Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 29. Mar 2024, 12:59:38
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Mihail Tuhačevski  (Pročitano 2637 puta)
13. Maj 2006, 18:28:03
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
OS
Windows XP
Browser
Opera 8.50
mob
Apple iPhone 6s
Mihail Tuhačevski

Mihail Nikolajevič Tuhačevski (ruski Mihail Nikolaevič Tuhačevskiй (16. februar 1893.-12. jun 1937.) je bio sovjetski vojni komadant, jedna od najpoznatijih žrtava Staljinove Velike čistke kasnih tridesetih.

Tuhačevski je rođen blizu Smolenska, zapadno od Moskve, u aristokratskoj porodici poljskog porekla. Nakon što je diplomirao na Aleksandrovskoj vojnoj školi 1914, pridružuo se Semjenovskom gardijskom puku. Kao drugi poručnik u Prvom svetskom ratu, Tuhačevski odlikovan za hrabrost u borbi. Nakon što su ga Nemci zarobili februara 1915, bežao je četiri puta iz zarobljeničkog logora, hvatan je ponovo i na kraju je kao nepopravljiv begunac zatvoren u tvrđava Ingolštad, gde je sreo još jednog nepopravljivog – tadašnjeg kapetana Šarla de Gola.

Njegovo peto bekstvo je bilo uspešno i vratio se u Rusiju u oktobru 1917. Nakon Ruske revolucije stupio je u Boljševičku partiju. Postao je oficir Crvene armije i brzo je napredovao u činovima zbog svojih velikih sposobnosti. Tokom Ruskog građanskog rata data mu je dužnost da brani Moskvu. Boljševički komesar rata Lav Trocki je dao Tuhačevskom komandu na Petom armijom 1919. i Tuhačevski je predvodio kampanju da se preuzme Sibir od Belih snaga Aleksandra Kolčaka. Takođe je pomogao u pobeđivanju generala Antona Denjikina na Krimu 1920. I Krondštatski ustanak i Tombovu pobunu su ugušile jedinice pod komandom Tuhačevskog.

Tuhačevski je predvodio boljševičke armije tokom Poljsko-sovjetskog rata 1920. i porazio ga je Jožef Pilsudski izvan Varšave. Tokom ovog rata Tuhačevski je prvi put došao u sukob sa Staljinom. Obojica su optuživala jedan drugog za sovjetski nesupeh da se zauzme Varšava, koji je doveo do sovjetskog poraza u ratu. Tuhačevski je često kritikovan zbog neprimerena kontrole svojih snaga. Njegova naređenja su često bila prekršena, čak i od strane viših oficira, što je donelo boljševičkoj armiji nekoliko manjih neuspeha tokom kampanje. Sa druge strane, Tuhačevski je tvrdio da nije mogao da bira svoje komadante divizija ili da premesti svoj štab iz Moskve, zbog političkih razloga. Neprijateljstvo između njega i Staljina je trajalo do 1930ih.

Trebalo bi napomenuti da je Piludskom i njegovom osoblju data velika prednost tokom Poljsko-sovjetskog rata jer je njihova vojna obaveštajna služba dešifrovala radio poruke Crvene armije. One su bile šifrovane primitivnim šiframa i kodovima i često su dovodile do neverovatnih narušavanja bezbednosti od strane dešifranata. Poljski kriptolozi i komadanti su zato bile u mogućnosti da redovno gledaju preko ramena sovjetskim komadantima, uključujući i Tuhačevskom i njegovom pretpostavljenom Trockom. Zanimljivo je da je Crvena armije ponovila grešeke koju je u Prvom svetskom ratu učinila njena carska prethodnica protiv nemačke vojske i da je to značajno doprinelo ruskom porazu kod Tanenberga.

Tuhačevski je služio kao načelnik štaba Crvene armije (1925.-28.) i kao zamenik komesara odbrane. On je transformisao neredovne revolucionarne odrede Crvene armije u dobro-obučenu, profesionalnu vojsku. Napisao je nekoliko knjiga o modernom ratovanju i 1931. mu je data vodeća uloga u reformisanju armije. Imao je napredne ideje o modernoj strategiji, posebno o upotrebi tenkova i avijacije. Njegovim idejama su se suprotstavili Staljinovi stari drugovi iz građanskog rata, Kliment Vorošilov i Semjon Buđoni.

Njegovoj teoriji dubokih operacija, gde bi kombinovane formacije napale duboko iza neprijateljskih linija da bi uništili pozadinu i logistiku neprijatelja, su se suprotstavljale neki u vojnov vrhu, ali je u velikoj meri usvojena u Crvenu armiju kasnih dvadesetih i tridesetih. Oni su bile izražene kao koncept u Poljskim regulativama iz 1929. Crvene armije i mnogo dublje su obrađene u Instrukcijama duboke bitke. Koncept je konačno kodifikovan u Privremenim poljskim regulativima iz 1936. Kao rani primer potencijalnih efikasnosti dubokih operacija može se naći u sovjetskoj pobedi nad Japanom u bici kod Kalkin Gola, gde je sovjetski korpus pod komandom sledbenika Tuhačevskog Georgija Žukova porazio veće japanske snage u avgustu-septembru 1939.

Tokom velikih čistki oficira Crvene armije 1937.-1939. duboke operacije su na kratko izgubile uticaj, da bi kasnije bile postepeno ponovo usvajane tokom Velikog otadžbinskog rata, dovodeći do velikih pobeda kao što je Kurska bitka i Operacija Bagration.

1935. Tuhačevski je postao Maršal Sovjetskog Saveza, sa samo 42 godine. Januara 1936 .Tuhačevski je posetio Veliku Britaniju, Francusku i Nemačku. Nakon tajnog suđenja, znanog kao Slučaj trockističke anti-sovjetske vojne organizacije, Tuhačevski i osam drugi viših vojnih komadanata je osuđeno i pogubljeno 12. juna 1937.

31. januara 1957, Tuhačevski i njegove kolege su proglašene nevinim po svim optužnicama protiv njih i rehabilitovane. Ipak, i pre i nakon raspada Sovjetskog Saveza neki pisci su tvrdili da je zaista bilo vojne zavere protiv Staljina u koju je Tuhačevski bio umešan.

U svojoj knjizi Veliki teror (1968), britanski istoričar Robert Konkvest tvrdi da su nemački agenti, na inicijativu Hajnriha Himlera, krivotvorili dokumente koji su dovodili Tuhačevskog u vezu sa nemačkim Generalštabom, da bi učinili Staljina sumnjičavim na njega, tako slabeći odbrambene sposobnosti Sovjetskog Saveza. Ovi dokumenti, kako tvrdi Konkvest, su predani predsedniku Čehoslovačke Edvardu Benešu, koji ih je prosledio Staljinu. Ovu verziju događaja je podržao govor iz 1961. poljskog komunističkog vođe Vladislava Gomulke, ali pošto nije potkrepljeno novim dokazima od raspada Sovjetskog Saveza, pitanje ostaje nerešeno.

Izvor: Wikipedia
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 29. Mar 2024, 12:59:38
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.068 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.