Mooreov zakon slavi 40. godišnjicu   
   
Proizvođači pokušavaju održati tempo koji propisuje neslužbeni zakon industrije procesora - Mooreov zakon   
Mooreov zakon koji kaže da se broj tranzistora u čipovima udvostručuje svaka 24 mjeseca i koji je vodeće načelo industrije računalnih procesora, ovaj tjedan slavi 40. godišnjicu.   

"Zakon" je prihvaćen nakon što je suosnivač kompanije Intel (1968.) Gordon Moore 1965. napisao članak u kojem se objašnjava načelo da se broj tranzistora u čipovima udvostručuje svaka 24 mjeseca.

Naime, svaki novi krug s integriranom memorijom sadrži dvostruko više kapaciteta od svog prethodnika, pa se novi čipovi pojavljuju u razmacima od 18 do 24 mjeseca. To znači da se i kompjutorska snaga mijenja eksponencijalno s vremenom.

Čipovi koji od onda postaju sve brži i brži odveli su do danas tehnologiju i digitalnu revoluciju tako daleko.

Profesor Moore je rekao da bi sljedećih 40 godina moglo biti toliko uzbudljivo i nezamislivo za ljudski um da bi želio to i doživjeti.

"Ponovno sam pročitao svoj članak iz 1965. prije nešto više od godinu dana i, iskreno govoreći, ostao sam iznenađen kad sam vidio da sam predvidio kućne kompjutore koji će se koristiti kao jeftina potrošačka elektronika, ali nisam imao nikakvu ideju o tome kako bi mogli izgledati", rekao je Moore za BBC.

On je na to potpuno zaboravio, sve dok kod njega nije došao, dok je još radio kao šef u Intelu, mladi inženjer s idejom da izrade kućno računalo.

"Rekao sam mu: 'Mladiću, to je u redu, ali u koju svrhu bi ga ti koristio?'"

"Jedinu primjenu koju je mogao zamisliti bila je da domaćice u njega unose recepte, ali ja sam smatrao da to neće biti dovoljno moćna aplikacija."


   
Istraživači širom svijeta pokušavaju preko nanotehnologije i kvantnog računarstva pronaći alternativu za tehnologiju baziranu na silikonskim čipovima.   


Moćni krugovi

Razgovarajući s Havaja s BBC-jevim novinarom, umirovljeni Intelov stručnjak i pionir računarstva rekao je da su čipovi koji su pokrenuli elektroniku danas postali znatno sposobniji zbog sve snažnije konkurencije među proizvođačima čipova.

Ipak, dodaje, sučelje i softver na računalima i uređajima postali su mnogo jednostavniji i lakši za korištenje kako su mogućnosti tehnologije sve više rasle.

Mooreov zakon nikada nije bio jedan od fizičkih zakona, prije bi se moglo reći da je riječ o predviđanju kako integrirani krugovi, koji su se pojavili u časopisu Electronics 19. travnja 1965., mogu postati tako kompleksnima.

Originalni primjerak časopisa, koji danas više ne izlazi, vrlo je teško pronaći, pa je Intel izvijestio da je na eBayu ponudio 10.000 američkih dolara za orginalni primjerak.

Moorova pretpostavka bila je da će sistemi postajati sve kompliciraniji, ali da intergrirani krugovi mogu biti način na koji će se cijene elektronike održati niskima.

"Integrirani krug" je pojam koji se koristi kako bi se opisala skupina međusobno povezanih tranzistora, dioda i krugova na komadiću poluvodičkog materijala - silikonskog čipa.

Kada je dr. Moore pisao svoj članak, integrirani krugovi imali su 30 komponenti - elemenata koji im omogućuju da rade. Laboratorij u kojem je u to vrijeme radio imao je jedan sa 60 komponenata.


   
Dr. Gordon Moore   
"Pogledao sam unazad nekoliko proteklih godina i vidio da su se udvostručili svake godine. Uzeo sam ovo udvostručenje i ektrapolirao ga za narednih 10 godina kako bih pronašao kompleksnost integriranih krugova koji bi s tadašnjih 60 komponenata mogli skočiti na 60.000 na jednom čipu."

Dodao je da je do tada bila "poprilično divlja ektrapolacija", ali jedina za koju se nadao da će jednom postati točna i da će cijene održati niskima.

"Iskreno govoreći, nisam očekivao da će to sve u svemu biti tako precizno. Ipak, činjenica je da se to preokrenulo i da je postalo mnogo preciznije nego što se moglo pretpostaviti, i jedan moj kolega imenovao ga je 'Mooreovim zakonom'."


Digitalna revolucija


   
Bez čipova, koji stalno unapređuju svoje performanse i smanjuju veličinu, mobiteli, PDA uređaji, igraće konzole, prijenosna računala, digitalni glazbeni playeri... koji su mnogim ljudima postali dio života, ne bi mogli biti tako sofisticirani. Ipak, postoje granice do kojih se čipovi mogu efikasno uvećavati, a Moore predviđa da će njegov zakon biti u upotrebi još 10 do 20 godina prije nego što se dođe do "fundamentalne" granice.

Naime, gustoća čipa po jedinici površine u tranzistorima udvostručuje se približno svake tri i pol godine, a kako karakteristične dimenzije na novim čipovima postaju sve manje, predviđa se da će nove generacije čipova morati biti strukturirane na skalama nanometara.

Do 2012. godine karakteristična linearna dimenzija uzorka na čipu morala bi biti na skalama od 50 nanometara ako očekujemo da Mooreov zakon vrijedi i u budućnosti. Na tako velikim gustoćama pakiranja i malim dimenzijama problem zagrijavanja čipova mogao bi postati veliki problem.

Istraživači širom svijeta pokušavaju preko nanotehnologije i kvantnog računarstva pronaći alternativu za tehnologiju baziranu na silikonskim čipovima.

Ipak, Moore je skeptičan oko njihovih nastojanja da se komponente (npr. tranzistori) zamijene tehnologijom i materijalima razvijenim na nanoskali.

"Nanotehnologija je vrlo široko polje s mnoštvom načina primjene, ali sam sumnjičav prema tome da će ona zamijeniti standardnu silikonsku tehnologiju, barem što se tiče mainstreama", rekao je Moore.

   
IskonInternet   
19.04.2005.