Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 29. Mar 2024, 00:07:39
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Medinska povelja - prvi pisani ustav  (Pročitano 8778 puta)
20. Feb 2006, 16:42:05
Udaljen sa foruma
Ucesnik diskusija

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 131
Zastava Mostar, Islamska drzava BiH
OS
Windows XP
Browser
Internet Explorer 6.0
mob
Nokia N90
Negdje u isto vrijeme kad i bratimljenje, javlja se i u Medini jedan pisani dokument koga historičari nazivaju:

kitab (knjiga, pismo)
es-sahifa (spis, list) i
el-wesika (dokument, povelja). (knjiga, pismo) (spis, list) i (dokument, povelja). (knjiga, pismo) (spis, list) i (dokument, povelja).
Njime je Allahov Poslanik (a.s.) želio ustrojiti sistem društvenog življenja, koji će biti okosnicom jedinstva stanovnika Medine. Postoji mišljenje da je ovaj, po Hamidullahu, prvi ustav "grada države" Medine, sastavljen između muhadžira i ensarija, a da su nakon toga prošireni članovi ovog ustava i na jevrejska i neka druga plemena nastanjena u Medini, po kojima im je zaštićen imetak, čast i vjera, a određeni prava i dužnosti.

Interesantno je uočiti da ovoj povelji nisu dovoljno pažnje posvetili ni hroničari Sire ni istraživači društvenog uređenja el-umme. Kao pisani dokument, nastao u vremenu i pod nazorom Poslanika, zanmaren je potpuno i od muhaddisa iz čisto "stručnih" razloga i uzusa hadiske znanosti. Naime, Povelja do nas dolazi u pisanom obliku a ne putem pouzdanog lanca sened prenosilaca, što se ne priznaje u znanosti hadisa. Slično je i s nekim drugim pisanim dokumentima iz vremena Poslanika, kojim muhaddisi nisu posvetili dužnu pažnju. Osim toga, jedini tekst Povelje dopro je do nas preko Muhammeda b. Ishaka b. Jessara (umro 150/667), najpoznatijeg pisca Sire, kog muhaddisi njegova vremena nisu voljeli. Čak je imao i sukob s Enesom b. Mailkom, čuvenim prenosiocem hadisa. Optuživan je za nepouzdanost u nekom svom ponašanju, što je imalo uticaja i na držanje docnijih muhaddisa i nepovjerljiv stav prema tekstu Povelje.

Druga stvar koja je djelovala na odbojan stav muhaddisa i većine historičara prema ovoj povelji jeste to što je tekst, kojeg prenosi Ibn Ishak, došao s izvornih primjeraka koji su bili u posjedu hazreti Alijinih potomaka Muhammeda el-Bakira b. džafera es-Sadika, šestog imama kod ši'ija i Abdullaha b. el-hasana b. Ali b. Ebi Taliba. Od ovog posljednjeg Ibn Ishak je dobio svoj tejst povelje, jer je bio dosta prisan s njim.

Političke prilike u islamskoj državi prvih stoljeća Hidžre također su uticale na to da se Povelja nije pojavila šire u javnosti. Dva su osnovno razloga tome:

U doba vladavine Umevija, a i Abasija poslije njih, vlasti su smatrale nepoželjnim bilo kakav dokumenat koji dolazi preko Alu Bejta, tj. porodice Alije b. ebi Taliba i žene mu Fatime, kćeri Muhammeda (a.s.), jer je dobar dio tadašnjeg muslimanskog svijeta smatrao da su baš njihovi potomci imali više prava na hilafet i vodstvo el-umme od drugih.
Tekst Povelje sadrži principe jedne čvrste politike i pravednih društvenih odnosa, s dosta demokratičnosti i sloboda, što nije išlo u prilog umevijskim, a i abasijskim dinastičkim halifama i vlastodršcima, koju su svoju vlast gradili na centralizmu, što je bilo upravo suprotno od onog u Povelji.
Pored svega, sva kritička historijska mjerila potvrđuju tačnost i autentičnost teksta Povelje. Na to ukazuje stil kojim je Povelja pisana i podudarnost događaja koji su se zbili u Medini u doba Božijeg Poslanika (a.s.). Sam poslanik je posvjedočio više puta pojedini djelove njenog sadržaja. Njenu tačnost prihvatili su i brojni savremeni istraživači islamskog društva na Istoku i Zapadu.

U posljednje vrijeme Povelja je poznata i pod nazivom "Medinski ustav", jer se smatra zakonskom osnovom političkog i društvenog života el-umme i njenih unutrašnjih i vanjskih odnosa. Radi boljeg pristupa tekstu Povelje, u savremenim historijskim djelima uobičajena je njena podjela na članove, pai grupe članova.

Podjela Povelje na grupe članova moguća je zbog toga što njen sadržaj nije nastao odjednom niti su ti članovi istovremeno napisani. Prva grupacija članova nastala je u samom početku medinske epohe i ostala je otvorenom da bi se dodavali dalji članovi po potrebi, kako bude vrijeme izskivalo. Podjela Povelje na grupe članova i datiranje njihova nastanka do našeg vremena je ostalo predmetom izučavanja i razilaženja istraživača.

Općenito uzveši, Povelja sadrži 70 članova podijeljenih na četiri grupe, računajući tekstualno ili značenjem ponovljene članove. Upravo ovo ponavljanje članova ukazuje da je Povelja pisana u etapama i da se tekst svakog dijela očuvao zasebno bez pokušaja ujednačenja članova. Znači da je Povelja ostala otvorenom da se na nju dodaju članovi, već prema saglasnosti zainteresiranih strana o njoj.

Važnost izučavanja Povelje za nas je i u tome što ona ne ostavlja nimalo sumnje u to da je prvo islamsko društvo, u vrijeme Allahova Poslanika, bilo bazirano na osnovama ustava i zakona. Sam Muhammed (a.s.) ozbiljno je radio na tome da njegova zajednica živi na jasnim osnovama zakona, gdje će se eksplicitno znatiprava i obaveze svakog njenog člana.

Sigurnim uzrocima slabljenja islamskih zajednica i društava u periodu poslije Poslanika i prve četvorice halifa može se smatrati, pored ostalog, i to što su mnogi koji su bili zaduženi da vode brigu o njima zanemarili zakonsku i ustavnu stranu u izgradnji svojih državnih sistema.

Bez čvrstih zakona i propisa koji jasno određuju prava idužnosti onih koji vladaju i onih nad kojim se vlada, nema opstanka ni jednom civilizovanom društvu i zajednici.

Pored svega izloženog, nameće se pitanje kako i zašto je nastala ova povelja. Bez daljnjeg, Allahov Poslanik(a.s.) Poveljom je htio da zajednica muslimana, kao i svaki budući rad el-umme na društvenom uređenju, bude baziran na zakonskim osnovama (Kur'anski tekst obavezuje muslimane da oponašaju i slijede postupak Allahova Poslanika: "O vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku i predstavnicima vašim..." Kur'an, Žene, 59. "Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onom svijetu, i koji često Allaha spominje." Saveznici, 21.). Dogovor Poslanika s muslimanima Jesriba (Medine) na Akabi i poslije Hidžre u oazi Kuba, kod Medine, bio je uopćen i usmen. Želio je da poslijeustaljenja u Medini sve to stavi "na papir", a razlog je: da svako ima napisano pred sobom svoja prava i dužnosti, kroz ustav i zakon.

Članovi Povelje sadrže prava i dužnosti mnogih ljudi i plemenskih zajednica od kojih se sastojalo društvo tadašnje Medine i okolice, što nas navodi na zaključak da je njen tekst nastao kao rezultat rasprave i dogovora između Muhammeda (a.s.), njegovih saradnika, ashaba, izabranih predstavnika Medine i drugih zainteresiranih strana u njoj.

Znači da Povelja nije jednostran akt, odnosno volja jedne strane, nego je nastala na najzdravijim osnovama demokratske uprave i diskusije zainteresiranih struktura grada i okoline. Kao dokumenat, ovaj Ustav nije nametnut ili poklonjen od vladara onim nad kojim se vlada.




2. Prijevod Povelje Medinskog ustava
U ime Allaha, Milostivog, Svemilosnog,

Ovo je spis Muhammeda vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, sastavljen između vjernika (muslimana) Kurejša (muhadžira) i Jesriba (ensarija) i onih koji ih slijede i priključe im se i bore s njima.

I

Čl. 1

Oni čine jednu zajednicu (ummu) izvan ostalih ljudi.



Čl. 2

Kurejšski iseljenici (muhadžiri) sakupljaju doprinos, po ranijem običaju, radi plaćanja krvarine i otkupa svojih zarobljernika i sve u duhu dobročinstva i pravednosti među vjernicima.



Čl. 3

I Benu 'Aufci će na do sada uobičajen način sakupljati doprinos radi plaćanja krvarine. I svaka zajednica će pravedno, uz dobročinstvo među vjernicima, plaćati otkup svojih zarobljenika.



Čl. 4

Isto tako će Benu Saidci, kao što je kod njih običaj, sakupljati doprinos, kao do sada, a svaka zajednica će iz dobročinstva i osjećaja pravde među vjernicima plaćati otkup svojih zarobljenika.



Čl. 5

Isto tako će Benu Harisci... (kao u prethodnom čl.)



Čl. 6

Isto tako će Benu Džušemci... (kao raniji čl.)



Čl. 7

Isto tako će Benu Nedždžarci... (kao raniji čl.)



Čl. 8

Isto tako će Benu 'Amr b. 'Aufci... (kao prethodni član)



Čl. 9

Isto tako će Benu n-Nabitci... (kao raniji čl.)



Čl. 10

Isto tako će Benu Evsci... (kao prethodni čl.)





Čl. 11

Vjernici zaista neće ostaviti svog člana pod teretom obaveza (duga i porodice), a da ga uz dobročinstvo ne pomognu da plati krvarinu ili otkup zarobljenika.



Čl. 12

Ni jedan vjernik se neće udružiti sa klijentom (mewla) nekog (drugog) vjernika nnjegovu štetu.



Čl. 13

Bogobojazni vjernici trebaju biti protiv nasilnika među njima, ili onog ko čini bilo koju vrstu zuluma, grijeha, neprijateljstva, ili smutnje među vjernicima. Svi moraju biti protiv takvog makar on bio dijete nekog od njih.



Čl. 14

Vjernik ne smije, zbog nevjernika, ubiti vjernika.



Čl. 15

On neće pomoći nevjerniku protiv vjernika.



Čl. 16

Božija zaštita je jedna (za sve), i najskromniji vjernik može pružiti punovažnu zaštitu.



Čl. 17

Vjernici su, uistinu, jedni drugim saradnici (mewla), bez obzira na ostale ljude.



Čl. 18

Oni Jevjeri koji nas slijede, stiču pravo na našu pomoć i podršku. Niko im neće nepravdu činiti, niti (nekom) pomoći protiv njih.



Čl. 19

Za vjernike je mir nedjeljiv i ni jedan vjernik ne može sklopiti (separatno) mir mimo drugog u borbi na Božijem putu, osim ako se svi pravično saglase u tome.



Čl. 20

Sve čete koje se bore s nama moraju se zajednički ispomagati (u ratnim) sredstvima.



Čl. 21

Vjernici mogu, jedni za druge, naplatiti krvarinu, ako su gubitke pretrpjeli za stvar vjere.



Čl. 22

Bogobojazni vjernici se nalaze na najispravnijem i najčvršćem putu.





Čl. 23

Nije dozvoljeno da idolopoklonik (Medine) pruža materijalnu i osbno podršku Kurejšijama niti da vjernika sprečava (u borbi) protiv njih.



Čl. 24

Ako neko bezrazložno ubije vjernika, pada pod zakon odmazde, osim ako ne udovolji (zahtjevu) branitelja žrtve.



Čl. 25

Protiv njega će biti svi vjernici, sve dok ne osiguraju primjenu sankcije protiv počinitelja - zločina.



Čl. 26

Ni jednom vjerniku potpisniku ovog Spisa, koji vjeruje u Allaha i Sudnji dan, nije dozvoljeno pomaganje ili pružanje zaštite zločincu.



Čl. 27

Božije prokletstvo i srdžba na Sudnjem danu bit će na onog ko ga (zločinca) pomogne i da mu utočište. S njime nema ni moralnog niti materijalnog općenja.



Čl. 28

U bilo kojem međusobnom sporu, trebate se obratiti Allahu Uzvišenom i Muhammedu, Bog ga blagoslovio i spasio.





II



Čl. 29

Jevreji će dijeliti troškove s vjernicima dokle god budu saveznici u borbi.



Čl. 30

Jevreji plemena Benu 'Auf čine zajednicu s vjernicima. Jevreji slobodno šire svoju vjeru, a muslimani svoju. Ovo važi za njih same, a i njihove klijente (mewali).



Čl. 31

Onaj ko čini nasilje, ili griješi, naštetit će sebi i svojoj porodici.



Čl. 32

Jevrejima Benu n-Nedždžar pripadaju ista prava kao i Jevrejima Benu 'Auf.



Čl. 33

Jevrejima Benu l-Haris pripadaju ista prava kao i Jevrejima Benu 'Auf.





Čl. 34

Jevrejima Benu Saide... (kao u prethodnom članu).



Čl. 35

Jevrejima Benu Džušem... (kao u prethodnom članu).



Čl. 36

Jevrejima Benu l-Evs... (kao u prethodnom članu).



Čl. 37

Jevrejima Benu Sa'leba... (kao u prethodnom članu).



Čl. 38

Onaj ko čini zulum ivrši zločin naškodit će sebi i svojoj porodici.



Čl. 39

Džefna je ogranak plemena Sa'leb, za njih važi isto što i za Sa'lebce.



Čl. 40

Benu Šutuni pripadaju ista prava kao i Jevrejima Benu 'Auf.



Čl. 41

Dužnost je - za sve - pridržavati se propisanog (dobra) i ne kršiti ih.



Čl. 42

Klijenti (mewali) Benu Sa'leb imaju isto što i oni (Sa'lebci).



Čl. 43

Osobe koje Jevreji prime u svoje redove (bitane) smatrat će se Jevrejima.



Čl. 44

Niko se od ovih ne može priključiti (pohodu muslimana) osim s dozvolom Muhammeda, Allah ga blagoslovio i spasio.



Čl. 45

Nije zabranjeno osvetiti zadane rane.



Čl. 46

Onaj ko ubije, kazni je izložio sebe i članove svoje porodice osim ako mu je učinjena nepravda.



Čl. 47

Bog jamči da će se sadržaj ovog Spisa striktno sprovoditi.



Čl. 48

Na Jevrejima je da podmiruju svoje troškove, a na muslimanima da podmiruju svoje.



Čl. 49

Potpomačat će se (svi) međusobno protiv neprijatelja ovog Spisa.



Čl. 50

Među njima (potpisnicima) treba vladati srdačnost i prijateljstvo. Neka se poštiva Spis i ne krše propisi.



Čl. 51

Ne smije čovjek nanositi štetu svom savezniku.



Čl. 52

Potlačenom treba pomoći.



Čl. 53

Jevreji snose dio troškova s muslimanima sve dok su ratni saveznici.





III



Čl. 54

Potpisnicima ovog Spisa unutrašnjost (džauf) Jesriba, treba biti sveta (haram).



Čl. 55

Onaj ko je pod zaštitom smatra se ravnopravnim sa zaštitnikom, ne može mu se nanositi šteta i nepravda.



Čl. 56

Štićenik ne može pružiti zaštitu nikom, osim sa dozvolom svog zaštitnika.



Čl. 57

Za sve razmirice i nesuglasice između potpisnika Spisa, za koje postoji bojazan da bi mogle prouzrokovati smutnju, treba se obratiti Bogu i Božijem Poslaniku, Allah ga blagoslovio i spasio.



Čl. 58

Bog jamči da će se na najsigurniji i najbolji način sadržaj Spisa sprovoditi.



Čl. 59

Kurejšijama i onim koji ih pomažu ne smije se pružati pomoć i zaštita.



Čl. 60

Među njima (potpisnicima Spisa) mora biti ispomaganje protiv onog ko napadne Jesrib.







Čl. 61

Ako se od njih (Jevreja) zatraži primirje s njim - neprijateljem - i da se ono poštiva, oni će to prihvatiti (u širem smislu znači - ako rukovodstvo bude pozvalo na sklapanje mira s protivnikom, ostali članovi društva se trebaju složiti s tim - nap. N.Š.).



Čl. 62

Ako oni (Jevreji) zatraže to isto od vjernika, dužnost je muslimana da se odazovu tome (primirju), osim u slučaju rata za vjeru.



Čl. 63

Svakom pripada dužnost odbrane (grada) od neprijatelja koji mu se sučeli.





IV



Čl. 64

Striktno poštivanje ovog Spisa obavezuje Jevreja Evsa i njihovih klijenata i onih na koje se odnosi.



Čl. 65

Obavezno je pridržavanje i ne kršenje (sadržaja Spisa).



Čl. 66

Počinitelj (prekršaja) nanosi samo sebi (štetu).



Čl. 67

Bog jamči da će se sadržaj ovog Spisa poštivati.



Čl. 68

Ovaj Spis se neće ispriječiti između (kazne) tlačitelja, ili prekršitelja (među onima koji su ga potpisali).



Čl. 69

Onaj ko krene na (vojni) pohod, kao i onaj ko ostane, uživat će zaštitu u gradu (Medini), osim onog koji nasilje i prekršaj čini.



Čl. 70

Bog i Božiji Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, štitit će onoga ko poštiva i pridržava se normi ovog Spisa.
IP sačuvana
social share
“Oni zele da ustima svojim utrnu Allahovo svjetlo, a Allah zeli vidljivim uciniti svjetlo Svoje, makar ne bilo po volji nevjernicima”. /At-Tawba; 32/
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Udaljen sa foruma
Zvezda u usponu

Zodijak
Pol
Poruke 1047
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Internet Explorer 6.0
A da li je tebi poznat pojam - kriticka misao!

Vidis, dragi moj, ona je i samo ona, razbila lance i katance robovlasnickog drustvenog uredenja, pa oslobodila covjeka od nevidenog terora. Ona je, i samo ona, razbila lance i katance feudalnog drustvenog uredenja, pa oslobodila covjeka od nevidenog terora. Itd. Ona ce, i samo ona, razbiti lance i katance svih drustvenih uredenja koja i jesu satkana u htijenju za sprecavanjem iste.

Istorijski posmatrano, sva drustvena uredenja i jesu propadala i propala u sukobu sa kritickom mislju. Drustvo koje je u sukobu sa kritickom mislju biva propasno, i daljnji njegov opstanak se pretvara u agoniju istoga tog drustva.  Kriticka misao je nepobjediva: jer kroz nju progovara narod, ona je bol naroda, njegov vapaj za oslobodenjem od tiranije, njegovo htijenje za covjeku primjerenijim zivotom itd.

Drustvo ciji je opstanak zasnovan na potiskivanju kriticke misli, biva drustvo koje srlja u svoju propast. I tu nema pomoci. Protiv boli naroda se ne moze! Protiv njegovog vapaja za covjeku primjerenijim zivotom, sva drustvena uredenja su izgubila bitku - i nestala!

Problem islama danas i jeste satkan u sukobu sa kritickom mislju. A protiv nje se ne moze! Smile
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.0
mob
Apple iPhone SE 2020
hm.. da.. ovo nema veze sa Religijom... prebacujem u Istoriju

i hm.. da... preskocen je Japanski ustav iz 604. godine...   Smile
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Prijatelj foruma
Zvezda u usponu


Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 2143
Zastava Subotica
OS
Windows XP
Browser
Internet Explorer 6.0
mob
Ericsson T65
Kada je pisana "Medinska povelja" Arapski narod je jos bio plemenski orijentisan. Ustav je neodvojiv od termina Drzava, a Drzavu je prv put pomenuo Makijaveli u XVI veku, i on je po definiciji najvisi zakonski akt, jedne pravne drzave. Drzava je nastala iz razlike medju vladajucim klasama. Tako da ta "Medinska povelja" nije nista drugo nego zakonik, pretaca prvog pisanog ustava koji je nastao u SAD, a takav zakonik, prvi zakonik, su Jevreji dobili od Boga jos izmedju 1500-1400 p.n.e, 2000 godina pre nego sto se pojavio Muhamed. Mada je taj prvi Jevrejski zakonik daleko savrseniji, nego bilo koji danasnji ustav, ta "Medinska povelja" svakako nije nesto na sta bi covek trebao da kaze Vau.
« Poslednja izmena: 20. Feb 2006, 19:51:25 od costa »
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.0
mob
Apple iPhone SE 2020
au... sad sam se stvarno nasla u cudu...  Smile
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 29. Mar 2024, 00:07:39
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.082 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.