Monitor muti oči

Simptomi takozvanog sindroma kompjuterskog vida obuhvataju zamor očiju, suve oči ili preterano lučenje suza, crvenilo i peckanje, osetljivost na jako osvetljenje, mutan vid, usporeno fokusiranje objekta, glavobolje, poremećaj percepcije boja...

Mnoge je zabrinuo nedavno obelodanjen podatak do kojeg su došli stručnjaci iz Kembridža da između 60 i 90 odsto onih koji svakodnevno koriste kompjuter po nekoliko sati naprežu očne mišiće što može da pogorša vid i da smanji vidno polje. Ima, istini za volju, i istraživanja koja ukazuju da rad na kompjuteru ne kvari vid, međutim, oni večno sumnjičavi tvrde da iza tih podataka stoji veoma jak lobi kompjuterske industrije. Ali, i u njima se ne poriče da se prirodni sloj suza, čija je uloga da štiti oko, isušuje, pa oči počinju da peckaju i da se brže zamaraju. Stoga predlažu češće treptanje ili korišćenje takozanih veštačkih suza.

STRADAJU I ZGLOBOVI
SIGNALI ZA UZBUNU

Svakodnevan rad za računarom iziskuje bezbrojno ponovljanje istih pokreta mišem i tastaturom. Takvi pokreti zamaraju zglobove, a naročito one u korenu šake, i mišiće. Taj zamor je najčešće akutan ali vremenom može da se akumulira i pređe u nešto opasnije. Kod onih koji dugo rade na kompjuteru problemi se javljaju u rukama, laktovima, ramenima, vratu i leđima, a signali za uzbunu su bol, trnci u rukama, bockanje, ali i upale, crvenilo, ukočenost, bol u nekim tačkama.
S obzitom da je oko čoveka prilagođeno za gledanje na daljinu, a ekran monitora nam zakuje pogled na tačku koja je udaljena manje od jednog metra, sedamdeset odsto onih koji duže rade na kompjuteru ima manje ili veće probleme. Simptomi takozvanog sindroma kompjuterskog vida obuhvataju zamor očiju, suve oči ili preterano lučenje suza, crvenilo i peckanje u očima, osetljivost na jako osvetljenje, mutan vid na blizinu i daleko, usporeno fokusiranje objekta, glavobolje, poremećaj percepcije boja... Zbog toga se onima koji duže sede pred kompjuterom preporučuje da bar jednom godinje provere vid kod lekara specijaliste.

A, u međuvremenu savetuju da duže vreme ne držite pogled na ekranu, već da ga s vremena na vreme skrenete i pogledate u neku udaljenu tačku ili kroz prozor. Na taj način ćete da istežete očne mišiće i da prenebregnete neke od problema. U slučaju da vam je radni prostor mali, ili bez prozora, na monitor stavite ogledalo i povremeno pogledajte u njega. To će da ima iste efekte kao da ste gledali u daljinu.

Monitor računara, kažu stručnjaci, trebalo bi da bude udaljen 45-60 santimetara od očiju. Ekran neka bude tačno ispred vas jer bilo koji položaj levo ili desno nepotrebno napreže očne mišiće. S obzirom da ekran već emituje svetlost osvetljnje u radnoj sobi ili u kancelariji bi trebalo da bude slabije. Potrudite se i da vam vam se sunčeva svetlost ne reflektuje sa ekrana jer i to oštećuje vid. To ćete da spečite ako ekran okrenete od prozora, a ako je to nemoguće, refleksiju onemogućite roletnama ili zavesama. Naprezanje očiju ćete da smanjite ako posle svakih 60 minuta provedenih pred ekranom napravite pauzu od pet minuta. To iskoristite da se protegnete, udahnete duboko i pokušate da se opustite. Strunjaci, takođe, savetuju da, dok gledate u računar, trepćete što češće da bi se oko oblagalo suzama.

Izvor: Bilje i zdravlje

Suho oko i računalo

Smetnje pri radu za računalom vezane za oko danas su prisutne gotovo kod svake osobe koja se računalom služi. Najčešće su povezane s disfunkcijom suznog filma zbog dugotrajnosti rada za računalom.

Sažetak

Smetnje pri radu za računalom vezane za oko danas su prisutne gotovo kod svake osobe koja se računalom služi. Najčešće su povezane s disfunkcijom suznog filma zbog dugotrajnosti rada za računalom. Glavni je razlog poremetnje suznog filma smanjena učestalost treptanja. Nerealno je očekivati da bilo koji oblik pomoći u potpunosti ukloni ove tegobe, no ipak određene promjene radnih uvjeta (niži položaj ekrana, izbjegavanje suhog zraka i sl.) mogu ih bitno umanjiti.

Rad za računalom danas je postala svakodnevna aktivnost gotovo svakog urbanog pojedinca. Od djece koja satima igraju igrice, pa do velikoga broja ljudi kojima je rad za računalom osnovni dio posla.
Isto tako, velik se broj ljudi žali na smetnje pri radu za računalom. No, postavlja se pitanje u kojoj su mjeri one izravno povezane s računalom, i u kojem obliku. Mnogo se mistike ispreplelo oko ovog općeprisutnog problema, što se obilato komercijalno iskorištava od strane proizvođača monitora, naočala za rad za računalom, itd.
Cilj je ovoga kratkog pregleda pokušati skinuti veo misterije s ovoga problema, objasniti uzroke smetnji pri radu za računalom, i dati neke preporuke glede smanjenja tegoba, s naglaskom na smetnje prouzročene suhim okom - disfunkcijom suznog filma, što je i najčešći uzrok smetnji.

Sindrom rada za računalom

Danas gotovo nitko ne može izbjeći računalo. To se posebno odnosi na mladež i radnu populaciju. Danas u Velikoj Britaniji prosječna odrasla osoba tjedno provede 53 sata pred ekranom računala ili TV prijemnika.(1) Istraživanje provedeno na 2750 radno aktivnih u Velikoj Britaniji pokazalo je da se njih 90% žali na ?zamor očiju? pri radu na računalu, a njih 30% svakodnevno osjeća iritaciju ili suhoću očiju.(1)

Dr. Jeffrey Anshel, specijalist za vidnu ergonomiku, u svojoj knjizi Visual Ergonomics in the Workplace, za ovako raširene smetnje krivi jedinstven zbroj utjecaja na osobu koja radi za računalom.(2) Kao najčešće spominjane tegobe, on navodi suhe i iritirane oči, napor očiju, mutan i fluktuirajući vid, osjetljivost na svjetlo, glavobolje i bol u vratu. U načelu, navedeni simptomi preklapaju se u cijelosti sa smetnjama koje se danas svrstavaju pod dosta nedefinirani pojam Sindroma bolesne zgrade (Sick Building Syndrome - SBS), gdje se još samo dodatno javljaju i smetnje vezane uz sluznicu respiratornog trakta.
Dakle, sindrom bolesne zgrade uglavnom je sindrom rada na računalu.

Od svega navedenog, smetnje vezane uz suhoću očiju daleko su najčešće. Nacionalno istraživanje u SAD-u provedeno 90-ih godina pokazalo je da je 14% osoba koje su se žalile na simptome suhog oka svoje smetnje povezivalo s radom za računalom.(3) S obzirom da se od tada računalo još više rasprostranilo, a i da je svijest o njegovim učincima porasla među radnom populacijom, ovaj je postotak danas sigurno još i značajno veći.

Opći uzroci sindroma rada za računalom

Kako je već naglašeno, rad na računalu stvara nefiziološko stanje, ne zbog nekog posebnog neželjenog ili patološkog učinka ekrana, nego prije svega zbog duljine rada pred ekranom. Kada bismo za računalom sjedili samo nekoliko minuta a ne više sati, smetnji ne bi bilo. Dakle, zbog neprirodno dugog trajanja istog, nepromijenjenog stanja za oko, nastupaju smetnje.
Najčešće smetnje povezane su sa disfunkcijom suznog filma i posljedičnim isušivanjem površine oka.
Smetnje mogu izazivati i neadekvatna korekcija (posebno napor akomodacije koji prelazi u grč zbog stalne fiksacije na istu udaljenost) ili insuficijencija konvergencije koja izaziva pojavu dvoslike, no o ovim uzrocima smetnji nećemo ovdje raspravljati.

Uzroci sindroma rada za računalom povezani s disfunkcijom suznog filma

Glavni uzroci smetnji pri radu za računalom povezani su s disfunkcijom suznog filma. Istraživanje u Japanu pokazalo je da je 30% osoba sa smetnjama za računalom imalo suho oko.(4) Razlozi za to su smanjena učestalost treptanja, brže istanjenje suznog filma i evaporacija suza, povećana površina oka izložena isušivanju te nepotpuno i neadekvatno treptanje. Dakle, sama sekrecija suza (njihova količina) može biti sasvim adekvatna, ali se one nedovoljno često treptanjem raspodjeljuju po oku. S druge strane, sve osobe koje i inače imaju simptome suhoga oka imat će pogoršanje smetnji pri radu za računalom.(5)

Smanjena učestalost treptanja

Prosječna osoba trepne oko 15-20 puta u minuti u normalnim uvjetima.
No, pri radu na računalu, učestalost treptanja smanji se peterostruko.(6)
Danas se smatra da je to u načelu osnova svih drugih smetnji povezanih s disfunkcijom suznog filma za računalom.

Zašto rjeđe trepćemo? Postojale su različite teorije, uglavnom bazirane na dvije pretpostavke: uzrok je manji podražaj za treptanje ili postojanje centralne supresije treptanja. Anesteziranje površine rožnice izaziva bitno smanjenje treptanja - razlog je njena smanjena osjetljivost na isušivanje.(7) No, Acosta i Wallace pokazali su da sušenje površine oka ventilatorom pri radu na računalu uopće nije utjecalo na učestalost treptanja - i dalje su osobe treptale 20-40% rjeđe no inače. Na osnovi ovakvih istraživanja, McMonnies i drugi autori iznijeli su hipotezu da rjeđe treptanje nije posljedica manjeg podražaja površine oka, i posljedično rjeđe potrebe za treptanjem zbog manjeg pomicanja pogleda fiksiranog na ekran, nego centralne kortikalne supresije - vizualno zahtjevni zadaci, potreba za preciznim praćenjem npr. ekrana računala ili operacije spriječavaju refleks treptanja, koji na djelić sekunde zamuti vid.( To u praksi znači da nije moguće svjesno "naučiti" češće treptati za računalom - treptanje je nesvjesna funkcija.

Dakle, na neadekvatno vlaženje oka utječe sekrecija suza, ali i njihovo raspodijeljivanje po površini treptanjem. Stoga je Abelson u praksu uveo pojam Ocular Protection Index (OPI) - indeks zaštite oka: OPI = (treptaj/min):(60/TBUT). To u praksi znači da osoba mora trepnuti prije no što joj suzni film postane neadekvatan na površini oka, a što se mjeri testom pucanja suznog filma (TBUT). OPI veći od jedan je uredan, a manji od jedan ukazuje na neadekvatnu zaštitu površine oka i isušivanje.

Smanjena učestalost treptanja i hiperevaporacija suza


Slika 1. Lipidni sloj suza

Još je jedan čimbenik od izuzetne važnosti pri pojavi smetnji pri radu za računalom - disfunkcija lipidne komponente suza.
Lipidna komponenta suznog filma stvara tanak sloj masti na površini vodene komponente, a funkcija joj je sprječavanje isparavanja suza. Ako je lipidni film odsutan, isparavanje suza povećava se četiri puta.(9) Lipidni sloj također sprječava i prelijevanje suza preko ruba vjeđa.(10) Lipidi se luče iz Meibomovih žlijezda u vjeđama. U suzni se film upumpavaju treptanjem. Što rjeđe trepćemo, manje lipida se pumpa na površinu oka, tanji je lipidni sloj, suze se pojačano isparavaju, i površina oka se suši (slika 1).

Sve to dovodi do možda najčešće tegobe pri radu na računalu, posebno kod mlađe radno aktivne populacije: suzenja oka.
Kako je danas još uvijek najviše korišteni pojam za disfunkciju suznog filma suho oko, ovdje je najuočljivije koliko je on neadekvatan i zbunjujući: suzenje je posljedica disfunkcije lipidnog sloja suza, dakle suhog oka (!?).
Do suzenja dolazi zbog iritacije oka a zbog isparavanja vodene komponente suza, te posljedične refleksne hipersekrecije. Ovakve su smetnje još dodatno pojačane kod osoba sa suhom kožom oko očiju, jer one već u startu imaju smanjenu sekreciju lipida iz vjeđa.

Širina vjeđnog rasporka

Stanje dodatno komplicira i utjecaj otvorenosti vjeđnog rasporka. Kada gledamo prema gore, oko je otvorenije, veća površina je izložena isušivanju, a i treptaj nije kompletan.(11) Pri pogledu prema dolje, površina oka izložena je isušivanju i do četiri puta manje. Svatko se u to može sam uvjeriti, ako pogleda prema gore, i poslije prema dolje, te broji u sebi koliko dugo može izdržati bez treptanja: to može biti i deset puta dulje pri pogledu prema dolje no prema gore! Zašto je to važno? Ako je ekran računala povišen, pa ga gledamo prema gore, oko će se dodatno isušivati.

Treptanje i vidna oštrina

Prilikom treptanja vjeđe razmazuju suzni film po površini oka. On neposredno nakon ponovnog otvaranja oka još nije u potpunosti pravilan i gladak, već takvim postaje nakon otprilike 5-7 sekundi. Do tada vid nije idealan, a nakon desetak sekundi od stvaranja idealno pravilnog suznog filma, on se isušuje, puca, i vid opet postaje mutnijim. Osobe s poremećajem suznog filma ("suho oko") stoga imaju bitno veće oscilacije vidne oštrine, ovisno o treptanju, no ostali. Vrlo često dolaze na pregled jer smatraju da im naočale nisu dobre, jer vide mutno. No, ako je vid u načelu dobar na početku čitanja, rada na računalu ili gledanja TV-a, a onda se muti, radi se o mutnom vidu zbog smanjene učestalosti treptanja, a ne loših naočala. Ovdje jednostavno pitanje može riješiti dilemu: ukoliko vidna oštrina varira treptanjem, radi se o neadekvatnoj suzi, a ne lošim naočalama.
Goto i sur. pokazali su da je pri neadekvatnom suznom filmu zamjetan pad vidne oštrine nakon 10-20 sekundi od otvaranja oka.(12) To je bilo još uočljivije pri čitanju ili vožnji, dakle aktivnostima koje, kao i rad za računalom, smanjuju učestalost treptanja. To znači da osobe koje trepnu umjesto 15 svega 5 puta u minuti moraju imati fluktuacije vidne oštrine.

Kontaktne leće i rad za računalom

Svi nositelji kontaktnih leća, prije svega mekih, znaju da je treptanje od presudne važnosti za udobnost leća i vidnu oštrinu s njima. Kontaktne leće strano su tijelo na površini oka, koje smanjuje osjetljivost rožnice (hipestezija). To smanjuje refleksni podražaj za treptanje pa nositelji mekih kontaktnih leća trepću rjeđe no drugi. Rjeđe treptanje tako može izazvati iritaciju pri nošenju leće. Studija u Japanu pokazala je da su smetnje tipa ?suhoga oka? bile bitno češće kod nositelja kontaktnih leća koji rada za računalom, no kod nenositelja leća koji nisu radili za računalom.(13)
Drugi problem je potreba za vlaženjem same leće suzom. Neposredno nakon treptaja meka leća navlažena je suzom, te je optički najadekvatnija, tj. vid je naoštriji. Kako odmiče vrijeme nakon treptaja, leća se suši, te se zamućuje (slika 2).


Slika 2. Prikaz sušenja površine meke kontaktne leće nakon treptaja

To je posebno uočljivo pred kraj dana, kada se na leću nakupe bjelančevine iz suza (zato se meke leće i moraju čistiti u otopini preko noći), koje, kada se osuše, bitno utječu na vidnu oštrinu.
Sve navedeno u načelu je neizbježno pri nošenju mekih kontaktnih leća. Važno je samo pacijentu prilikom propisivanja leća skrenuti pažnju da će mu vid varirati ovisno o treptanju više no s naočalama, te da će to biti izraženije pred kraj dana.

Očni simptomi kao posljedica rada za računalom

Najčešće spominjani simptom pri radu na računalu vezan uz oko je zamor očiju. No, to je pojam koji nije medicinski jasno definiran, u mnogome je nejasan i zbunjujuć, a često se i komercijalno zloupotrebljava. Zato ga ovdje nećemo koristiti.
Vezano samo uz disfunkciju suznog filma, koja i jest najčešći poremećaj pri radu na računalu, smetnje se mogu podijeliti u dvije skupine: osjećaj suhoće, žarenja u očima, osjećaj pijeska u očima pri kraju dana, te suzenje očiju.

Kako pomoći?

Nerealno je očekivati da bilo koji oblik pomoći u potpunosti ukloni očne tegobe prisutne pri radu na računalu. To bi bilo moguće jedino kada bismo duljinu rada smanjili na pola sata, a ne na njih osam, deset ili više, kako je uobičajeno. Svatko može stajati na nožnom palcu desetak sekundi, no ako to mora raditi dva sata, vjerojatno će ga slomiti.
Isto tako, sasvim je nerealno preporučivati skraćivanje rada za računalom; to je dio naše svakodnevice koji se neće nikakvim savjetima promijeniti.
No, već i samo objašnjenje osobama sa smetnjama o čemu se kod njih zapravo radi može enormno pomoći, jer se tako skida veo mistike s problema i izbjegava korištenje različitih neadekvatnih oblika pomoći (antibiotske kapi pri sumnji na infekciju, tablete antihistaminika pri sumnji na alergiju, promjena ekrana skupljim, navodno zdravijim modelom, itd.).
Kako smo već naglasili, većina problema počinje smanjenom učestalošću treptanja. No, svjesno češće treptanje gotovo je nemoguće, iako mnogi liječnici to preporučaju. Svi mi na to naprosto nakon nekog vremena zaboravimo, jer je treptanje u osnovi nesvjesna radnja.

Kako onda pomoći?

Prije svega, prilagodbom radnih uvjeta koliko je god više moguće. Druge metode pomoći tek su sekundarne.
1. Položaj ekrana računala spustiti na oko 20 stupnjeva ispod razine pogleda - time je oko manje otvoreno i manje se isušuje. To praktično znači, kada gledate ravno, vaš bi pogled trebao biti na gornjem rubu ekrana.
2. Pravilo 20-20-20: svakih 20 minuta napraviti pauzu u trajanju od 20 sekundi, pogledati u daljinu, dalje od pola metra (20 inča). Na taj način opušta se akomodacija, koja je u spazmu zbog fiksiranja stalno u istu točku.
3. Nositi za dob adekvatnu korekciju za udaljenost ekrana računala - time se maksimalno opušta akomodacija i smanjuju astenopske smetnje, a, možda još značajnije, ne dolazi do nefiziološkog približavanja ili udaljavanja od ekrana radi dobivanja oštrije slike, što stvara probleme s vratnom kralježnicom i dodatno širi vjeđni rasporak zbog naginjanja prema naprijed.
4. U slučaju insuficijencije konvergencije potražiti pomoć za to obučenih oftalmologa, u cilju propisivanja prizmi.
5. Povremeno blago dlanom kružnim pokretima izmasirati zatvorene oči - time se istiskuju lipidi iz žlijezda u vjeđama, što smanjuje isparavanje suza i suzenje oka.
6. Ako ništa drugo ne pomaže, povremeno ukapavati umjetne suze, koje rehidriraju površinu oka. Važno je pritom obavijestiti pacijenta da one u oku djeluju tek 15-20 minuta. Zato je pri duljem radu za računalom i naglašenijim smetnjama potrebno njihovo često ukapavanje.
7. Smanjiti strujanje zraka: ventilator na radnom mjestu ili u vozilu nikako ne usmjeravati prema očima.
8. Ako je ikako moguće, izbjegavati prostore sa suhim zrakom (klimatizacija), jer to dodatno isušuje površinu oka.
9. Ukoliko se nose meke kontaktne leće, a javljaju se simptomi iritacije, pokušati preći na leće s manjim postotkom vode, koje će površinu oka manje isušivati.

Suhoća, žarenje i osjećaj pijeska posljedica su isušivanja površine oka. Češći su kod starije populacije, koja već ima i smanjenu sekreciju vodene komponente suza. Suzenje je bitno češće kod mlađe, radno aktivne populacije, a posljedica je istanjenja lipidnog sloja zbog rjeđeg treptanja.
Važno je naglasiti da crvenilo oka pri radu na računalu vrlo rijetko prati ostale navedene smetnje.(14) Ukoliko se ono javi, vjerojatno se radi o ekstremnijem obliku stanja, zbog naglašene disfunkcije suznog filma u podlozi problema.

Zaključak

Smetnje vezane uz rad na računalu neizbježne su i sveprisutne. Već samim objašnjenjima njihovih uzroka uvelike pomažemo osobama s ovakvim smetnjama. No, nerealno je očekivati da je moguće njihovo trajno i potpuno uklanjanje, jer je njihov glavni uzrok duljina rada za računalom, a ona će se u današnjem svijetu samo produljivati.

Izvor: Pliva Zdravlje

Omg, oslepecu

E pa sad   

Ti imas vise postova od mene,tebi nema spasa

Nosim naocare sa zastitom   

Haha imam i ja, i na sebi i na avataru,al ne pomaze

 

---

Redovna vežba čuva vid



Zamagljen vid noću, treperenje oka i tačkice pred očima su samo neki od mnogobrojnih simptoma koji mogu da budu posledica umora i zanemarivanja očiju. Ovo su česta stanja koja prođu sama od sebe, ali ako potraju duže, potražite pomoć oftalmologa.

Zamagljen vid noću

Brojni su razlozi zbog kojih vam se može zamagliti vid noću. Na primer, umorni ste i vaše oči su umorne.
Ako ste dalekovidi ili patite od astigmatizma, tokom dana ćete to moći da kompenzujete, ali kad se oči umore, vid može da se zamagli. Možda ste malo kratkovidi. To vam neće smetati pod normalnim osvetljenjem, ali osetićete to pri slabijem svetlu.
Suze u očima vam se mogu isušiti ako ste ceo dan u blizini radijatora ili klima-uređaja. Zbog toga vam se vid može malo zamagliti, ali odmah nakon što trepnete, trebalo bi da se pročisti.
Ako vam se vid magli, idite kod oftalmologa kako bi otkrio u čemu je problem.

Treperenje oka

Blefarospazma je nevoljno trzanje mišića kapka koje obično uzrokuje stres ili umor. Ovo je često stanje koje se ponavlja obično na istom oku ili na istom prostoru oko kapka. Vi možete da osetite da je trzanje jako, ali drugi ljudi neće primetiti promene. Tog problema ćete se najlakše osloboditi tako što ćete ranije otići u krevete. Ako duže potraje, potražite pomoć oftalmologa.

Tačkice pred očima

Te tačkice su mrljice koje ponekad vidite pred očima. Vrlo su česte i iritirajuće, ali prilično su bezopasne. Možete ih imati dugo, a po pravilu spontano nestaju. Ponekad to može biti znak nečeg ozbiljnijeg - ako vidite nove tačkice ili iznenadno sevanje pred očima, ili ste delimično izgubili vid, to mogu da budu znaci da su vam oči u opasnosti, pa bez odlaganja idite kod lekara.

Staklaste oči

Obično se javlja kao manja infekcija kapka, koja uzrokuje iritaciju prilikom buđenja i jače lučenje suza.
Suve oči uzrokuju brojni faktori poput lekova, opšteg zdravstvenog stanja, uticaja okoline. Suvoća podstiče stvaranje suza, ali može se raditi i o blagoj alergijskoj reakciji, stranom telu u oku, i slično. Bilo bi dobro da odete na pregled kod lekara.

Povrće i čajevi čuvaju vid

• Nemojte da umivate lice i oči dok vam se telo znoji, kao, na primer, nakon napornog fizičkog rada ili vežbanja.
• Nemojte konstantno da gledate u istu tačku, posebno kad gledate udaljene predmete. Trepnite ili malo odmoriti oči.
• Nemojte da gledati predmete na jakom svetlu duže vreme. Izbegavajte čitanje, pisanje ili rad u prostoru koji nije pravilno osvetljen ili koji je nedovoljno osvetljen. Napravite pauzu i odmorite oči ako osećate težinu ili umor u očima.
• Zaštitite oči od prašine, dima, jakog sunca i vetra. Izbegavajte duži boravak u takvim uslovima. U slučaju da nemate izbora, češće trepćite i nežno masirajte zatvorene oči dlanovima.
• Redovno praznite creva. Konstipacija slabi vid. Uz to, previše stresa, teskoba, tuga, ljutnja i briga takođe štete očima.
• Uz redovnu vežbu očiju, zadržaćete savršeni vid. Jednostavna metoda je pokretanje očiju levo-desno, gore-dole i okretanje u smeru kazaljke na satu i u suprotnom smeru.
• Još jedan jednostavan način zaštite očiju je sledeća metoda - tridesetak sekundi trljajte dlan o dlan, zatvorite oči i nežno položite zagrejane dlanove na oči.
• Kupus i šargarepa su vrlo korisni za oči. Trebalo bi da jedete što više različitih vrsta sira. Možete da pijete i sok od šargarepe ili kupusa. Kad osetite zamor očiju, skuvajte čaj od kamilice, a ohlađene filter vrećice položite na kapke i ostavite tako nekoliko minuta.

Rad za računarom ugrožava vid

Ukoliko provodite mnogo vremena pred računarom ili gledajući televiziju, oči mogu da se umore, a vid zamagli. Upotreba računara ne uzrokuje trajno oštećenje vida, ali može da izazove neprijatnost. Ako imate problem s očima koji niste ispravili, korišćenjem računara vaše oči se dodatno naprežu, a vid može da se zamagli. Uz to, kad se koncentrišete na rad na računaru ili gledanje televizije, ređe trepćete, zbog čega vam se mogu isušiti oči. Ovaj problem pogoršava suv vazduh (centralno grejanje ili klima-uređaj).

Izvor: TopVita