Međunarodna trgovina oružjem :: Nauka ~ Tehnika ~ Military

Tradicionalno izvješće Stockholmskog međunarodnog instituta za mirovna istraživanja otkriva podatke o međunarodnoj trgovini oružjem. U proteklom petogodišnjem razdoblju pet najznačajnijih izvoznika oružja u svijetu su bili Sjedinjene Države, Rusija, Njemačka, Francuska i Velika Britanija, dok su najčešća odredišta za kupljeno oružje Kina, Indija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Južna Koreja i Grčka

Tenk Leopard 2 grčke vojske U svom redovitom godišnjem izvješću Stockholmski međunarodni institut za mirovna istraživanja (Stockholm International Peace Research Institute - SIPRI) je objavio podatke o međunarodnoj trgovini konvencionalnim oružjem. Podaci se odnose samo na izvoz konvencionalnog naoružanja, uključujući prodaje, darovanja i transfere tehnologije između država, međunarodnih organizacija i oružanih skupina te ne obuhvaćaju izvoz malog oružja. SIPRI rabi metodu petogodišnjih prosjeka koji plastičnije prikazuju postojeće trendove u međunarodnoj trgovini oružjem od običnih jednogodišnjih podataka. Praćenje trendova globalne trgovine naoružanjem je značajno ne samo zbog uočavanja jačanja rasta vojnih i ekonomskih potencijala neke zemlje već i radi uočavanja razvoja mogućih sukoba.

Najveći izvoznici

Promatra li se proteklo desetljeće u kontinuitetu, indikator pokazuje blagi trend pada u odnosu na 2007. godinu. Naime, trend pada vrijednosti međunarodne trgovine konvencionalnim naoružanjem, koji je svoje dno dotaknuo 2002. godine, nakon 2003. godine bio je u rastu da bi dosegnuo vrhunac u 2007. godini. Prema izvješću, u petogodišnjem razdoblju 2004.-2008. godine pet najvećih izvoznika oružja u svijetu jesu Sjedinjene Države, Rusija, Njemačka, Francuska i Velika Britanija, iako je za peto mjesto povremeno konkurirala i Nizozemska. Samo tih pet zemalja čini čak 78 posto međunarodnog izvoza oružjem, što je ipak značajno manje nego u prethodnom petogodišnjem razdoblju 1999.- 2003. kada je činilo 81 posto. Iz činjenice rasta udjela izvoza ostatka svijeta na 22 posto, može se posredno izvesti zaključak o jačanju vojne industrije izvan skupine velikih proizvođača oružja.
Sjedinjene Države čine 31 posto izvoza oružja u svijetu, koje je isporučeno u čak 69 zemalja svijeta. Najviše američkog oružja otpada na Južnu Koreju s petnaest posto i na Izrael s trinaest posto. Odredište za više od trećine vrijednosti američkih isporuka oružja bio je Bliski istok, od čega je 207 borbenih zrakoplova i pet tisuća vođenih bombi. Još je nekoliko velikih ugovora sa zemljama regije zaključeno u 2008. godini, uključujući i prodaju sustava Patriot PAC-3 te još nekih oružanih sustava Ujedinjenim Arapskim Emiratima (koji su trenutačno treći po veličini kupac američkog oružja), što će uvjerljivu američku dominaciju održati i u sljedećim godinama.
Izvoz ruskog oružja čini 25 posto svjetskog tržišta. Najvažnije tržište za Rusiju je Kina koja je kupila visokih 42 posto ukupnog ruskog izvoza, iza nje slijedi Indija s 21 posto, a značajan uvoznik je i Alžir s osam posto. Pored navedene tri, još su četrdeset i tri zemlje u svijetu u proteklih pet godina nabavljale oružje iz Rusije.

Jedan od najprodavaniji brobenih aviona je američki F-16Njemački izvoz oružja je u protekle četiri godine povećan 70 posto, te je danas njemački tržišni udio narastao na 10 posto. Glavna izvozna odredišta njemačke vojne industrije jesu europske zemlje, u koje je izvoz narastao čak 123 posto. Dva najvažnija kupca njemačkog oružja su Grčka i Turska u koje odlazi trećina izvoza, dok iza njih slijedi Južnoafrička Republika. Glavninu njemačkog izvoza čine tenkovi Leopard-2A4 i licencirana proizvodnja podmornica.
Velika Britanija se nakon prošlogodišnjeg ispadanja s liste pet najvećih izvoznika ponovno vratila sa udjelom od četiri posto. Ukupno je britansko oružje izvezeno u 37 različitih zemalja svijeta od čega na najvažnijeg britanskog vojnog saveznika - SAD otpada 21 posto. Slijedi Indija s 14 posto i to zahvaljujući kupovini 66 trenažnih zrakoplova Hawk-100 i 20 jurišnih Jaguar-S. U 2009. godini započinje izvoz 72 borbena zrakoplova Typhoon u Saudijsku Arabiju, čime će se trajno ojačati pozicija Londona među najvećim izvoznicima oružja u svijetu.

Najveći uvoznici

U pogledu zemalja uvoznika oružja, moguće je identificirati pet najvažnijih zemalja; to su Kina, Indija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Južna Koreja i Grčka koje zajedno čine 35 posto svjetskog tržišta, te se na njih u proteklom petogodišnjem razdoblju odnosilo 34 posto transakcija. Kineske nabavke oružja su u 2008. godini dosegle 11 posto svjetskog tržišta, a kineske oružane snage je opskrbilo ukupno šest stranih vojnih industrija, od čega samo na Rusiju otpada 92 posto, dok na uvoz iz Francuske i Ukrajine otpada tri odnosno dva posto uvoza. Kina je tijekom cijelog proteklog desetljeća bila najveći uvoznik naoružanja na svijetu, no taj udio je ipak u blagom padu, iz čega se može izvesti zaključak o jačanju domaće kineske industrije.
Drugi azijski div koji je u procesu etabliranja u svjetsku silu - Indija, slijedi Kinu sa sedam posto svjetskog uvoza oružja. I u slučaju Indije, najveći dobitnik je ruska vojna industrija budući da iz te zemlje dolazi 71 posto indijskog uvoza naoružanja, dok daleko iza nje slijede Velika Britanija i Izrael. Naftom bogati Ujedinjeni Arapski Emirati su se uspeli na treće mjesto uvoznika oružja sa šesnaestog mjesta na kojem su se nalazili u proteklom petogodišnjem razdoblju. Grčka je u proteklom desetljeću najznačajniji kupac naoružanja na europskom kontinentu, no ipak je pala s trećeg na peto mjesto. Turska je pak potpuno ispala sa liste pet najvećih uvoznika oružja te je danas unatoč kupnji licence za proizvodnju 51 borbenog helikoptera A-129 od Italije na osmom mjestu uvoznika. Na listi velikih kupaca se pojavljuju i male zemlje kao što je Gruzija, koja je zbog napetosti u Južnoj Osetiji u ljeto 2008., učetverostručila nabavku oružja, uglavnom iz Ukrajine.
Gledano po kontinentima, u uvozu oružja prednjači Azija (bez Bliskog istoka) s 37 posto svih transakcija, no ipak značajno manje nego 40 posto koliko je imala u proteklom petogodišnjem razdoblju. Najveći dio otpada na istočnu Aziju sa 67 posto, a najmanje na središnju sa samo jedan posto. Tradicionalno veliki regionalni kupac oružja Tajvan je smanjio narudžbe iz inozemstva, dok je Pakistan povećao vrijednost kupnji naoružanja za 40 posto i to uglavnom iz SAD-a.
Bliski istok je primio osamnaest posto međunarodnih transfera oružjem, što predstavlja povećanje u odnosu na petogodišnje razdoblje. Najznačajniji regionalni kupac su bili Ujedinjeni Arapski Emirati s 34 posto, dok na Izrael otpada 22 posto a Egipat 14 posto. Izrael je kupio 102 lovca F-16I te različite oružne sustave iz europskih zemalja. Na listi se našao i Irak, koji je u 2008. zaključio ugovor o kupnji 140 američkih tenkova M1A1. Istodobno je Iran konzumirao samo pet posto isporuka oružja u regiju.

Njemačka vojna industrija je značajno povećala svoj udio na svjetskom tržištu - na slici podmornica klase 212A Na europski kontinent se, zahvaljujući prije svega velikim nabavkama iz Grčke i Turske, odnosi 24 posto svjetskog uvoza oružja, no ipak manje od 26 posto u razdoblju 1999.-2003. godine, pri čemu na zemlje EU-a otpada čak 19 posto. Najveći dio udjela u kupovini europskih zemalja se odnosi na lovačke avione kojih je kupljeno 211 u proteklih pet godina (od 1300 prodanih u svijetu) dok još 10 zemalja otvara natječaje za kupovinu lovačkog aviona, no očekuje se da zbog financijske krize dio narudžbi bude smanjen ili otkazan.
Američki kontinent čini 11 posto globalnih transakcija oružjem, pri čemu, prema očekivanjima, najveći dio otpada na SAD. SAD su, osim statusa najvećeg proizvođača i izvoznika, i sedmi po veličini uvoznik naoružanja u svijetu. Značajan regionalni uvoznik je Čile koji je istodobno i najveći uvoznik naoružanja u Latinskoj Americi i jedanaesti po veličini u svijetu. Također treba spomenuti da više zemalja regije prolazi proces modernizacije svojih oružanih snaga, te je primjerice Brazil s Francuskom u prosincu 2008. potpisao ugovor o kupnji 50 helikoptera EC-725 te četiri konvencionalne i jedne nuklearne podmornice vrijedan 11,3 milijardi dolara.
Na najsiromašniji svjetski kontinent Afriku otpada sedam posto globalnog uvoza oružja, što predstavlja povećanje u odnosu na šest posto u prošlom petogodišnjem razdoblju. Najveći uvoznici su Alžir s trideset i pet posto i Južnoafrička republika s dvadeset i sedam posto uvoza (Egipat je u studiji priključen Bliskom istoku). Alžirske nabavke uključuju kupovinu 180 tenkova T-90 te 18 zrakoplova Su-30Mk iz Rusije. Napetosti na granici Sudana i Čada su dovele do peterostrukog povećanja vojnih nabavki Čada koje uključuju i 6 zrakoplova Su-25 iz Ukrajine i 82 oklopna vozila iz Belgije, dok je Sudan iz Bjelorusije naručio 10 zrakoplova Su-25. Kenija je iz Ukrajine kupila 33 tenka T-72 te određen broj raketnih bacača, no kao kuriozitet navodimo da su teret tijekom isporuke brodom presreli somalski pirati, te ga držali puna četiri mjeseca.