Naša sjećanja nisu uvijek pouzdana :: Psiholog online ~ Burek savetovaliste

Naša sjećanja nisu uvijek pouzdana

Jesam li isključio štednjak ili mi se to samo čini? Naša sjećanja nisu uvijek pouzdana. Psiholozi znanstvenici su već ranije otkrili više načina koji vode stvaranju lažnih sjećanja, kojima sada pridodajemo još jedan.

Gledanjem kako netko drugi obavlja radnju može u nama izazvati sjećanje da smo to učinili sami. Tim znanstvenika psihologa je pronašao novi način za stvaranje lažnih sjećanja sasvim slučajno. Pri ispitivanju maštanja, što je jedan od načina za stvaranje lažnih sjećanja došli su do neobičnih spoznaja. Utvrdili su, da tijekom eksperimenta, ljudi koji su gledali video prikaz osobe koja obavlja jednostavne radnje poput potresanje sadržaja boce ili miješanja snopa karata, na primjer, često se nakon dva tjedna prisjećaju da su oni sami obavljali te aktivnosti.

"Bili smo zapanjeni ovim nalazima," navodi Gerald Echterhoff, s Jacobs University Bremen. Studiju je objavio u suradnji s Isabel Lindner s University of Cologne, Patrick SR Davidsonom s University of Ottawi i Matthias Brandom s University of Duisburg-Essen. Autori su, naravno, nakon iznenađujućeg nalaza promijenili prvobitni plan pokusa i usmjerili se na istraživanje neočekivane pojave.

U svakom eksperimentu, ispitanici su izvodili nekoliko jednostavnih radnji. Nakon toga su gledali videozapise u kojima druga osoba također izvodi jednostavne radnje. Samo dio radnji stvarno provedenih i prikazanih na video se podudarao. Dva tjedna kasnije ispitanici su odgovarali na pitanja o radnjama izvođenim tijekom ranijeg pokusa. Odgovori su pokazali da su ispitanici vrlo često imali dojam da su sami izvršili radnje koje su zapravo pratili na video prikazu. To se događalo čak i kada su bili upozoreni da postoji takav efekt i nakon naglašavanja da bi se to moglo dogoditi i njima. Rezultati su objavljeni u časopisu Psychological Science glasilu udruge Association for Psychological Science.

Echterhoff smatra da ova pojava premda česta ne bi trebala izazvati zabrinutost, ali zato treba stalno imati na umu da naše sjećanje nije uvijek pouzdano. "Stoga je dobro računati da kada se radi o našem sjećanju uvijek ima mjesta sumnji i tako ne uzimati zdravo za gotovo sve što nam ono nudi."

On smatra da uočena pojava nastaje zbog unutarnje simulacije koja prati svako naše promatranje tuđe aktivnosti. Ako je simulacija mehanizam koji vodi do lažnih sjećanja to znači da je pojava spontana i nastaje bez naše svjesnosti. Ako nastavimo s nagađanjem simulacija bi mogla uključivati moždane strukture kao što je 'zrcalni odraz sustava neurona' koji se uključuju kako pri obavljanju radnji tako i pri promatranju drugih ljudi u istoj aktivnosti. Simulacija je korisna kada nam pomaže predvidjeti nečiji sljedeći potez, ili pri učenju kako obavljati neki posao, ali ona donosi i neželjene nuspojave.

Izvor: Association for Psychological Science
Preuzeto sa: Znanost