IN < - Ma šta kažeš?! - >LO
(1/310) > >> :: Odgovori!
Autor: vaterpolista :
Izvor, kao što i mnoge već sam naslov navodi na pomisao, za ovu temu je Politikin Zabavnik, svakako časopis namenjen za sve od 7 do 107



Strast? Bura!

Ludviga van Betovena (1770–1827), slavnog nemačkog kompozitora, upitali su jednom prilikom zašto je svoju Sonatu u de-molu opus 31, broj 2 nazvao „Appassionata” (što na italijanskom znači – strastvena).
Poznat kao zatvoren i neljubazan čovek, Betoven je odgovorio:
– Nije vam jasno zašto je sonata nazvana „Appassionata”? E, pa, onda pročitajte Šekspirovu „Buru”.
Autor: vaterpolista :
Ptičiji mozak

Kada su gospođu Etel Smit (1858–1944), kompozitora ali i poznatu englesku feministkinju, pozvali na večeru književnica Virdžinija Vulf i njen suprug, Etel je odlučila da do njihovog doma dođe – biciklom. Do kuće Leonarda Vulfa u Saseksu umetnica je trebalo da prevali bar tridesetak kilometara biciklom, pa je krenula u kompletu od tvida, nimalo elegantnom. Nadomak kuće svojih domaćina pomislila je da se ipak neprikladno obukla jer su Vulfovi pozvali i druge ugledne goste. Etel Smit bila je gotovo uverena da je trebalo da obuče haljinu i korset. Zato je ušla u seosku prodavnicu i upitala da li možda imaju korsete. Nažalost, nisu imali... A onda je u uglu prodavnice ugledala kavez za ptice...
Pola sata kasnije Virdžinija Vulf primetila je da se nešto neobično dešava u njenom dvorištu. Kada je izašla napolje, imala je šta da vidi. Etel Smit pokušavala je da se – umesto u korset – uvuče u ptičiji kavez kako bi je bar malo stegao u struku.
Autor: vaterpolista :
Strah

Hauard Hjuz (1905–1976), čuveni američki filmski producent i avijatičar, bio je poznat po strahu od zaraza i bakterija. Taj bolesni strah vremenom ga je odvojio od ljudi, pa je 1958. godine doživeo nervni slom. Od tada je Hjuz živeo u jednoj maloj kući u pustinji blizu Las Vegasa. Njegovi jedini prijatelji bili su mormoni iz susedstva čiji je zadatak bio da ga štite od zaraza. Verujući da bi u njegovu kuću ipak mogle da uđu bakterije (radoznali turisti neprestano su nastojali da razgledaju to mesto), Hauard Hjuz je počeo da se seli iz hotela u hotel menjajući sobe uvek u gluvo doba noći. Čim bi ušao u hotelsku sobu, plastikom bi prvo zapečatio vrata i prozore, a hranio se gotovo isključivo čokoladama. Kada je 1966. godine vlasnik hotela u kom je odseo zatražio da Hjuz napusti sobu, ovaj je, da ga ne bi izbacili, jednostavno – otkupio hotel.
Autor: vaterpolista :
Bruka

Austrijski kompozitor Arnold Šenberg (1874–1951), poznat kao jedan od glavnih tvoraca atonalne muzike, bio je besan kad je objavljena knjiga Tomasa Mana „Doktor Faustus”. Naime, glavni junak romana je Adrijan Leverkin, kompozitor koji „prodaje dušu đavolu” izmislivši novi notni sistem poput onog Šenbergovog...
Posle objavljivanja knjige kompozitor je, u ljutnji, napisao otvoreno pismo javnosti optužujući Tomasa Mana za plagijat. Ali, Man je uspeo da odbrani roman govoreći o velikom uticaju koji je Šenberg imao na njega. I pored toga, kompozitor je imao utisak da je Leverkin, junak romana, upropastio njegov ugled u kulturnoj javnosti i do kraja života je žalio zbog toga.
– Da mi je Tomas Man samo nagovestio da namerava da napiše roman o kompozitoru, ja bih za sat vremena za njega posebno izmislio neki drugi način komponovanja! – govorio je Arnold Šenberg.

Autor: vaterpolista :
Lek protiv nervoze

Baletski umetnik Robert Helpman bio je veoma počastvovan kada ga je u popodnevnu posetu pozvao engleski baron Džerald Berners (1883–1950), muzičar, poznat inače kao neobičan čovek. U prekrasnom dvorcu nedaleko od Oksforda gospodina Helpmana primili su ljubazno i uveli ga u salon. Na njegovo ogromno iznenađenje, u salonu je zatekao – konja. Potom je, kao da se ništa neobično ne dešava, poslužen čaj. Baron Berners upitao je Helpmana da li čaj pije s limunom ili mlekom, a konja je ćutke poslužio kockama šećera.
Zapanjenom gostu niko nije objasnio šta se to događa. Naposletku je baron izjavio da se konj dovoljno najeo, te da sluga može da ga otprati do štale... Ubrzo potom i Helpman je napustio baronov dom. Posle izvesnog vremena baron i baletan ponovo su se sreli. Ne mogavši da se suzdrži, Robert Helpman ga je upitao:
– Ne razumem zašto je u salonu vašeg raskošnog dvorca za vreme moje posete morao da bude prisutan i konj?
Baron je dao neobično objašnjenje:
– Vidite, kada ljudi ugledaju konja u salonu, smesta postanu nervozni. To mi se dopada budući da sam i ja veoma nervozan čovek. A kada vidim da su i gosti uznemireni, ja se opustim.

> Odgovori
^ Povratak na viši nivo
>> Sledeća strana