Pojam neurorizično dijete pojavio se u medicinskoj literaturi šezdesetih godina 20. stoljeća s ciljem da se iz ukupnog broja živorođenih izdvoje ona novorođenčad koja bi mogla imati smetnje u razvoju. Metode probira su usavršavane, a broj čimbenika rizika je smanjivan kao rezultat brojnih istraživanja i dugoročnog praćenja rizične djece. Danas se smatra da 10% živorođene djece pripada grupi neurorizičnih.
U trudnoći, tijekom porođaja i u ranoj novorođenačkoj dobi mnoga stanja mogu imati nepovoljan utjecaj na rast i razvoj ploda s kasnijim sekvelama u razvoju.
Najčešća nepovoljna stanja su:
Visoko rizična majka
1. Demografske i fizičke karakteristike 1.1. dob majke (manje od 15 i više od 35 godina) 1.2. preuhranjenost 1.3. niži socioekonomski status
2. Obstetrička anamneza 2.1. anomalije genitalnog trakta 2.2. pobačaj,mrtvorođenče,prematurus, makrosomija,paritet (5 i više),izoimunizacija,eklampsija,prethodno rođenje visoko rizičnog djeteta,operativno dovršenje prethodnog porođaja, prethodno rođenje djeteta s genetskim smetnjama
3. Bolesti majke 3.1. hipertenzija 3.2. bolesti srca,bubrega,pluća,jetre,teške anemije 3.3. šećerna bolest 3.4. maligne bolesti 3.5. epilepsija
4. Komplikacije tijekom postojeće trudnoće i porođaja 4.1. zastoj u rastu 4.2. izloženost teratogenima 4.3. preeklampsija i eklampsija 4.4. placenta praevia, abrupcija placente 4.5. polihidramnion,oligohidramnion 4.6. porođaj prije 37. tjedna ili iza 42. tjedna gestacije 4.7. višeplodna trudnoća 4.8. prolaps pupkovine 4.9. fetalna acidoza 4.10. fetalna bradikardija i tahikardija 4.11. hipotenzija, hipoksija majke
Dugogodišnjom suradnjom neonatologa i liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti došlo se do zaključka da najnepovoljniji utjecaj od čimbenika rizika imaju: 1. prematuritet 2. asfiksija 3. neurološka simptomatologija (konvulzije,apnoične atake i abnormalni neurološki znaci) 4. teška bolest ili infekcija novorođečeta
Čimbenici rizika su najčešće udruženi i tada su sekvele vjerojatne. Kao posljedice može uslijediti: 1. cerebralna paraliza 2. umna zaostalost 3. smetnje vida 4. smetnje sluha 5. smetnje govora 6. smetnje koncentracije,edukacije,socijalizacije.
Sve ove navedene posljedice mogu se prevenirati: 1. ranom dijagnostikom neurorizika 2. ranim uključivanjem djeteta u odgovarajući rehabilitacijski postupak 3. sustavnim praćenjem i bilježenjem podataka o djeci s neurorizikom.
Pravodobno i pravilno provedenim rehabilitacijskim postupkom postiže se ne samo izbjegavanje ireverzibilnih oštećenja već i potpuno izjednačavanje, u svim funkcijama, neurorizične djece sa svojim vršnjacima
Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.
Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.