Mikrobi će ubiti hard-diskove



Američki znanstvenik rođen u Indiji rekao je da su hard-diskovi spremni za ropotarnicu povijesti. Sad je došlo vrijeme za premazivanje DVD-a genetički izmijenjenim mikrobima.

Profesor V. Renugopalakrishnan rekao je da njegovi DVD-i, s prethodno instaliranim bubicama, odnosno fotosenzitivnim proteinima (bjelančevinama), mogu pohraniti više od 50 terabajta (oko 50.000 gigabajta) podataka, što je sasvim dovoljno da računalne diskove izbaci iz upotrebe i da ih učini zastarjelim.

Ovaj profesor s Harvard Medical Schoola u Bostonu izdvojio je sloj proteina iz sićušnih genetski izmijenjenih mikroba.

"Ono što bi se moglo dogoditi je da memorija hard-diskova postane potpuno nepotrebna", rekao je za ABC.


Profesor V Renugopalakrishnan

Renugopalakrishnan je iskoristio fotoaktivni protein pronađen u membrani mikroba koji žive u slanim barama - Halobacterium Salinarum, a koji se još naziva bakteriorodopsin.

Taj mikrob prima i pohranjuje sunčevu svjetlost i pretvara je u kemijsku energiju. Kada svjetlo osvijetli bakteriorodopsin, on se pretvara u seriju posredničkih molekula od kojih svaka ima jedinstveni oblik i boju, prije nego se vrati u "temeljno stanje".

Renugopalakrishnan je modificirao DNK mikroba jer međudjelovanje molekula traje samo nekoliko sati ili dana. Modificirani mikrobi tako mogu proizvoditi bakteriorodopsin protein i nekoliko godina.

Osim toga, napravio je reinženjering i na bakteriorodopsin proteinu, pa je međudjelovanje molekula učinio znatno stabilnijim procesom pri visokim temperaturama koje se oslobađaju prilikom pohranjivanja terabajta podataka.

"Ovo uvjerljivo utabava put binarnom sustavu za pohranjivanje podataka. Temeljno stanje može biti nula, a bilo tko od posrednika može biti jedinica", rekao je.

DVD-i bazirani na proteinima moći će pohraniti 20 puta više podataka od Blue-ray diskova, čak i do 50 terabajta podataka.

"Možete zapakirati doslovno tisuće i tisuće ovakvih proteina na medije kao što su DVD, CD, film i na bilo što drugo", rekao je Renugopalakrishnan.

Njegovo otkriće predstavljeno je na međunarodnoj konferenciji o nanoznanosti i nanotehnologiji koja se ovaj tjedan održava u Brisbaneu.

Izvor: NetPortal

lepo otkrice mada ne znam zasto ostao bih na hard diskovima

ne kapiram

pa hard-disk kosta ... a ovo ce da dere verovatno

hd i nije najsretnije resenje za cuvanje podataka, da, radi, fino je brz ali nije sjajan, kazu da je masinski deo jako lose odradjen jer stede kes, prave jeftine hardove tako da mu ispadne da je hard pre 15g trajao 10g a sada traje 2-3g. naravno ne svi, zavisi od mnogo cega i nemoguce je reci sa sigurnoscu.
kolko ja znam, magnetna traka je jedno od najboljih resenja, pristup je malo spor (jer je traka u pitanju) ali zato ima redji magnetni zapis, hd ima mnogo gust zapis pa moze i lose da procita, opada mu preciznost mehanizma sa vremenom dok trake u teoriji rade 20 godina i ne gube podatke.

mada se o tome prica vec neko vreme, o koriscenju zivog organizma za potrebe tehnologije, dobro je da se neko setio i da uradi nesto

da ali za 5 godina koriscena nastace neki problemi i sa tim