Mikrobi (možda) vladaju Marsom


Led i prašina na Marsovom sjevernom polu – mogući dom metanogena   
Mikrobi koji proizvode metan pronađeni su u dva ekstremna okružja na Zemlji: ispod leda na Grenlandu i u suhom, vrelom pustinjskom tlu. Što se odmah dovelo u vezu s Marsom.   

Živi mikrobi koji proizvode metan pronađeni su u uzorku glacijalne ledene kore koju su istraživači s Berkeleya izvadili tri kilometra ispod Greenlanda.

"To je prvi put da su organizmi iz roda archaea pronađeni na takvoj dubini", kaže Buford Price, jedan od istaživača iz tima Kalifornijskog sveučilišta.

Znanstvenici su već primjetili da je koncentracija u prvih 90 metara ledene kore 10 puta viša nego na drugim dubinama.

Sada je ekipa s Berkeleya otkrila mogući uzrok – visoke razine metana koreposndiraju s velikim brojem mikroba koji proizvode metan, poznatim kako metanogeni.

Područja visoke koncentracije metana na Marsu otkrio je europski Mars Express, ali je njegovo porijeklo i dalje nepoznato. Očito da negdje postoji obnovljivi izvor metana, jer bi ga ultraljubičasto Sunčevo zračenje uništilo za 340 godina.

Metan na Marsu mogao bi dolaziti iz geoloških izvora, kao što su do sada neprimjećene vulkanske erupcije, ili iz bioloških izvora kako što su metanogeni.

Mršava rupa
Priceova ekipa koristila je podatke s Greenlanda za deriviranje scenarija na Marsu, sve kako bi se postavili temelje i za buduće misije. Metanogeni u ledenoj kori žive na temepraturi od -10°C, ali mogu proizvesti više metana u toplijim uvjetima.

Da bi bili odgovorni za sav metan na Marsu, znanstvenici su izračunali da bi morali živjeti na temperaturama od 0°C i iznad.

Te temperature se najvjerojatnije pojavljuju između 150 metara i 8 kilometara ispod Marsove površine, ovisno o sastavu stijena. Tamo proizvedenom metanu trebalo bi između 15 i 30.000 godina da se probije do površine.

"Po mom mišljenju, nema načina da u mom životu NASA pronađe način da na Marsu izbuši rupu od 150 metara", kaže Price.

Zato će letjelice biti poslane u velike kratere gdje su otkrivene velike količine atmosferskog metana. Nakon toga lander bi mogao izbušiti manju rupu na dnu kratera kako bi potražio znakove života.

Pustinjski stanovnici
Još jedan studija, objavljena u magazinu Icarus, također javlja o otkriću metanogena u negostoljubivom okruženju na Zemlji.

Istraživači su proučavali desetine uzoraka tla i sedimenata iz pet pustinjskih okoliša u državama Utah, Idaho i Kalifornija u SAD-u, te u Kanadi i Čileu.

Od svih, u pet uzoraka tla i tri uzorka sedimenta iz blizine Mars Desert Research Station u Utahu pronađeni su znakovi živih metanogena. Metana je u tim sedimentnim uzorcima bilo 300 puta više nego okolnom tlu.

Jedan od stručnjaka iz tima, Timothy Kral sa Sveučilišta Arkansas, izjavio je da suhi uvjeti obično ubiju takvu vrstu mikroba. "Zato je njihov pronalazak u pustinji nešto što ne bi svatko očekivao", kaže Kral.

Metanogeni za preživljavanje trebaju anaerobno (bez kisika) okruženje, a za proizvodnju energije većina ih koristi kombinaciju ugljičnog dioksida i vodika.

Kral kaže da su njihovi uzorci skupljeni iz mogućeg anaerobnog okruženja kao što je sediment u shom kanalu, 70 centimetara ispod površine.

I površina Mars je vrlo suha, tako da otkriće Kralove ekipe podupire ideju da je otkriće metana na Marsu mogući indikator prisutnosti živih mikroba.

"Lekcija za Mars je", kaže Andrew Knoll, biogeokemičar sa Sveučilišta Harvardi član znanstvenog tima Marsovih rovera, "ta da je metanogeneza tamo moguća, ali samo u pravim uvjetima okoliša s ograničenom količinom kisika i dostupnošću hranjivih tvari".


Više:
University of California, Berkeley: P Buford Price
University of Arkansas:Tim Kral
Icarus





   
IskonInternet   
13.12.2005.