MARIJA TEREZIJA
Rođena: 13. maja 1717. u Beču
Umrla: 29. novembra 1780. u Beču
     Marija Terezija, austrijska nadvojvotkinja, rimsko-nemačka carica i hrvatsko-ugarska kraljica, rođena je 13. maja 1717. u Beču, a u njemu je i umrla 29. novembra godine 1780.
     Marija Terezija bila je iz roda Habsburgovaca. Kad se sa 19 godina udala za lotaringijskog vojvodu Franju Stjepana, dinastija se otada nazivala Habsburg-Lotaringen. Iz tog braka rodilo se 10 sinova i 6 kćeri. Budući da je pratio glas o sklonosti telesnim uživanjima, govorilo se da se veći deo njene dece rodio zahvaljujući kraljičinim ljubavnim pustolovinama s mladim i naočitim momcima iz vojne krajine koji su bili u dvorskoj službi. Od njene dece sinovi Josip i Leopold bili su neposredni naslednici prestola, a kći Marija Antoaneta zaglavila je pod giljotinom kao žena francuskog kralja Luja XVI.
     Za vladavinu Marije Terezije svojstvena su apsolutistička i centralistička nastojanja povezana s germanizacijom. U to vreme počinju i prvi sukobi Hrvata s Mađarima, a u njima se Marija Terezija na kraju priklanja Mađarima. U Hrvatskoj se od 1767.g. uvodi Kraljevsko veće, takozvani Consilium Regium, ali već posle dve godine podvrgava to veće ugarskom Namesničkom veću, što je značilo da je Hrvatska podložna Ugarskoj. Oduzela je isusovcima školske poslove i cenzuru. Isto tako, torturu i parnice protiv veštica stavila je pod svoju kontrolu, što je ubrzo dovelo i do konačne likvidacije tog srednjovekovnog krvavog nasleđa na nekim prostorima pod njenom vlašću. Nastojala je pod pritiskom novog doba da spreči prekomerno iskorištavanje kmetova, određujući maksimum njihovih obaveza prema gospodarima, tako da feudalac nije više smeo da traži od svojih podredjenih namet prema vlastitom nahođenju, već se morao držati takozvanog urbara Marije Terezije.
     Njena vladavina u naslednim zemljama je započela ratom na život i smrt. U razdoblju od 1740. do 1763. vodila je četiri rata koja su dovela do znatnih teritorijalnih gubitaka - prije svega Šlezije, ali i talijanskih zemalja.
     Svome sinu Josipu II ostavila je u nasleđe opomenu kako nikad ne sme da zaboravi da je bolji osrednji mir nego slavni rat.
     Reforma vojske, ostvarena 1748., jedna je od velikih i dalekosežnih novina njezine vladavine. Ona je jasan dokaz jedne od najizraženijih osobina Marije Terezije, a na kojoj se zasniva njezino slavno državničko umeće: uvek se znala okružiti pravim savetnicima i u pravom trenutku poslušati njihove savete.



Izvor: www.Znanje.co.yu

Nije to baš istina. Muž joj je bio "veseljak", ali carica je bila vjerna.

Nemam ja pojma Laki, tekst je iskopiran.... a istorija mi je nazalost slabija strana

Pa, po pricama i nije bas bila verna. Kaze se da je volela mladje ljubavnike. Birala ih je iz njene vojske. Navodno, sto mladje-to bolje. Kasnije (kada bi ih se zasitila) naredjivala je da se pogube.

E to samo ona zna

Ona je jedan od primera izuzetno pametnog vladanja. Vladar koji se okruzi dobrim savetnicima ne moze propasti.

Pe gde si ti moj cika laki???? Kako ide?

@ ostali

To vrijedi za Katarinu II.

@ SF

Točno tako.

@ Gile

A sad si me se sjetio? :wink:  Dobro je. Kako si ti?

S obzirom da sam dosta toga ucila vezano za istoriju, i to da zivim u Becu, ... znam dosta o "Austrijskim vladarima". Prica o Mariji Tereziji je tacna, ... njene seksualne sklonosti su njeno delo ostalo izanje.
U njenom bivsem dvoru po imenu "Schönbrun" postoje i spomenici za svakog njenog ljubavnika.
Kada bi se zasitila jednog vojnika naredila bi da ga ubiju, kako ne bi mogao pricati kakve nastranosti i zelje je imala i sta je sve zahtevala od istog. Tada bi za tog pogubljenog vojnika dala da se sagradi tako reci statua. U slucaju da vojnik odbije njenu zelju da ima nesto sa njom, kazna bi bila ista kao i da je imao nesto sa njom.
"Schönbrun" je pun raznih bista, svaka od njih simbolizira nesto...
Oko dvora je napravljen ogroman vrt tj lavirint u kome se ako ne pratis putokaze, mozes jako lako izgubiti.
Ja licno volim to mesto, puno je tajni, mnoge od njih ne zelim cak nikada saznati. Ponekad ume da postane jezivo ako se pridvece setas vrtom tj sumom i parkovima koji opkruzuju dvorac, prosto kao da osetis da te neko posmatra i ako nema nikoga oko tebe...

Ja licno volim samo price o prelepoj "Kaiserin Elisabeth -Sisi-" koja je bila prelepa carica ... njena istorija je pomalo tuzna ali je vredi procitati .. ja sam cak i film imala prilike da pogledam o njenoj biografiji...


(Danijela)

Pa to sam i ja cuo da se prvo kresla sa mladim vojnicima a onda ih ubila...E sad dal je istina...tesko je reci...

Marija Terezija (Beč, 13. svibnja 1717. - Beč, 29. studenoga 1780.) austrijska nadvojvotkinja, rimsko-njemačka carica i hrvatsko-ugarska kraljica.
 
Marija Terezija

Marija Terezija bila je iz roda Habsburgovaca. Kad se sa 19 godina udala za lotaringijskog vojvodu Franju Stjepana, dinastija se otada nazivala Habsburg-Lotaringen. Iz toga se braka rodilo 10 sinova i 6 kćeri. Budući da ju je pratio glas o sklonosti putenim užicima, govorilo se da se pretežan dio njezine djece rodio zahvaljujući kraljičinim ljubavnim pustolovinama s mladim i naočitim momcima iz vojne krajine koji su bili u dvorskoj službi. Od njezine djece sinovi Josip i Leopold bili su neposredni nasljednici prijestolja, a kći Marija Antoaneta zaglavila je pod giljotinom kao žena francuskog kralja Louisa XVI.. Za vladavinu Marije Terezije svojstvena su apsolutistička i centralistička nastojanja povezana s germanizacijom. U to vrijeme počinju i prvi sukobi Hrvata s Mađarima, a u njima se Marija Terezija na kraju priklanja Mađarima. U Hrvatskoj se od godine 1767. uvodi Kraljevsko vijeće, takozvani Consilium Regium, dakle hrvatska vlada neovisna o Mađarima, ali već nakon dvije godine podvrgava to vijeće ugarskom Namjesničkom vijeću, što je značilo da je Hrvatska podložna Ugarskoj. Oduzela je isusovcima školske poslove i cenzuru. S druge strane, torturu i parnice protiv vještica stavila je pod svoju kontrolu, što je ubrzo dovelo i do konačne likvidacije tog srednjovjekovnog krvavog naslijeđa. Nastojala je pod pritiskom novoga doba spriječiti prekomjerno iskorištavanje kmetova, određujući maksimum njihovih obveza prema gospodarima, tako da feudalac nije više smio tražiti od svojih podložnika namet prema vlastitom nahođenju, već se morao držati takozvanog hrvatsko-slavonskog urbara Marije Terezije. Uvela je opću školsku obvezu, tako da su sva djeca od 6-13 godina morala ići u školu. Poticala je razvoj manufaktura u Austriji, ali je tako priječila njihov razvoj u Hrvatskoj. Njezina je vladavina u nasljednim zemljama započela ratom na život i smrt. U razdoblju od 1740. do 1763. godine vodila je četiri rata koja su dovela do znatnih teritorijalnih gubitaka - prije svega Šlezije, ali i talijanskih zemalja. Svome je sinu Josipu II. ostavila u naslijeđe opomenu kako nikad ne smije zaboraviti da je bolji osrednji mir nego slavni rat. Reforma vojske, ostvarena 1748. godine, jedna je od velikih i dalekosežnih novina njezine vladavine. Ona je jasan dokaz jedne od najizraženijih osobina Marije Terezije, a na kojoj se zasniva njezino slavno državničko umijeće: uvijek se znala okružiti pravim savjetnicima i u pravom trenutku poslušati njihove savjete.

Uz podršku kraljice Marije Terezije barun Franjo Trenk osniva 1741.g. Trenkove pandure.

Sažetak
Na prijestolje došla pomoću Pragmatičke sankcije (1740.-1780.)
1740.-1748. godine rat za austrijsko nasljeđe
imala je podršku Velike Britanije i Nizozemske, a ratovala je protiv Pruske, Francuske i Bavarske
u ratu je poražena pa je Aachenskim mirom 1748. godine, Austrija je izgubila Šlesku koja je pripala Pruskoj
predstavnica je prosvijećenog apsolutizma, i provodila je reforme: - u gospodarstvu, ukinula je unutarnje carine, gradila je ceste, otvara brojne škole, donosi urbare (zakone o kmetovima i seljacima)

Izvor: Wikipedia

Marija Terezija Austrijska

Marija Terezija (Beč, 13. svibnja 1717. - Beč, 29. studenoga 1780.) austrijska nadvojvotkinja, rimsko-njemačka carica i hrvatsko-ugarska kraljica.
 
Marija Terezija bila je iz roda Habsburgovaca. Kad se sa 19 godina udala za lotaringijskog vojvodu Franju Stjepana, dinastija se otada nazivala Habsburg-Lotaringen. Iz toga se braka rodilo 10 sinova i 6 kćeri. Budući da ju je pratio glas o sklonosti putenim užicima, govorilo se da se pretežan dio njezine djece rodio zahvaljujući kraljičinim ljubavnim pustolovinama s mladim i naočitim momcima iz vojne krajine koji su bili u dvorskoj službi. Od njezine djece sinovi Josip i Leopold bili su neposredni nasljednici prijestolja, a kći Marija Antoaneta zaglavila je pod giljotinom kao žena francuskog kralja Louisa XVI.. Za vladavinu Marije Terezije svojstvena su apsolutistička i centralistička nastojanja povezana s germanizacijom. U to vrijeme počinju i prvi sukobi Hrvata s Mađarima, a u njima se Marija Terezija na kraju priklanja Mađarima. U Hrvatskoj se od godine 1767. uvodi Kraljevsko vijeće, takozvani Consilium Regium, dakle hrvatska vlada neovisna o Mađarima, ali već nakon dvije godine podvrgava to vijeće ugarskom Namjesničkom vijeću, što je značilo da je Hrvatska podložna Ugarskoj. Oduzela je isusovcima školske poslove i cenzuru. S druge strane, torturu i parnice protiv vještica stavila je pod svoju kontrolu, što je ubrzo dovelo i do konačne likvidacije tog srednjovjekovnog krvavog naslijeđa. Nastojala je pod pritiskom novoga doba spriječiti prekomjerno iskorištavanje kmetova, određujući maksimum njihovih obveza prema gospodarima, tako da feudalac nije više smio tražiti od svojih podložnika namet prema vlastitom nahođenju, već se morao držati takozvanog hrvatsko-slavonskog urbara Marije Terezije.Uvela je opću školsku obvezu,tako da su sva djeca od 6-13 godina morala ići u školu.Poticala je razvoj manufaktura u Austriji,ali je tako priječila njihov razvoj u Hrvatskoj. Njezina je vladavina u nasljednim zemljama započela ratom na život i smrt. U razdoblju od 1740. do 1763. vodila je četiri rata koja su dovela do znatnih teritorijalnih gubitaka - prije svega Šlezije, ali i talijanskih zemalja. Svome je sinu Josipu II. ostavila u naslijeđe opomenu kako nikad ne smije zaboraviti da je bolji osrednji mir nego slavni rat. Reforma vojske, ostvarena 1748., jedna je od velikih i dalekosežnih novina njezine vladavine. Ona je jasan dokaz jedne od najizraženijih osobina Marije Terezije, a na kojoj se zasniva njezino slavno državničko umijeće: uvijek se znala okružiti pravim savjetnicima i u pravom trenutku poslušati njihove savjete.

Uz podršku kraljice Marije Terezije barun Franjo Trenk osniva 1741.g. Trenkove pandure.

Izvor: Wikipedia

A mi trba da je slavimo, od današnje vojvodine, koja je bila močvara stvorila je najbolje mjesto za život, prokopavanjem kanala.

Ja moram da uradim referat, nesto poput fakultetskog rada, iako sam jos srednja sk. , o Mariji Tereziji, i nemam pojma odakle da krenem , i gde da pronadjem sve sto mi treba. . . . Moze li neko da mi preporuci neki dobar sajt, ili knjige. . .  :? :? Hvala! 

ja sam cuo (neznam koliko je to tacno) da je Marija Terezija umrla od posledica seksa sa konjem

U knjigama "Grička vještica" Marije Jurić Zagorke spominje se Marija Terezija,njene ćerke i sinovi.Od toga je važno da je prestolonaslednik Jozef ukinuo sudjenje "vešticama" tj. prestao je rad inkvizicije.
A da je Marija Terezija imala ljubavnike to je verovatno tačno,pročitala sam da je sa jednim čovekom imala "maratonsko veče" čini mi se 17.puta ako se dobro sećam.Za to vreme ljubavnici su bili u modi.To je tad bilo kao dobar dan!

To se tvrdilo za rusku caricu Katarinu Veliku, no opovrgnuto je.


Probaj s Ernest Zölner - Terese Schlussel - "Povijest Austrije", Petar Rokai: "Istorija Mađara"; Treba pogledati i kod Čedomira Popova možda je on nešto pisao o tome. Pogledaj i pod nekom sintezom povijesti 18. stoljeća i tako.

Što se sajtova tiče, ne preporučam ti nijedan posebno (osobito wikipediju na hrvatskom ili na srpskom) - ako znaš njemački ili engleski možeš pokušati i s njom, ali uz veliku dozu opreza i ma koliko to bilo primamljivo - wikipedia ti mora biti posljednji i najmanje važan izvor. Sretno!

Marija Terezija je kažu bila vrlo moralna i kreposna osoba tako da priče o ljubavnicima nisu točne.