A šta će biti sporno, ako ne nafta? Gdje ima nafte, tu ima i svađa. Poslije Bliskog istoka i potencijalno Sjevernog pola, nafte u velikim količinama ima i u Africi te u Južnoj Americi. Za njih niko ne ratuje, ali mnogi smatraju da baš oni polažu prava na ta bogatstva. Ako se ikada i zarati na tim područjima, znamo ko će doći da smiri situaciju i uvede demokratiju.

Arktički krug

Pet zemalja tvrde da polažu pravo na ovaj dio teritorije. To su: Rusija, Kanada, Danska (preko Grenlanda), SAD i Norveška.

Koja je vrijednost svega toga? Pretpostavlja su blaga skrivena u tim hladnim dubinama vrijedna milijarde. Američka geološka ispitivanja koja su vršena 2000. godine došla su do zaključaka da se ispod Arktika nalazi 1/4 netaknutih svjetskih rezervi nafte i prirodnog gasa. Sa druge strane, privatni energetski analitičari u svom istraživanju iz 2006. godine tvrde da su arktička bogatstva znatno manja nego što se vjerovalo. Riječ je uglavnom o prirodnom gasu koji većinom pripada Rusiji.

Šta je učinjeno po tom pitanju? Rusija je nedavno privukla veliku pažnju kada je stavila zastavu na podvodni klanac - Lomonosov greben - koji bi mogao u sebi sadržavati do 10 milijardi tona nafte i prirodnog gasa. Kanada i Danska također tvrde da polažu prava na taj greben, dok je SAD u nezavidnom položaju jer još nisu ratifikovali UN-ovu konvenciju o Zakonima mora. Kompanije koje se bave ekstrakcijom i preradom ovih energenata polažu nade u globalno zatopljenje koje bi učinilo dostupnim arktičke prirodne resurse za eksploataciju.

Istočno kinesko more

I Kina i Japan tvrde da polažu prava na teritoriju koja okružuje nenaseljena ostrva Senkaku, a koja Japanci kontrilošu još od 1895.

Kolika je vrijednost toga? Pretpostavlja se da se u Istočnom Kineskom moru nalazi oko 200 milijardi kubičnih metara rezervi prirodnog gasa.

Šta je urađeno po tom pitanju? Tokio je već označio liniju razgraničenja koju Peking ne priznaje. Kinezi se drže historijskih granica i tvrde da polažu pravo i na japanski dio još iz vremena dinastije Ming. U principu, i Japan i Kina bi mogli na eksploataciji raditi zajedno, ali to bi bilo previše normalno i logično. Kada je, 2004. godine izbila vijest o tome da Kina gradi gasno polje u blizini linije razgraničenja, Japanci su se naljutili i prestrašili da bi Kinezi mogli iscrpiti japanske rezerve sa kineske strane. Iste godine, kineske podmornice su uplovili u japanske vode što je diglo njihovu flotu na najviši mogući nivo spremnosti koji se nije desio od 2. Svjetskog rata. Svi pregovori koji su održani od tada, završili su neuspjehom.

Sliv rijeke Orinoco

Oko ovog područja spore se venecuelanska vlada i korporacije Exxon i ConocoPhillips

Koja je vrijednost svega toga? Procijenjeno je da naftom bogati pijesak sliva rijeke Orinoco u sebi ima oko 270 milijardi barela nafte, tako da Venecuela ima veće naftne rezerve nego Saudijska Arabija i Kanada. Ipak mnogo toga ovisi o cijeni nafte u svijetu. Pijesak bogat naftom zahtijeva drugačiji proces rafiniranja i ne baš unosan posao ako su cijene sirove nafte niske.

Šta je učinjeno po tom pitanju? Chevron, Total, BP i Statoil se još uvijek nalaze u Venecueli i igraju prema Chavezovim pravilima, dok su je Exxon i ConocoPhillips napustili u junu 2007. godine. Razlog je neslaganje sa uslovima venecuelanske vlade, koja je sebi uzela (nacionalizovala) 25 milijardi dolara dionica te postala većinski vlasnik akcija u operacijama vađenja nafte iz Orinoco pojasa. Nakon toga su Exxon i ConocoPhillips odbili prihvatiti manjinski dioničarski dio vlastitih operacija, u koje su uložili 6 milijardi dolara. Ove dvije kompanije još uvijek traže kompenzaciju za izgubljena sredstva. Ipak, nije im sve to propalo. Iskustvo vađenja nafte iz pijeska primjenjuju u Albertu (Kanada).

Gvinejski zaliv

Ko se spori oko ovog zaljeva? Možda bi bilo lakše napisati one koji se ne spore. Na Gvinejski zaliv prava polažu Angola, Kamerun, Republika Kongo-Brazavil, Gabon, Ekvatorijalna Gvineja, Nigerija, Demokratska Republika Kongo i ostvska država Sveti Toma i Princip.

Koja je vrijednost svega toga? Velika. Zapadna Afrika bi mogla biti novi Bliski istok. Svaki dan iz te regije izađe oko 4,7 miliona barela nafte. Sveukupno Gvinejski zaliv bi mogao biti dom za 24 milijarde barela sirove nafte. Naftna polja, otkrivena devedesetih godina prošlog vijeka, transformisala su osiromašenu Ekvatorijalnu Gvineju u veliku zemlju nafte. Analitičari spekulišu da i ostrvska država Sveti Toma i Princip također leži na velim zalihama nafte.

Ko je šta uradio? Za sada nacije koje okružuju Gvinejski zaliv svoje sporove rješavaju mirno. Ipak, šanse da će stvari ostati takve su male. Organizovane su Zajedničke razvojne zone kojima je Gvineja omogućila susjedima da koriste ta mineralno bogatstvo. Osnovan je i Forum zemalja regije, kako bi pomagao pri sređivanju svih naftnih sukoba i nesuglasica. Ipak neki problemi ne nestaju dolaskom nafte, samo se novi rađaju. Ekvatorijalna Gvineja je još uvijek na ratnoj nozi sa Gabonom, koji je 1972. godine okupirao tri njihova ostrva, za koja se vjeruje da su velika nalazišta nafte i zemnog gasa. Nasilje u Nigeriji ne jenjava. Do sada je zabilježeno nekoliko pokušaja svrgavanja vlade u Svetom Tomi i Principu i Ekvatorijalnoj Gvineji. Korupcija u tom dijelu svijeta je nezamislivo velika, rasprostranjena i uobičajena. Stanovnici svih zemalja koje su se okoristile pronalaskom tog crnog zlata, još uvijek nisu dočekali da osjete ni djelić tog velikog bogatstva.


(Sarajevo-x.com)

---

Dobar tekst i jako zanimljiva tema...  made me plasi da je vise geopoloticki orjentisana pa ce mozda doci i do seljenja teme 

Ma to je sve Americko, naci ce se i na Arktiku teroristi i pocece jos jedna Oluja

...da...