Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

Registracijom prihvatate pravila foruma.
ConQUIZtador
banner
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Namirnice za bolju koncentraciju!  (Pročitano 5132 puta)
12. Jan 2006, 05:05:14
Hronicar svakodnevice


Penis bonus pax in domus

Zodijak Virgo
Pol Muškarac
Poruke 627
Zastava Sweden
OS
Windows 2000
Browser
Mozilla Firefox 1.5
mob
Samsung Galaxy S III
Odavno se zna da neke namirnice pomažu koncentraciju, a neke toj koncentraciji smetaju, što znači da se spretnim korišćenjem tih sredstava može okoristiti. U vrijeme stare Grčke i Rima postojalo je uvjerenje da se konzumiranjem mozga životinja može postati ''oštroumniji'', pa je, primjera, na cijeni bila pečena teleća glava, što se kao običaj zadržalo sve do današnjih dana.

       "Pokazalo se da voće u svježem i suvom stanju može najbrže osigurati energiju za rad mozga. Upravo zato teniseri konzumiraju banane za vrijeme svake pauze."
       Sva su ta tradicionalna nagađanja, naravno, pogrešna, jer se mozak ne hrani proteinima već – glukozom. Za dobro su funkcionisanje mozga, dakle, potrebni ugljenohidrati koji se brzo pretvaraju u glukozu. Osim hrane, za bolje korišćenje moždanih kapaciteta koriste se i razni energetski napici koji mogu, ali ne moraju, sadržavati i stimulativna sredstva, kao što je, primjera, kofein. Naime, kofein, teofilin, teobromin i neki drugi alkaloidi iz kafe, čaja, kakaa i čokolade djeluju blago stimulativno.
          Posebno mjesto zauzima guarana, tropska biljka čije sjeme sadrži smjesu alkaloida, među kojima ima oko 5% kofeina (guaranina). Zapaženo je da guarana djeluje znatno bolje nego čisti hemijski kofein zato što postoji sinergističko djelovanje više vrsta stimulativnih sredstava.
          Za poboljšanje pamćenja koristi se i ekstrakt biljke ginkgo biloba, čija djelatna materija ginkgozidi stimulišu cirkulaciju krvi kroz sitne kapilare mozga. Naravno, što je bolja opskrba mozga hranjivim materijama i kiseonikom, to je bolja memorija i proces razmišljanja.

Što sve podstiče rad mozga


          Dok kofein i drugi alkaloidi djeluju centralno, podražujući mozak i prisiljavajući srce na ubrzani rad i budnost, druge materije djeluju na sasvim drukčiji način. Ako, primjera, umjesto vazduha udišete čisti kiseonik, vaša će se krv obogatiti kiseonikom koji će biti dopremljen do mozga. Time će se podstaknuti oksidacijski procesi i mozak će dobro raditi. Ako se tome dodaju ugljenohidrati koji relativno brzo prelaze u glukozu, učinak je dvostruk, jer, kao što je poznato, za dobar rad mozak mora biti besprijekorno opskrbljen energijom i kiseonikom. Ovome se može dodati da za dobar rad mozak mora biti odmoren, tj. iz njega moraju biti odstranjeni svi produkti metabolizma, a sinapse (veze između nervnih ćelija) relaksirane.
         Prof. dr. Paul Gold, šef katedre za fiziologiju i psihijatriju Instituta Illinois, na bazi cijelog niza pokusa ustanovio je da ništa ne može popraviti pamćenje i brzinu razmišljanja kao brza dostava glukoze. Ali, postoji problem kod procjene koju hranu ugljenohidratnog tipa treba konzumirati kako bi se energija što brže oslobodila. Pretvaranje ugljenohidrata u glukozu može potrajati od 1-2 sata, što jasno daje do znanja da se stalno mora obnavljati. A pretvaranje proteina u glukozu može potrajati i do 6 sati, pa je na takvu opskrbu bolje ne računati.
         Pokazalo se da voće u svježem i suvom stanju može najbrže osigurati energiju za rad mozga, i upravo zbog toga teniseri konzumiraju banane za vrijeme svake pauze. Prof. dr. Gold kaže da kod povećanog uzimanja glukoze postoji faza poboljšanja pamćenja, ali nakon određene granice dolazi do faze usporavanja, tj. doza više ne igra nikakvu ulogu. Iz toga nije teško iščitati da je mehanizam konverzije (pretvaranja) prilično složen i da se ne može ubrzavati ''do mile volje''. Dalje, očito je da jedna doza predstavlja granicu nakon koje nastaje slabija mogućnost memorisanja, tj. "premor“, kada mozak više nije u stanju prihvatiti glukozu.

Činioci dobre koncentracije


          Za poboljšanje koncentracije važnu ulogu imaju i drugi činioci, kao što su stres, umor i količina hrane. Primjera, pun želudac ne dopušta koncentraciju, već, naprotiv, izaziva pospanost, jer krv "pobjegne“ iz mozga u probavni sistem kako bi se obavila važna funkcija apsorpcije hrane.
          "Za dobro funkcionisanje mozga potrebni su ugljenohidrati koji se brzo pretvaraju u glukozu."
          Prema tome, uoči događaja koji zahtijevaju dobru koncentraciju nikada se ne jede mnogo, već malo, i ne jede se meso i masna hrana, već lagani, kombinovani obrok od žitarica, voća i meda. Preskakanje jutarnjeg obroka slabi pamćenje i sposobnost koncentracije, dok, suprotno tome, dobar doručak od mlijeka i žitnih pahuljica, pa čak i obrok od jaja, poboljšava koncentraciju.
         Dužina dobre koncentracije direktno zavisi od izvora glukoze koji stalno pristiže u krvotok. U te svrhe sportisti koriste razna pomoćna sredstva, tj. dodatke prehrani (suplemente). Među njima su najvažniji omega-3 masne kiseline, vinpocetin, ginseng i holin. Koncentracija se, naravno, može podstaknuti fizičkim treningom, jogom i tehnikama relaksacije.
IP sačuvana
social share
Bolje da me mrze zbog onog sto jesam, nego da me vole zbog onog sto nisam!
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: 24sata :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: ConQUIZtador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: Juzne Vesti :: Citati :: Serbia News :: Kuvar :: Tvorac Grada :: Cam.rs

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.045 sec za 17 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.