Mali rječnik tektonike   
   
U zadnje se vrijeme Zemlja trese nešto više nego inače. Katastrofalni potres krajem prošle godine izazvao je tsunami, plimni val odnio je više stotina tisuća života. Tektonika ploča, rasjedi, subdukcije - pojmovi su koji su se nakon tih događaja počeli naseljavati u svakodnevni govor. Red je da ih malo i pojasnimo   
   

Teorija tektonike ploča, to jest mobilne površine Zemlje, počela se pojavljivati u šezdesetim godinama prošlog stoljeća, da bi u manje od četrdeset godina potpuno istisnula fiksističku teoriju, prema kojoj su kontinenti nepomični. Tijekom tog se vremena razvijala te je danas naše saznanje o tektonskim aktivnostima dovoljno za razumijevanje, no, nažalost, još uvijek ne i za pravovremeno predviđanje tektonskih poremećaja.

Kako bismo vam olakšali razumijevanje ovog dijela geologije, odlučili smo složiti mali rječnik najčešće korištenih pojmova u tektonici ploča.

Tektonske ploče – Zemljina kora podijeljena je na sedam velikih i nekoliko manjih ploča, međusobno nepovezanih, koje plutaju po tekućoj magmi. Ploče se kreću jedna prema drugoj, sudaraju se ili podvlače jedna pod drugu.
   
Raspored tektonskih ploča na Zemlji   

Kontakti dvaju ploča

Konvergentni – dvije ploče se kreću jedna prema drugoj i sudaraju se. Ako se sudaraju oceanska i kontinentalna ploča – oceanska se podvlači pod kontinentalnu, izazivajući izdizanje planina, potrese i vulkane. Primjer Nazca (istočnopacifička) i južnoamerička ploča na zapadnoj obali Južne Amerike. Ako se sudare dvije kontinentalne, dolazi do uzdizanja planina bez tektonskih aktivnosti - Himalaje.
Divergentne – ploče se udaljavaju. Velike brazde i stvaranje novog materijala. Primjer – Marijanska brazda.
Transformni rasjed – ploče se pomiču horizontalno uzduž kontakta. Najjače tektonske aktivnosti. Indijski ocean.


Skica kontakata tektonskih ploča   


Epicentar – mjesto na površini Zemlje, direktno iznad hipocentra, mjesta na kojem je došlo do stvaranja potresa.

Katastrofalni potresi – snažni potresi uzrokovani kretanjima tektonskih ploča. Slabiji potresi mogu nastati zbog raznih drugih stvari. Jedini drugi razlog može biti udar vanzemaljskog objekta u Zemlju (meteoroidi, kometi...).

Richterova skala – mjeri energiju oslobođenu prilikom potresa. Šteta koju uzrokuje ovisi o mjestu hipocentra i epicentra (kopno ili more), stijenama između njih, naseljenosti područja, no zemljotresi snage osam ili više stupnjeva uglavnom su katastrofalni.

Tsunami može doseći visinu i od nekoliko desetaka metara   


Mercalijeva skala – nije vezana ni za jednu fizičku veličinu snage potresa, nego za štetu koju je on napravio u naseljenim područjima. Osam stupnjeva znači padanje crepova, dimnjaka, pomicanje namještaja, a 12 potpuno uništenje svega izgrađenog ljudskom rukom.

Aftershocks – naknadni udari. Nakon glavnog potresnog vala, nailaze još satima, mjesecima ili godinama. Ovisni su o energiji glavnog udara - što je bila veća, to su i oni jači i duže dolaze. Epicentar im je pomaknut u odnosu na epicentar glavnog za jednu do dvije valne dužine udarnog vala.

Tsunami - plimni val koji nastaje kada se epicentar nalazi u moru. Velike snage i daljine do koje dopire, ponekad može izazvati više štete i razaranja od 'kontinentalnih' potresa.
   
   
   
Penx
petak, 29.04.2005.