Međuzvjezdani oblaci izazvali ledeno doba?   


Proučavajući kompjuterske modele ogromnih oblaka u svemiru, znanstvenici kažu da je gusti sloj plina i prašine mogao blokirati pristup Sunčevog zračenja na Zemlju u njezinoj davnoj prošlosti, izazvavši tako katastrofalna ledena doba koja su planet pretvorila u ogromnu snježnu kuglu.

'To se vjerojatno dogodilo vrlo naglo,' smatra Alexander Pavlov, astrobiolog Sveučilišta Kolorado, i dodaje: 'Takav sloj suprimira heliosferu i giba se svemirom tako brzo da Zemlja nije imala vremena stvoriti dovoljno ugljičnog dioksida da bi se obranila. Posljedica je bila 100-postotna glacijacija.'

Pavlov kaže da, premda su znanstvenici pokazali da je izumiranje dinosaura prije 65 milijuna godina najvjerojatnije bilo izazvano udarom meteora u Zemlju i stvaranjem ogromnog oblaka prašine, 'postoje i druge opasnosti osim udara svemirskog tijela u Zemlju.'

Kako izvješćuju u časopisu "Geophysical Research Letters", Pavlov i nekoliko njegovih kolega smatraju da je Sunčev sustav neminovno prošao kroz međuzvjezdane oblake, sačinjene uglavnom od vodika. Znanstvenici su pomoću kompjuterskih modela pokazali da bi takvi oblaci drastično umanjili učinke solarnog vjetra koji štiti Sunčev sustav od dolazećih kozmičkih zraka i čestica.

Istodobno, ti bi oblaci blokirali sunčevo zračenje, dok bi zračenje same Zemlje uspjelo 'iscuriti' u svemir. Rezultat bi bila spektakularna potpuna glacijacija, koja bi bila okončana tek kada bi Sunčev sustav izašao iz međuzvjezdanog oblaka.

Pavlov kaže da postoje naznake da su takvi scenariji dogodili dva puta u periodu prije 600 do 800 milijuna. On sugerira da bi geolozi mogli testiranjem potvrditi postavke o potpunoj glacijaciji: naime, u slojevima stijenja iz tog perioda trebala bi postojati povećana količina izotopa urana-235, prisutnog u svemirskim oblacima, koje se često vide pomoću teleskopa.