Mikroorganizmi i infekcije
Čovjek je svakodnevno izložen milijunima tih sićušnih organizama od kojih je većina bezopasna za ljudsko zdravlje. Neki su mikroorganizmi čak neophodni u očuvanju i zaštiti zdravlja. 


prof. dr. sc. Jasmina Vraneš,
specijalist mikrobiolog
Zavod za javno zdravstvo grada Zagreba


Što su mikroorganizmi?
Gdje se sve nalaze mikroorganizmi?
Što je zaraza?
Putovi i načini zaraze
Koje se bolesti najčešće prenose prljavim rukama?
Tko je najugroženiji?
Kako smanjiti rizik od zaraze?


Što su mikroorganizmi?

Mikroorganizmi su oku nevidljivi organizmi koji se nalaze posvuda u prirodi.
Mikroorganizmi se prema svojoj građi dijele na:


bakterije,
viruse,
gljive i
parazite.

Mikroorganizmi se prema djelovanju na ljude dijele na:


patogene koji izazivaju različite infektivne bolesti,
nepatogene koji su bezopasni, neki od njih čak vrlo korisni u očuvanju zdravlja i
uvjetno patogene koji se u nekim dijelovima tijela normalno nalaze ne izazivajući smetnje, ali ako se nađu na drugom mjestu u ljudskom organizmu izazivaju bolest.




Gdje se sve nalaze mikroorganizmi?

Najbolji je odgovor protupitanje: "A gdje se ne nalaze?".


Gledajući Zemlju i njena različita prostranstva, mikroorganizme nalazimo i u pustinjama, i na dnu dubokih oceana i u vječnom snijegu i ledu i na najvišim stjenovitim planinama. Naravno i na svim onim mjestima gdje i čovjek ugodno živi. U zemlji, zraku, biljkama, ljudima, životinjama... To pokazuje kako su mikroorganizmi različiti. Primjerice virusima treba živi organizam (čovjek, životinja ili biljka) kako bi se u njemu razmnožavali dok bakterije mogu preživjeti i razmnožavati se i izvan živog organizma. Neki mikroorganizmi čak stvaraju spore, oblike koji mogu preživjeti godinama i ponovo se aktivirati u prisustvu odgovarajućih životnih uvjeta (vlage i topline).
Kad se sa Zemljinih prostranstava spustimo u našu svakodnevicu, u naše poznato okruženje, najvažnije je otkriti moguće izvore patogenih, štetnih mikroorganizama u kućanstvu, a to su:


ljudi,
kućni ljubimci,
hrana i
voda.




Što je zaraza?

Sam za sebe, izvan našeg tijela, i najpatogeniji mikroorganizam je samo potencijalna opasnost. Bolest počinje zarazom, a zaraza nastaje kad patogeni mikroorganizam uđe u naše tijelo i počne se razmnožavati. Vrlo je važno da razumijemo put i način zaraze, jer je to pravi putokaz za naše djelovanje. Spriječimo li ulazak uzročniku bolesti, spriječili smo zarazu i prevenirali bolest.



Putovi i načini zaraze

Patogeni mikroorganizmi (patogeni) ulaze u čovjeka direktno na sljedeće načine:


UDISANJEM -Udisanjem čestica prašine ili kapljica, patogen ulazi u dišni sustav kroz nos ili usta. Tako se prenose primjerice uzročnici prehlade, gripe, vodenih kozica, tuberkuloze...
GUTANJEM -Gutanjem zaražene hrane ili vode, patogen ulazi u probavni sustav. Tako se prenose uzročnici proljeva, dizenterije, kolere...
USAĐIVANJEM (INOKULACIJOM) -Kroz oštećenu kožu (opeklina, posjekotina, ogrebotina, ugriz, ubod injekcije) patogen izravno ulazi u organizam. Tako se prenose uzročnici hepatitisa B, bjesnoće, tetanusa...
SPOLNIM ODNOSOM -Patogen ulazi u organizam preko sluznice rodnice ili anusa. Tako se prenose primjerice uzročnici gonoreje, sifilisa, AIDS-a...

Pored direktnog načina zaraze, vrlo je česta i indirektna zaraza fizičkim kontaktom putem prljavih ruku. Ruke su stalno izložene različitim mikroorganizmima (kvaka, novac, pultovi, držači u javnom prijevozu...). Prljavim rukama možemo zaraziti sebe, ali i sve koji su s nama u fizičkom kontaktu.



Koje se bolesti najčešće prenose prljavim rukama?


bolesti probavnog sustava kao što su otrovanja hranom i proljevi
infekcije kože kao što su akne, čirevi, te infekcije rana
virusne bolesti kao što su prehlada, gripa, herpes, žutica
parazitarne bolesti kao što je ehinokokoza koju izaziva pasja trakavica ili toksokaroza izazvana glistama psa ili mačke




Tko je najugroženiji?

Danas, kad se djeca većinom redovito cijepe, kad imamo bogatu i uravnoteženu prehranu i zdrave životne navike, infektivne bolesti uglavnom prolaze bez posljedica nakon odgovarajuće terapije antibioticima. Ali, jedan dio populacije treba posebnu zaštitu:


dojenčad i mala djeca do pet godina starosti, jer im je imunološki sustav još u razvoju,
stariji ljudi, jer nam s godinama imunološki sustav slabi te
bolesnici, jer svaka bolest oslabljuje imunološki sustav.




Kako smanjiti rizik od zaraze?


Već smo rekli da nam cilj ne smije biti sterilnost tj. popuno odstranjivanje svih mikroorganizama, jer je to nepotrebno, nemoguće, pa čak i štetno, a ujedno bi i oslabilo naš imunološki sustav.
Ali, kako su već davno ljudi zaključili da je bolje spriječiti nego liječiti, važno je poznavati osnovne metode smanjenja rizika od zaraze. Osobito je to važno ako je već netko u obitelji bolestan, ako imamo bebu ili malo dijete ili starijeg člana.
Patogeni mikroorganizmi ne mogu dugo preživjeti na čistoj i suhoj površini, oni vole vlagu!

Svaki put kad kihnete, milijuni mikroorganizama izlete iz Vašeg tijela brzinom od oko 80 km/sat!

Ručnici su često put indirektnog zaražavanja. Kad zaražena osoba upotrijebi ručnik, na njegovoj vlažnoj površini preživljavajuju patogeni mikroorganizmi!

Na našim rukama može se otkriti veliki broj različitih mikroorganizama. Na samo jednom prstu ih ima oko 12 000!

Rizik od zaraze ćemo smanjiti:


PRANJEM -Topla voda, deterdžent ili prikladni sapun često su dovoljni da unište više od 99% svih mikroorganizama na Vašim rukama.
GRIJANJEM -Pranjem rublja na min. 60°C uništit ćete većinu patogena. Jednako tako pripremom hrane na visokim temperaturama i dovoljno dugo, smanjit ćete rizik od zaraze.
DEZINFEKCIJOM -Dezinfekcija je postupak kojim se broj mikroorganizama smanjuje na neškodljivu razinu. Dezinfekcijsko sredstvo treba upotrijebiti u sanitarnim prostorijama, kuhinji, na podovima, namještaju, radnim plohama u uslužnim djelatnostima... i uvijek kad nemamo pri ruci vodu i sapun za pranje ruku te kad u obitelj imamo članove koji su posebno ugroženi.
SUŠENJEM -Patogeni mikroorganizmi vole vlagu. Neka Vaši ručnici, ubrusi, ogrtači za kupanje uvijek budu suhi.