Mars je odavno suh


Područje bogato mineralima otkriveno je pomoću OMEGE

Najopsežnija međunarodna studija minerala na Marsovoj površini otkrila je da je Crveni planet prošao kroz tri vrlo različita geološka razdoblja u kojima je voda igrala sve manju ulogu.

Međunarodna skupina znanstvenika je, kombinirajući podatke ESA-inog Mars Expressa i NASA-inih rovera, napravila vremenski pregled geološke evolucije Marsa, koji je objavljen u novom broju magazina Science, i zaključila da je današnja hladna i suha klima Marsa nastala prije oko 3,5 milijardi godina, okončavši tako razdoblje u kojem je na tom planetu bilo vlage.

Njihovi rezultati pokazuju da je u početku bio relativno vlažan i umjeren, a kasnije je prošao kroz velike klimatske promjene i pretvorio se u hladno, suho mjesto prepuno kiselih stijena.

A ako je Mars ikada bio pogodan za život to je moglo biti samo u njegovim ranim, mokrim godinama, smatraju istraživači koje vodi Jean-Pierre Bibring iz francuskog instituta za astrofiziku i voditelj ESA-inog eksperimenta OMEGA (Observatoire pour la Mineralogie, l'Eau, les Glaces et l'Activité), koji je trajao jednu Marsovu, odnosno dvije naše godine.

OMEGA je inače glavni spektrometar letjelice Mars Express, prve europske misije na neki drugi planet.

Znanstvenici kažu da je Mars nastao prije oko 4,6 milijardi godina, a zemljani, glineni materijali kojima je potrebna veća količina vode i umjerene temperature, formirali su se u prvom razdoblju Marsa.
Onda je, prije oko 4 milijarde godina, počelo drugo razdoblje obilježeno aktivnošću vulkana koji su u zrak izbacivali velike količine sumpora.

U razdoblju prije 3,5 do 3,2 milijarde godina počelo je treće doba, koje traje i sada, koje su odredili minerali u kojima je prevladavao feroksid, a koji nisu stvoreni ili izmijenjeni utjecajem vode, kažu istraživači.

"Suh okoliš s mnogo kiselina nije bio ugodno mjesto za bilo koji oblik života, pa čak ni mikrobe", rekao je John Mustard, geolog sa sveučilišta, koji je i koautor studije.

Analiza je znanstvenike navela i na intrigantni zaključak: tekuća voda nije napravila Crveni planet – crvenim. Umjesto toga, znanstvenici tvrde da je Mars najvjerojatnije pocrvenio od sitnih čestica crvenog hematita ili čak magemita, oba minerala puna željeza.

Izvor: Iskon