Godišnji je odmor neophodan dio posla   
   
Današnjica je sva u speedu, imamo ubrzan ritam hodanja, razmišljanja, poteze predviđamo nekoliko koraka unaprijed, kalkuliramo, stiješnjeni smo rokovima izvršenja obaveza, poslovnih pa i privatnih, a često si nemoguće rokove namećemo upravo mi sami   
   
   
Zateknete li se u ovakvoj situaciji, godišnji vam je više nego neophodan   
   
   
Zbog takvog višemjesečnog ritma nije čudno da osjećamo umor i sa žudnjom iščekujemo onih nekoliko dana zasluženog godišnjeg odmora.

Oprez - umor na putu!

Umor je normalna pojava koja prati svaku aktivnost, a akumuliranje i odgađanje odmora može smanjiti radnu učinkovitost i dovesti do negativnog stava o radu. Fiziološke posljedice umora su kemijske i funkcijske promjene u organizmu koje uzrokuju porast mliječne kiseline u mišićima te smanjenje količine šećera. Psihološke pak posljedice prepoznajemo kroz simptome poput osjećaja iscrpljenosti, bezvoljnosti, razdražljivosti i promjena raspoloženja.

Nastanak umora objašnjava se nakupljanjem produkata razgradnje nastalim tijekom rada, iscrpljenjem zalihe kisika i nedostatkom energetskih tvari. Većina znanstvenika smatra da je umor posljedica još nedovoljno istraženih složenih procesa u središnjem živčanom sustavu te da se radi o promjenama u sferama mozga koje reguliraju cjelokupnu razinu moždane aktivnosti, a samim time i funkcionalno stanje cijelog organizma.


   
Umoran čovjek je razdražljiv i češće dolazi u sukob s okolinom   

Postoje subjektivni i objektivni znaci koji upućuju da je umor ovladao čovjekom i da uzima svoj danak. Subjektivni su povezani sa smanjenjem radne učinkovitosti, popuštanjem koncentracije i naglim promjenama raspoloženja. Zbog poremećene emocionalne ravnoteže umoran čovjek je razdražljiv i češće dolazi u sukob s okolinom. Situacije koje bi nas inače ostavile mrtve-hladne znaju biti pravi okidač bijesa i ljutnje, a da ni sami nismo svjesni onoga što nam se događa. Tek kasnije, kada se primirimo, ali prije svega odmorimo, uviđamo da smo pogrešno postupili i da smo se zbog umora iskalili na nekome.

Objektivni znaci umora očituju se u smanjenju kvalitete i kvantitete radne učinkovitosti, spontanim prekidima radnih aktivnosti, čestim promjenama brzine rada te poremećajima psihomotornih sposobnosti. Svima nama je poznato da, kada smo premoreni, zateturamo bez razloga ili se ulovimo da radimo suvišne kretnje pri radu.

I umor se može potaknuti. Loša organiziranost posla, neprikladno radno mjesto, dugotrajan i naporan rad te slaba prehrana izvlače ga na površinu brže nego što bi se pojavio u normalnim okolnostima. Kada se još tome pridodaju loši odnosi u radnom timu i nemotiviranost, osjećaj umora i bezvoljnosti se često javlja i prije nego što se započne s radom.


   
   
   
   Znaci umora očituju se u smanjenju kvalitete i kvantitete radne učinkovitosti, čestim promjenama brzine rada te poremećajima psihomotornih sposobnosti      
   
   
   
Istraživanja pokazuju da je umor u izravnom odnosu s duljinom radnog vremena. Naime, potvrđeno je da je brzina obavljanja posla veća što je radni dan kraći. Produživanjem radnog vremena povećava se negativno djelovanje umora pa radnik češće i duže koristi pauze te radi sporijim tempom. Učinkovitost pri dugotrajnom umaranju uzrokovanim prekomjernim radom je sve manja, organizam se iscrpljuje, a mogu se pojaviti i psihofizički poremećaji poput tjeskobe, depresije, bolova u prsima, napada panike, probavnih smetnji i pada imuniteta.

I tu se vraćamo na početak – godišnji odmor pravo je vrijeme za oporavak organizma, kada punimo baterije i prikupljamo energiju za nove radne pothvate. A dok ga ne dočekamo, važno je da se svakodnevno organizirano odmaramo. Pritom je potrebno točno odrediti kada ćemo se odmarati, koliko dugo, koliko puta i na koji način.

Djelotvornije je koristiti više kraćih odmora nego manji broj dužih, ali treba imati na umu da odmor ne smije trajati prekratko jer se u tom slučaju organizam ne uspijeva u potpunosti oporaviti.

Razlikuje se i aktivan odmor kada prestajemo s radom i prelazimo na neku drugu aktivnost (razgibavanje, šetnja, čišćenje prašine) te pasivan odmor koji podrazumijeva mirovanje i prekid aktivnosti.


   
Odmor ne morate provesti na nekom egzotičnom mjestu da biste ga uistinu kvalitetno iskoristili   

Također, kada nas umor shrva, pomoć za normalan nastavak rada organizma mogu nam pružiti stimulatori – sredstva koja poboljšavaju radnu aktivnost tako da na organizam djeluju kemijski, fizički ili psihološki. Kofein i tein smatraju se neopasnim stimulatorima koji trenutno poboljšavaju radnu sposobnost i odgađaju pojavu umora. Najuspješniji pak stimulatori su psihički, kao što su pohvale i nagrade. Dobra motiviranost radnika i njegovo zadovoljstvo na poslu najdjelotvorniji su načini suzbijanja umora!

Kada odmor postaje umor

Kada napokon dočekate toliko željeni godišnji odmor, budite pažljivi u planiranju provođenja vremena. I sam odmor ima svoje zamke pa se može dogoditi da one trenutke koje bismo trebali ispuniti ugodom i kvalitetnim odmaranjem pretvorimo u pravi maraton! Kasnije buđenje i lijeganje, pojačan unos hrane i alkoholnih pića, isplaniran svakodnevni 'program' - i eto nas pred prvim radnim danom, a osjećamo se kao da bi nam najbolje odgovarao jedan pravi godišnji odmor.

No to su slatke brige koje nas tek očekuju. Dotad treba stisnuti zube, posvetiti se svojim obavezama najkvalitetnije što možemo i sa zadovoljstvom dočekati one trenutke kada možemo podići sve četiri u zrak i objaviti svijetu da smo napokon na godišnjem!
   
   
   
Tajana Klasić
petak, 15.04.2005