Phoenix Mars Lander

Phoenix Mars Lander, predviđen za lansiranje u augustu 2007. godine, je dizajniran za istraživanje Marsa te za traženje vode i tragova života na Marsu. Phoenix je zamišljen kao visoko operativni rover, te kao dosta jeftina misija.

Lansiranje

Phoenix će biti lansiran sa Cape Canaverala sa Floride, uz pomoć rakete Boeing Delta 2925. Poslije lansiranja Phoenix će biti postavljen u orbitu oko Zemlje, a nakon toga će krenuti na put prema Marsu.

Tehnologija

Letjelica Phoenix je dizajnirana po uzoru na letjelice Mars Surveyor Program 2001 i na osnovu lekcije neučenih iz neuspjeha Mars Polar Landera. Phoenix će na putu do Marsa iskusiti ekstremne uvjete. Tijekom lansiranja letjelica će se jako tresti, a tokom operacije na površini, Phoenix će morati izdržati jako niske temperature. Letjelica je dizajnirana da preživjela. Na Phoenixu će biti smješteno sedam instrumenata: RA, RAC, SSI, TEGA, MARDI, MECA, MET.

"RA" (Robotska ruka) je jedna od najvažnijih instrumenata na Phoenixu. Ona ima zadaću skupljati uzorke tla i vodenog leda te ih slati u instrumente TEGA i MECA na detaljniju analizu. Robotska ruka je dizajnirana za pomicanje lijevo-desno, gore-dole, naprijed-nazad i rotaciju. Robotska ruka će biti duga 2,35 metara. RA će biti sagrađena od ekipe stručnjaka iz JPL-a (Jet Propolusion Laboratory).

"RAC"Kamera na robotskoj ruci je pričvršćena na robotskoj ruci. RAC je kamera sa dvostrukim Gauss lećama. Na RAC-u su postavljena dva motora. Jedan za fokusiranje a drugi za otvaranje i zatvaranje pokrova na kameri. Izradio ga je Max Planck Institute for Solar System Research.

"SSI"Kamera za snimanje po površini će biti Phoenixove "oči" u misiji na Marsu. Ona se može pomicati i okretati uokolo-praviti panoramu. Sagrađen je u Univerzitetu u Arizoni. Projekt je vodio mr.Chris Shinohara.

"TEGA"analizer plinova i uzoraka će znanstvenici koristiti kako bi ispitali uzorke Marsovog leda i površine. Sagrađen je u Univerzitetu u Arizoni u projektu koji vodi dr.William Boynton i u Univertietetu u Teksasu u projektu koji vodi dr.John Hoffman

"MARDI"Mars Descent Imager igra glavnu ulogu u istraživanju na Marsu. On će slikati krajolik oko Phoenixa i to u boji. MARDI je najlakša kamera ikada napravljena za istraživanja. Kamera koristi refraktorsku optiku za skupljanje svjetla, te ima vidno polje od 66°. Slika u rezoluciji od 1024x1024 piksela. Sagrađen u Malin Space Science Systems. Projekt vodi dr.Mike Malin.

"MECA"Microscopy, Electrochemistry, and Conductivity Analyzer je uređaj koji ketektira Ph vrijednost i elemente kao što su magnezijevi kationi, hloridi, bromidi, sulfatni anioni, kisik i ugljen dioksid. Sa Phoenixovim mikroskopom, znanstvenici će moći vidjeti strukturu tla i Marsovog leda. Također ovaj mikroskop može detektirati da li je postojala voda u tim uzorcima. Uzorci se uzimaju sa robotskom rukom. Izgrađen u JPL-u. Projekt vodi dr.Michael Hecht. Mikroskop konstruiran u Swiss consortium.

MET (Meterorlogocal Station) će zabilježavati vrijeme na Marsu te temperaturu. Jako niske temperature na Marsu će se mjeriti sa posebnim termometrom. Atmosferski pritisak na Marsu je jako malen pa će trebati osjetljivi instrumenti sa mjerenje. Senzori pritiska će biti isti kao oni koji su se upotrebljavali na Vikingu i Pathfinderu. Sagrađen u Kanadskoj Svemirskoj Agenciji.

Put, ulazak u orbitu i slijetanje

Put do Marsa će trajati oko 10 mjeseci, te će na tom putu biti nekoliko korekcija putanje kako bi letjelica stigla do Marsa. Komunicirati će se uz pomoć Deep Space Network.

Prije ulaska u atmosferu Deep Space Network će Phoenixu poslati plan leta i spuštanja kako bi onboard računala sigurno uvela Phoenix u Marsovu atmosferu.

Na 125 km Phoenix će ući u atmosferu. Toplinski štit će štititi letjelicu od ogromne temperature koja nastaje pri ulasku u atmosferu. Nakon kočenja Phoenix će se kretati brzinom od 1,7 Macha. Uskoro nakon toga odvojiti će se toplinski štit te će se aktivirati radar za slijetanje. Na visini od 1km će se uključiti potisnici koji će dodatno smanjiti brzinu pada. Na visini od 12 metara će brzina pada biti 2,4 km/sec. Potisnici će se isključiti kada senzori "ugledaju" mjesto slijetanja i kada Phoenix dotakne tlo. Kada sleti, njegove antene će poslati Zemlji potvrdu sigurnog slijetanja na Mars.

Izvor: Wikipedia

---