Lov na prašinu sa zvijezda


Sudionici Stardust@home programa tražit će zrnca prašine nalik na ove čestice, koje su ispucane u aerogel specijalnim zračnim pištoljem
Počeo je vjerojatno najveći 'ustupljeni' projekt, u kojem svatko s internetskom vezom ima šansu pronaći mikroskopske čestice prašine koje su stigle izvan našeg sustava.

Projekt Stardust@home je inspiraciju pronašao u sličnim, računalno distribuiranim projektima kao što je SETI@home. No, umjesto iskorištavanja 'praznog hoda' računala, u ovom će dobrovoljci pregledavati milijune mikroskopskih slika.

To su slike iz NASA-ine misije Stardust, čiji je primarni zadatak bio skupiti uzorke prašine iz repa kometa Wild 2.

No, znanstvenici se također nadaju da su u aerogel uspjeli uhvatiti oko 50 čestica međuzvjezdane prašine, koja bi mogla otkriti unutrašnju fiziku udaljenih zvijezda s kojih je prašina stigla.

Gruba površina
Tisuće čestica materijala iz kometa koje su skupljene u misiji već se analiziraju u projektu koji će trajati godinama.

No, znanstvenici su se našli pred problemom kad su pokušali fokusirati mikroskopski skener i proučiti međuzvjezdanu prašinu jer je površina aerogela grublja nego što su očekivali. Za rješenje tog problema trebali su im mjeseci rada.

Tako sada oko 115.000 dobrovoljaca, koji su se prijavili za projekt Stardust@home čim je bio najavljen u siječnju, ima priliku otpočeti svoje istraživanje.

Projekt je počeo 1. kolovoza u 18.00 sati, a 'kućni' istraživači imaju pristup u više od 40.000 slika raznih planova aerogela, koja je svaka veličine zrna soli, a nove slike će biti dodavane sve do početka 2007. godine, sve dok ih ne bude ukupno 700.000.

Uhvaćeno i stlačeno
Međuzvjezdane čestice na Zemlji su viđene samo u obliku sićušnih 'privjesaka' unutar meteorita. Nažalost, te su čestice već prošle sito i rešeto – najprije su uhvaćene i stlačene u tijelo meteorita, a tada su otapalima i alatom izvađene iz tog meteorita.

Zato je lov na 'sirove' čestice u tom smislu potraga za iglom u plastu sijena, s tim da istraživač nikad prije nije ni vidio iglu.

"Mi zaista ne znamo kako izgleda tipična čestica međuzvjezdane prašine", kaže voditelj projekta Andrew Westphal s Berkeleyja.

Kako bi se minimalizirale pogreške u otkrivanju zrnaca mikronske veličine, svaki sudionik prolazi on-line trening i testiranje prije nego počne svoje pretraživanje. Svi će biti rangirani prema sposobnosti da razluče pravi udar zrnca prašine u aerogelu od onih koji su umjetno napravljeni upravo za testiranje.

Ishlapjele čestice
"Taj će ih izazov motivirati", kaže Westphal. "Znate kako se ljudi vole natjecati."

A taj će se poticaj nekome i isplatiti – prva osoba koja uspješno pronađe pravu međuzvjezdanu prašinu imat će privilegiju imenovati je, a bit će navedena i kao koautor u svakom kasnije objavljenom znanstvenom radu o tome.

"Zato jer će mnogo ljudi pregledavati slike raznih planova, prije ili kasnije sve će prave čestice biti pronađene", rekao je.

"Jednom kad budu pronađene, čestice će biti vrlo pažljivo ekstrahirane iz gela i analizirane. Čak i ako su ishlapjele u udaru i iza njih je ostao samo trag u aerogelu, okolni će gel još uvijek moći otkriti njihov sastav i količine izotopa u njihovim atomima", rekao je Westphal.

To bi moglo dati odgovore o materijalu iz kojeg su rođeni Sunce i planeti zato jer se pomiješao s međuzvjezdanom prašinom drugih zvijezda koje su umirale.

"Svaka će ta čestica biti dragocjenija od prašine iz repa kometa upravo zato jer su toliko rijetke", kaže Westphal.

Izvor: NetPortal