Čuvajte se podvala
 

 
Pojavila se glasina koja se, kao i svi tračevi, širi munjevitom brzinom. Možda ste je već čuli od prijatelja koji inače kuži te stvari, a možda ste već primili i uznemirujući e-mail u kojem, između ostalog, piše:
 

"Crveni planet bit će spektakularan!"
"Zemlja i Mars hvataju korak za najbliži susret u zabilježenoj povijesti."
"Dana 27. kolovoza… Mars će izgledati velik kao pun Mjesec."
I na kraju: "NITKO, TKO DANAS ŽIVI, NEĆE TO VIDJETI PONOVNO."

To su samo probrani biseri iz e-maila koji već neko vrijeme kruži bespućima cyberspacea. A točna je samo prva rečenica: Crveni planet bit će spektakularan. Sve ostalo je pa – budalaština.

Evo činjenica: Zemlja i Mars se približavaju da bi najbližu točku dosegli 30. listopada ove godine u 0319 po univerzalnom vremenu. Udaljenost: 69 milijuna kilometara. Golom oku Mars će izgledati kao sjajna crvena zvijezda, istina veća od drugih, ali to sigurno ne odgovara veličini punog Mjeseca.

Razočarani? Ne trebate biti. Kad bi se Mars približio dovoljno da se prividnom veličinom na nebu takmiči s Mjesecom, njegova gravitacija izmijenila bi Zemljinu orbitu, što bi izazvalo ogromne plimne valove.

69 milijuna kilometara je savim dovoljno. Na toj udaljenosti, Mars će biti sjajniji od bilo čega na nebu. Osim Sunca, Mjeseca i Venere, naravno. Vizualna magnituda Marsa 30. listopada 2005. bit će -2.3. Vidjet će ga čak i slučajni promatrači neba: izaći će sa zalaskom Sunca, a 'iznad' naših glava bit će u ponoć.

Možda se sjećate drugog susreta s Marsom, otprilike prije dvije godine, 27. kolovoza 2003. To je bio najbliži susret u povijesti, a milijuni ljudi diljem planeta gledali su kako se udaljenost između Zemlje i Marsa 'smanjuje' na 'samo' 56 milijuna kilometara.

Susret ovog listopada, na 69 milijuna km, po svemu je sličan. Povremenim promatračima noćnog neba Mars će 2005. izgledati sjajno i prekrasno kao i 2003.

Iako je najbliži susret još mjesecima daleko, Mars je već vrlo upadljiv u rano jutro. Prije izlaska Sunca Mars je najsjajniji objekt na istočnom nebu i vrlo je privlačan. Imate li teleskop, usmjerite ga prema Crvenom planetu, vidjet ćete sjajnu ledenu južnu polarnu kapu i čudne tamne strukture na površini.

Jednog dana ljudi će hodati među tim strukturama, istraživati i tražiti minerale, vjerojatno u polarnim kapama kako bi mogli održavati vlastitu naseobinu. To je i ključni cilj NASA-ine Vizije za svemirsko istraživanje: vratiti se na Mjesec, posjetiti Mars i ići dalje.

Svaki dan izgledi se poboljšavaju: Mars dolazi – i to nije podvala.


Više:
What is Universal Time?
http://aa.usno.navy.mil/faq/docs/UT.html

Approaching Mars
http://science.nasa.gov/headlines/y2005/27may_approachingmars.htm

Water at the Martian South Pole
http://www.esa.int/SPECIALS/Mars_Express/SEMYKEX5WRD_0.html

En Route to Mars, the Moon
http://science.nasa.gov/headlines/y2005/18mar_moonfirst.htm
 
 
IskonInternet
11.07.2005.