Vežba ne čini majstora



Nova znanstvena studija pokazala je kako bi beskrajni sati i sati provedeni u vježbanju savršenog udarca u golfu ili ubacivanju lopte kroz obruč koša mogli biti potpuni gubitak vremena.

Mark Churchland i njegovi kolege sa Sveučilišta Stanford došli su do ovog otkrića nakon što su utrenirali majmuna makakija da ponavlja jednostavni pokret dohvaćanja tisućama puta.

"Živčani sustav nije stvoren za neprestano ponavljanje jedne te iste stvari", kaže Churchland, čiji se tim bavi proučavanjem načina na koje mozak planira i proračunava kretanje.

Znanstvenici su majmunu postavili obojenu točku i nagradili ga svaki put kad je različitim brzinama ispružio ruku i dotaknuo točku.

Tijekom vježbanja pratili su aktivnost njegovog promotrenog korteksa, područja odgovornog za planiranje pokreta, te su pratili brzinu konačne kretnje.

Tijekom vježbe od tisuću pokreta majmun se vrlo rijetko pokrenuo istom brzinom. Male varijacije u brzini pokreta pratile su male varijacije moždane aktivnosti u planiranju pokreta.

Narodna mudrost
Nasuprot narodnoj mudrosti da mišićna aktivnost uvjetuje raznolikost pokreta, Churchlandov tim je otkrio da je za polovicu varijacija odgovorna neurološka aktivnost.

Drugim riječima, uvježbavanje mišića za određeni pokret, kao što su beskrajni sati pokušavanja ubacivanja lopte kroz obruč koša, neće svaki put proizvesti isti šut zbog toga jer je ponašanje mozga nedosljedno.

"Nakon početnog treninga točnost majmunovog dohvaćanja nije se povećavala tijekom vremena, što ukazuje da puno vježbe može popraviti samo kontrolu pokreta", rekla je članica znanstvenog tima Krishna Shenoy.

Istraživači pretpostavljaju da su ljudi i životinje razvili taj improvizacijski stil kao odgovor na dinamiku lovac - lovina, gdje lovac nikad ne uhvati i ubije plijen u identičnim okolnostima.

"Zahtjev vrhunskim sportašima za dosljednošću pokreta u jakoj je opoziciji načinu kojim smo evoluirali kroz povijest", kaže Shenoy.

Churchlandov tim nada se da će razumijevanje načina kojima mozak kontrolira pokret dovesti do terapija za neurološka stanja kao što je Parkinsonova bolest, koju karakterizira trzanje.


Izvor: NetPortal