Moždane stanice povezane čipom


Istraživanja oblika života na početku 21. stoljeća zamagljuju razliku između prirodnog i umjetnog
   
Granice između živih organizama i strojeva nisu više tako čvrste i odijeljene. Znanstvenici su razvili 'neuro-čipove' koji spajaju silicijske tranzistore i žive moždane stanice.   

Ovo dostignuće omogućilo bi stvaranje sofisticiranih neuralnih proteza za liječenje neuroloških poremećaja ili za razvoj organskih računala koji bi koristili žive neurone za računske operacije, piše Live Science.

Kako bi napravili neuro-čip, znanstvenici su stisnuli više od 16.000 elektronskih tranzistora i stotine kondenzatora u silicijski čip veličine četvornog milimetra.

Pri tome su koristili specijalne proteine koji se nalaze u mozgu kako bi spojili, odnosno zalijepili moždane stanice, zvane neuroni, u taj čip.


[size9px]Moždane stanice na silicijskom čipu obećavaju velike mogućnosti u liječenju neuroloških poremećaja i stvaranju organskih računala. FOTO: LiveScience
[/size]
No, ti proteini nemaju samo svojstvo lijepljenja, već su i provodnici između neurona i čipova.

"Proteini su omogućili i vezu između ionskih kanala neurona i poluvodičkog materijala. Zbog njih su se neuronski električni signali mogli provoditi od neurona do čipa te omogućiti njihovu komunikaciju", rekao je član istraživačkog tima Stefano Vassanelli sa sveučilišta Padova u Italiji.

Električni signali neurona zabilježeni su uz pomoć tranzistora na čipovima, dok su kondenzatori na čipovima iskorišteni za stimulaciju neurona.

Mogla bi proći desetljeća prije nego ova tehnologija dovoljno uznapreduje da bi se moglo govoriti o liječenju neuroloških poremećaja ili stvaranju organskih računala, kažu znanstvenici. No u skorijoj budućnosti čipovi bi ipak mogli pomoći u istraživanju lijekova u farmaceutskoj industriji.

"Farmaceutske kompanije mogle bi koristiti čip za testiranje djelovanja lijekova na neurone", rekao je Vassanelli.

Znanstvenici trenutačno pokušavaju izbjeći oštećenja neurona za vrijeme stimulacije. Također istražuju i mogućnost iskorištavanja genetskih instrukcija u neuronima za kontrolu neuro-čipova.

Izvor: Iskon