Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 29. Apr 2024, 07:14:47
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Napomena: Govor mržnje, uvrede i svako drugo ponašanje za koje moderatori budu smatrali da narušava ugled i red na forumu - biće sankcionisano.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Lopovsko bratstvo i jedinstvo  (Pročitano 1305 puta)
21. Dec 2008, 14:25:41
Svedok stvaranja istorije


Јер, Они нису Ми.

Zodijak Cancer
Pol Muškarac
Poruke 16345
Zastava Sirte
OS
Windows XP
Browser
Google Chrome 0.3.154.9
mob
Nokia 
Ekskluzivno

Kako je srpska Vlada veleizdajnički oprostila dugove Zagrebačkoj banci čime su izigrana vlasnička prava srpskih poverilaca

Lopovsko bratstvo i jedinstvo

Specijalno za svoje čitaoce, i prvi put pred srpskom javnošću, iz pera hrvatskog novinara Domagoja Margetića, Tabloid objavljuje punu istinu o tome ko se i sa čijim ovlašćenjima politički nagodio sa hrvatskom vladom oko vlasničkih prava Srbije nad deonicama Zagrebačke banke, i kako je na taj način izigrano vlasničko pravo bivše Jugobanke? Da li bi ova potraživanja danas imala veću snagu da nesmenjivi ministar i dželat srpskih banaka Mlađan Dinkić nije požurio sa njihovom likvidacijom?

Domagoj Margetić

Još tokom bilateralnih razgovora između srpske i hrvatske Vlade, odnosno tokom političkih susreta na vrhu između Ive Sanadera i bivšeg srpskog premijera Vojislava Koštunice u maju 2007. godine, srpska strana je najavila Banskim dvorima pokretanje sudskog postupka za povraćaj vlasništva Republike Srbije nad deonicama Zagrebačke banke, u ukupnoj protivrednosti od gotovo 2,2 milijarde evra.
Vojislav Koštunica je tom prilikom najavio pokretanje postupka za povraćaj vlasništva nad deonicama ZABE, naglašavajući da je pitanje povraćaja vlasništva nad ovim deonicama jedno od važnih otvorenih, nerešenih pitanja između dve države. Ali, na vidiku su bili parlamentarni izbori u Srbiji i sve se završilo na pretnjama srpske Vlade hrvatskoj Vladi.

Tužba pred Opštinskim sudom u Zagrebu

U februaru 2008. godine, postupak je ipak pokrenuo zagrebački preduzetnik Pašk Kačinari, putem advokatske kancelarije Ozrena Tatarca, koji je 1. februara 2008. godine podneo tužbu Opštinskom sudu u Zagrebu, kojom se dokazuje pravo vlasništva Republike Srbije nad deonicama Zagrebačke banke.
"Pravni osnov ove tužbe je izričita odredba Člana 2 stava 1 Aneksa G Ugovora o pitanjima sukcesije, koji je potpisan u Beču 29.06.2001. godine između Republike Hrvatske, Republike Slovenije, Republike Bosne i Hercegovine, Republike Makedonije i Savezne Republike Jugoslavije, a potvrđenim Zakonom o potvrđivanju ugovora o pitanjima sukcesije.
Dakle, prema izričitoj odredbi Člana 2 stava 1 Aneksa G  Ugovora o pitanjima sukcesije, zajemčeno je pravo na svu imovinu koju su građani ili druga pravna lica SFRJ imali na dan 31.12.1990. godine, te je stoga zajemčena i sva pravna zaštita domaćim pravnim i fizičkim licima.
Imovinska prava, koja su predmet ove tužbe su prava tadašnje Jugobanke Beograd koja je ona imala nad deonicama Zagrebačke banke d.d. .
Po tom osnovu Republika Srbija, u ovom postupku ima i sva prava i sve obaveze kao i bilo koje drugo pravno lice u sudskom sporu pred sudom u Republici Hrvatskoj, kako objašnjava advokat Ozren Tatarac u tužbi kojom se pred sudijom Nikolom Raguzom, pred Opštinskim sudom u Zagrebu dokazuju vlasnička prava Republike Srbije nad deonicama ZABE.

Prijava Srpskoj direkciji za imovinu

Iz nastavka tužbe advokata Tatarca, vidi se kako je upravo na osnovu dokumentacije iz ovog sudskog spora, u maju 2007. godine tadašnji srpski premijer Koštunica zapretio Sanaderu pokretanjem postupka za povraćaj vlasništva nad deonicama ZABE.
Naime, tužbi pred Opštinskim sudom u Zagrebu prethodila je prijava postojanja prava Srbije nad deonicama Zagrebačke banke, koja je Republičkoj direkciji za imovinu u Beogradu podnesena još 23. oktobra 2006. godine, u kojoj se navodi: "Tužitelj je dana 23.10.2006. godine prijavio Republici Srbiji, Republičkoj direkciji za imovinu, Beograd, Gračanička ul. br. 8, u daljem tekstu tuženik, postojanje njenih prava na deonicama Zagrebačke banke d.d. Zagreb."
U toj prijavi su detaljno prikazani dokazi iz kojih ta prava Republike Srbije proizilaze, i to time da se prijava poziva upravo na dokumente same Zagrebačke banke d.d., kao banke koja je pravni sledbenik Udružene banke Hrvatske - Zagrebačke banke - Osnovne banke, koja je nastala na temelju Samoupravnog sporazuma o udruživanju u Zagrebačku banku od 01.12.1977. godine.
Prema odredbi čl. 256 ovog Samoupravnog sporazuma, određeno je da je Zagrebačka banka pravni sledbenik postojećih poslovnih banaka koje se tim sporazumom konstituišu u Zagrebačku banku, i to: Kreditne banke Zagreb i Jugobanke sa sedištem u Zagrebu.
Ovo je potvrđeno i Samoupravnim sporazumom od 08.06.1986. godine, i to u čl. 211. tog Sporazuma, navodi advokat Ozren Tatarac u obrazloženju tužbe pred Opštinskim sudom u Zagrebu.
 Zagrebačka banka utajila vlasnička prava Srbije nad deonicama banke
Tužbom se, između ostalog, dokazuje i kako je Zagrebačka banka u procesu promene oblika u deoničarsko društvo, tada još prema tzv. "Markovićevom" Zakonu o bankama i drugim finansijskim institucijama, u bilansima i Knjizi deoničara lažno prikazala, kako broj deonica, tako i njihove stvarne vlasnike, te je takvim nezakonitim postupkom Uprava ZABE utajila vlasnička prava Srbije nad deonicama Zagrebačke banke, odnosno sakrila je uopšte postojanje predmetnih deonica, deonica zbog kojih se vodi ovaj postupak za utvrđivanje stvarnog vlasništva i prava Srbije nad deonicama ZABE.
"Prema Potvrdi o uplati osnivačkog uloga-fonda od 13.11.1989.godine, i izvodu iz zapisnika Osnivačke skupštine banke od 13.11.1989. godine, i Odluci o izdavanju deonica i emisije od 27.12.1989. godine, vidi se da je banka izdala deonice za iznos od 8.630 milijardi (inflatornih) dinara, što je na dan 01.01.1990. godine iznosilo ukupno 863.000.000,- tzv. "markovićevih" dinara, te je banka izdala 863.000 deonica (tj. 1.000.,- "markovićevih" dinara, jednako je jedna deonica).
Te deonice je uplatilo 1.287 društvenih pravnih lica - osnivača. Međutim, ti osnivači u svojim elaboratima za preregistraciju nisu iskazali deonice Zagrebačke banke d.d. koje su bile u njihovom vlasništvu, tako da ta imovina osnivača nije procenjena u vrednosti njihovog osnovnog kapitala pri preregistraciji i privatizaciji tih preduzeća-osnivača banke.
Pripisom dividende osnivačkom ulogu prava deoničara povećavana su kako sledi:
Navedeni osnivači - društvena pravna lica imala su na dan 01.01.1990. godine 863.000.000,- "markovićevih" dinara, što je u knjizi deoničara prikazano kao 863.000 deonica.
Na dan 01.01.1991. godine, ovim  osnivačima je pripadalo 1.294.500 deonica, odlukom donetom na IV. sednici skupštine Zagrebačke banke d.d., od 27.03.1990. godine, i to po osnovu pripisa dividende osnivačkom kapitalu, i to dividende koja je za 1990. godinu iznosila 500 din. po deonici (a jedna deonica je bila 1.000 din.).
Na dan 01.01.1992. godine, ovim osnivačima je na osnovu Odluke donete na dan 02.04.1992. godine pripadalo 5.178.000 deonica, i to po osnovu pripisa dividende osnivačkom kapitalu, a koja dividenda je za 1991. godinu iznosila 3.000 din. po deonici (a jedna deonica je bila 1.000 din.).
Na dan 01.01.1994. godine, ovim  osnivačima je pripadalo 7.397.290 deonica, i to na osnovu Odluke sednice glavne skupštine banke od 31.05.1994. godine, i to uvećanjem postojećeg stanja deonica svakog osnivača za 42,86 posto.
Zagrebačka banka d.d. je sakrila te podatke od svojih deoničara, pa je iz svojih zvaničnih, a deoničarima jedinih dostupnih bilansa izostavila gore navedena prava deoničara na osnovu pripisa dividende i uvećanja broja deonica za celih 42,86 posto, čime ih je zakinula za ukupno 4.700.372 deonica.
Međutim, iz bilansa za 1989. godinu se vidi da je osnivački fond banke bio mnogo veći, i da je pretežni deo kapitala sakriven, i da za njega nisu bile izdate deonice. Tako se iz bilansa za 1989. godinu vidi da je iznos osnivačkog fonda iznosio 17.512.892.293.300 din., za šta je banka morala izdati ukupno 1.751.289 deonica. Dakle, umesto 1.751.289 deonica, banka je izdala samo 863.000 deonica društvenim pravnim licima - osnivačima. Preostalih 888.289 deonica pripadalo je gradu Zagrebu, Republici Hrvatskoj, radnicima banke i tadašnjoj Jugobanci, koji su kao osnivači tako oštećeni za celih 888.289 deonica. Te deonice predstavljaju svu preostalu imovinu banke koja nije uneta i iskazana u deonicama, deonicama koje su trebale biti podeljene gradu Zagrebu, Republici Hrvatskoj, radnicima banke od 1945-1989. i tadašnjoj Jugobanci, tj. vrednost nekretnina banke, i svega drugog što sačinjava osnovna sredstva banke.

Važno je istaći da je Zagrebačka banka d.d. imovinu koja je predmetom ove tužbe obuhvaćena nije mogla, iako je prevarno pokušala, da je prenese u zemljišnim knjigama na svoje ime.
Taj pokušaj nije uspeo jer su u zemljišnim knjigama odbili da upišu prenos te imovine sa "društvenog vlasništva" - Udružena banka Hrvatske - Zagrebačka banka - Osnovna banka na Zagrebačku banku d.d.
U potvrdi iz zemljišnih knjiga, za sedište Zagrebačke banke d.d. u Zagrebu, Paromlinska 2, još 2007. godine, navodi se kao Zagrebačka banka - društveno vlasništvo, sa zabeleškom o tome da je odbijen predlog Zagrebačke banke d.d. da tu imovinu prenese u zemljišne knjige kao svoju imovinu, jer Zagrebačka banka, prilikom svog osnivanja i konstituisanja tu imovinu nije prijavila nadležnom sudskom registru kao svoj osnivački kapital.
Analogno tome i ostale nekretnine koje prilikom promene oblika u deoničarsko društvo nisu upisane u sudski registar kao osnovni kapital novoosnovane banke, niti se mogu upisati u zemljišne knjige kao imovina Zagrebačke banke d.d.
Kad je Zagrebačka banka d.d., odnosno njena uprava saznala za tužiočeva nastojanja da tuženik, ali i drugi izvorni osnivači banke (grad Zagreb, Republika Hrvatska, radnici banke) utvrde svoja prava vlasništva nad deonicama banke, u zemljišnim knjigama se pojavljuju pravno neutemeljeni upisi, zabeleške, izmene, i dr. - a što je za predmet ove tužbe najvažnije i nezakonita i pravno neutemeljena brisanja oznaka društvenog vlasništva, pa i brisanja naziva Jugobanke kao vlasnika u zemljišnim knjigama.
Ali, budući da predmet ovog spora nije kriminal u zemljišnim knjigama, već prava tuženika na tačno određenoj imovini - deonicama Zagrebačke banke d.d., tužilac u ovoj tužbi neće ulaziti u detalje ovih manipulacija sa zemljišnim knjigama u zadnjim mesecima pre podnošenja tužbe, te će se koncentrisati na dokazivanju prava tuženika na stanje zemljišnih knjiga u času prijave tuženikovih prava na deonicama od strane tužitelja, na dan 23.10.2006. godine.
Koja i kolika imovina je posredi, vidi se i iz sledećih bilansa i to: za 1990. i 1991. g. Prema bilansu za 1990. g. osnivački fond iznosio je 2.458.433.000 din, po čemu je banka morala izdati 2.458.433 deonice, dok je u bilansu za 1991. g. osnivački fond već narastao na 8.615.877.984,8 din, za šta je banka bila dužna izdati, a nije izdala celih 8.615.877 deonica. Preostali broj deonica veći od 863.000, koliko je iznosio ukupan iznos uplata društvenih pravnih lica - osnivača, je trebalo raspodeliti izvornim osnivačima gradu Zagrebu, Republici Hrvatskoj, radnicima banke i tadašnjoj Jugobanci, opisuje advokat Tatarac u tužbi po kojoj se trenutno na Opštinskom sudu u Zagrebu, vodi postupak o dokazivanju prava vlasništva Srbije nad deonicama Zagrebačke banke.
Nezakonita preregistracija Zagrebačke banke
I u ovoj tužbi, kao i u drugim postupcima u kojima zastupa opljačkane radnike preduzeća NAMA, Tvornice duhana Zagreb, Geotehnike, Zagrebačke banke, advokat Ozren Tatarac naglasio je kako je postupak preregistracije Zagrebačke banke d.d. sproveden nezakonito, na način da stvarni i zakoniti vlasnici deonica ZABE i pravi osnivači banke, nisu ni bili upisani u Knjigu deoničara, niti su bili upisani kao osnivači banke prilikom upisa promene oblika u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu.
"Tužitelj je imovinu koja je predmet ove tužbe i gore pomenute titulare te imovine pronašao upoređujući dokumente kojima se Zagrebačka banka preregistrovala u deoničko društvo 1989. g., sa bilansom Zagrebačke banke za 1989. godinu, pošto je lično istraživao zašto su podaci i bilansi drugačiji i suprotni od pomenutih podataka Zagrebačke banke o njenom preoblikovanju u deoničko društvo.
Tuženi to nije znao, a nije ni mogao znati, pre nego što mu je tužitelj svojom prijavom od 23.10.2006. g. skrenuo pažnju na to da u Zagrebačkoj banci nije sproveden proces promene i procene vrednosti njenog osnovnog kapitala 1989. g., te da Zagrebačka banka nije procenila vrednost osnovnih sredstava Jugobanke sa sedištem u Zagrebu na dan donošenja Odluke o promeni oblika u deoničko društvo pod nazivom Zagrebačka banka d.d.

Novoosnovana Zagrebačka banka d.d. nije nekretnine svojih pravnih prethodnika u svom bilansu upisala po tržišnoj nego po knjigovodstvenoj vrednosti, premda je po zakonu bila dužna ne samo proceniti tu imovinu po tržišnoj vrednosti na dan osnivanja, nego je u isto vreme bila dužna osnivačima pravnih prethodnika (Gradskoj štedionici, Republici Hrvatskoj, radnicima banke i Jugobanci), dodeliti i upisati ceo njima pripadajući broj deonica, i to u vrednosti nekretnina koje su bile u njihovom vlasništvu. Zagrebačka banka d.d. bila je dakle dužna da svim osnivačima Udružene banke Hrvatske Zagrebačke banke - Osnovne banke potvrdi status osnivača Zagrebačke banke d.d., te da ih u tom svojstvu upiše i u deoničarsku knjigu. (str. 6-7 ove tužbe).
Hrvatska narodna banka i Ministarstvo finansija nikada nisu sproveli ni finansijski nadzor niti reviziju poslovanja Zagrebačke banke. Tome je bio razlog i evidentna činjenica da temeljem tada važećih zakona, a oni se ni do danas nisu promenili, banke nisu sprovele proces promene oblika po već tada važećim zakonima, što je podrazumevalo i procenu vrednosti osnovnog kapitala u trenutku preoblikovanja društva iz društvenog vlasništva u deoničarsko društvo.
Zbog svega toga, imovina i prava koja su predmetom ove tužbe obuhvaćena su ostali do sada sakriveni i nepoznati tuženiku. Uostalom, ni ostali osnivači - Republika Hrvatska, grad Zagreb, i radnici banke nisu znali za tu imovinu i za svoja prava na toj imovini dok im tužitelj nije pronašao tu imovinu i obavestio ih o njihovim vlasničkim pravima.
Na višestruke i učestale inicijative od strane tužitelja da se utvrdi zakonitost preoblikovanja (Udružene banke Hrvatske) - Zagrebačke banke  - (Osnovne banke) kao društvene banke u Zagrebačku banku d.d., pri čemu nije izvršena procena vrednosti osnovnog  kapitala banke čije preoblikovanje je bilo po sredi, reagovali su Predsednik Republike Hrvatske i Vlada Republike Hrvatske.
Predsednik RH Stjepan Mesić reagovao je na tužiočev zahtev, tako što je zatražio od Hrvatskog fonda za privatizaciju da ispita tu stvar, i odgovori tužiocu, a Predsedniku da o tome dostavi obaveštenje.
Odgovarajući na nalog Predsednika Republike Hrvatske, dopisom koji je potpisao Krešimir Starčević, zamenik predsednika HFP-a, klasa: 943-01/03-01/2100, ur.broj: 563-01-01/08-2003-2 od 26.09.2003. godine, Hrvatski fond za privatizaciju, odgovorio je da on o tome nema nikakvih saznanja te da, štaviše, "nikada nije imao nikakve ingerencije nad bankama".
Prema tome Zagrebačka banka ne samo da nikada nije sprovela postupak preregistracije propisan za sva društvena preduzeća u Republici Hrvatskoj, nego "Hrvatski fond za privatizaciju" nije o tome ništa znao, niti ga je to uopšte zanimalo, jer je jednostrano ocenio da to nije u njegovoj nadležnosti, ostavivši time odgovornim licima u Zagrebačkoj banci da sa tom imovinom rade šta hoće.
Tako im je i bilo omogućeno da imovinu koja je bila u vlasništvu grada Zagreba kao osnivača Gradske štedionice, Republike Hrvatske kao vlasnika svih nekretnina koje su u zemljišnim knjigama upisane kao društveno vlasništvo, te i same Jugobanke sa sedištem u Zagrebu kao pravnog prethodnika Zagrebačke banke i drugih, prilikom upisa za 1989. g. upišu kao osnovna sredstva Zagrebačke banke i to po kudikamo manjoj vrednosti od stvarne, dakle po knjigovodstvenoj vrednosti, a ne tržišnoj vrednosti.
Predsednik Republike Hrvatske se nije zadovoljio odgovorom sadržanim u dopisu Hrvatskog fonda za privatizaciju, pa je zato zatražio o tome podatke i od Hrvatske Narodne Banke svojim dopisom broj 07-071-03-1071/3-VB od 06.10.2003. g.
Na nalaz imovine Republike Hrvatske o kojem ju je izvestio zagrebački preduzetnik Pašk Kačinari reagovala je i Vlada Republike Hrvatske, i to dopisom klasa: 050-01/4-01/1486, ur.broj: 5030106-04-1 od 09.06.2004. godine kojim je naložila Ministarstvu unutrašnjih poslova, Ministarstvu pravosuđa, Ministarstvu finansija i Državnom pravobranilaštvu Republike Hrvatske da provere navode iz prijave tužitelja, imenom pomenutog Paška Kačinarija. Vlada Republike Hrvatske je to potvrdila i svojim narednim dopisom od 09.07.2004. godine.
Međutim, nasuprot tako ozbiljnom zanimanju, Predsednika Republike Hrvatske i Vlade Republike Hrvatske, koji su lično tražili ispitivanje činjenica o imovini (i pravima) koja je predmetom i ove tužbe obuhvaćena, najviši državni organi Republike Hrvatske tu imovinu, odnosno prava tuženika uopšte ni ne spominju.
Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski u izvještaju Hrvatskom Saboru pod nazivom "Izvještaj o procesu osnivanja, odnosno preoblikovanja banaka u deonička društva ili društva s ograničenom odgovornošću" (od 18.07.2005. godine urbr: 774-04-020/18-07-05/ŽR) uopšte ne spominje imovinu koja je predmet ove tužbe.
U tom izvještaju guverner HNB-a doslovno navodi: "Objedinjeni podaci su potvrđeni ili delimično korigovani od strane samih banaka.
Proces osnivanja odnosno preoblikovanja banaka koje su predmet ovog izveštaja dovršen je 1989. godine. Kako je o dozvoli za osnivanje banke prema Zakonu, do osamostaljenja Republike Hrvatske, odlučivala tadašnja Narodna banka Jugoslavije, Hrvatska narodna banka ne može navesti sve pojedinosti o osnivanju odnosno preoblikovanju svake pojedinačne banke." (str. 3 izvještaja)", stoji u obrazloženju tužbe advokata Ozrena Tatarca.
 
Tajna diplomatska akcija: Srbija negira navode tužbe i odriče se prava na deonice Zagrebačke banke

Nakon što je sudija Opštinskog suda u Zagrebu, Nikola Raguz, od Republike Srbije zatražio izjašnjenje o postojanju potraživanja u smislu vlasničkih prava Srbije nad deonicama Zagrebačke banke, na adresu Opštinskog suda u Zagrebu, je 18. juna 2008. godine pristigla diplomatska pošta, u kojoj je Ambasada Republike Srbije sudu dostavila izjašnjenje Republike Srbije o postojanju vlasničkih prava nad deonicama ZABE.

Dokumentaciju je sudu pod brojem 293/08, dostavio otpravnik poslova Ambasade Ljubiša Milanović, inače ministar- savetnik u Ambasadi Republike Srbije u Republici Hrvatskoj, dana 18. juna 2008. godine, nakon čega su se tajne prepiske Srbije i hrvatskog pravosuđa nastavile 19. juna 2008. godine, izjašnjenjem Republičkog javnog pravobranilaštva Srbije o postojanju prava Srbije nad deonicama ZABE; zatim 20. juna 2008. godine, dostavom punomoćja i dodatne dokumentacije od strane Ambasade Republike Srbije; te 3. jula 2008. godine, i konačno 9. jula 2008. godine, PODNESKOM REPUBLIČKOG JAVNOG PRAVOBRANILAŠTVA SRBIJE U KOJEM DETALJNO OBRAZLAŽU ZAŠTO SRBIJA PREMA NJIHOVOM MIŠLJENJU NEMA VLASNIČKIH PRAVA NA DEONICE ZABE.

Zanimljivo je da je u celom ovom postupku učestvovalo i Ministarstvo spoljnih poslova i evropskih integracija Republike Hrvatske, što je vidljivo iz dopisa koji je sudu uputio Aleksander Stipetić, načelnik Odeljenja za jugoistočnu Evropu, I. Uprave, Uprave za Evropsku uniju i evropsku saradnju, Ministarstva spoljnih poslova Hrvatske.
Iz Stipetićevog dopisa se vidi kako su između Hrvatske i Srbije razmenjene diplomatskim putem informacije o "Slučaju ZABA", te bi se jasno moglo zaključiti, kako su o predmetu ovog spora trajali međudržavni razgovori koji su rezultirali na kraju odustajanjem Srbije od bilo kakvih potraživanja u odnosu na moguće vlasništvo nad deonicama Zagrebačke banke d.d.

Dopis Republičkog javnog pravobranilaštva Srbije od 12. juna 2008. godine...

Dana 12. juna 2008. godine, a prema ranijem rešenju sudije Nikole Raguza od 15. februara 2008. godine, Republičko javno pravobranilaštvo Republike Srbije uputilo je Opštinskom sudu u Zagrebu odgovor na ranije citiranu tužbu, pod brojem R-452/08.
Kratkim obrazloženjem koje je potpisala zamenica Republičkog javnog pravobranioca Srbije Aleksandra Lazarević, ta se institucija u ime Srbije, kao ovlašćena državna institucija odrekla bilo kakvih prava Republike Srbije nad deonicama Zagrebačke banke d.d.
S obzirom da se radi i o politički izuzetno osetljivom predmetu, očito je kako su ovakvo postupanje Republičkog javnog pravobranilaštva usaglasile i naložile najviše institucije srpske države, te je gotovo nemoguće verovati kako dogovor o ovakvom ishodu ovog spora nije postignut između Vlada u Beogradu i Zagrebu.
"... Zakonski zastupnik tužene ističe prigovor mesne nadležnosti Opštinskog suda u Zagrebu za postupanje u ovoj pravnoj stvari.
Naime, odredbom člana 41. Zakona o parničnom postupku Republike Srbije, propisano je da je za suđenje u sporovima protiv Republike Srbije, jedinica lokalne samouprave, kao i drugih oblika teritorijalne organizacije, opšte mesno nadležan sud, na čijem se području nalazi sedište njene skupštine.
Takođe, odredbama članova 47. i 48. u vezi sa odredbom člana 16. Zakona o parničnom postupku Republike Hrvatske, propisano je da je za suđenje opšte mesno nadležan sud na čijem području tuženik ima prebivalište, da je, ukoliko tuženik nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, opšte mesno nadležan sud onaj na čijem području tuženik ima boravište, kao i da je za suđenje u sporovima protiv društveno političke zajednice opšte mesno nadležan sud onaj na čijem području se nalazi sedište njezine skupštine", navodi u odgovoru na tužbu pred Opštinskim građanskim sudom u Zagrebu, zamenica Republičkoj javnog pravobranioca Srbije, Aleksandra Lazarević, osporavajući nadležnost zagrebačkog opštinskog suda u ovom predmetu, te je predložila, ukoliko se nastavi postupanje po ovom spisu, da se spis ustupi Prvom opštinskom sudu u Beogradu.
Međutim, u nastavku odgovora na tužbu, Republičko javno pravobranilaštvo Republike Srbije osporava i predmet ove tužbe.
"Prelazeći na osnovanost tužbenog zahteva, ističemo da isti osporavamo i po osnovi i po visini, imajući u vidu da tužitelj uz tužbu nije dostavio niti jedan jedini dokaz u prilog tvrdnjama da Republika Srbija uistinu ima deonice u Zagrebačkoj banci d.d., pa se njegovi navodi mogu oceniti kao krajnje proizvoljni, odnosno, paušalni.
Pored toga, ne prilažući niti jedan od dokaza, na kojima je zasnovao tužbeni zahtev, tužitelj je tuženoj uskratio mogućnost da se detaljnije izjasni na navode iz referata tužbe", navodi u odgovoru na tužbu u ime Srbije Aleksandra Lazarević, u dopisu od 12. juna 2008. godine, kojim je zatražila odbacivanje tužbe kojom se utvrđuju vlasnička prava Srbije nad deonicama Zagrebačke banke.
Zanimljivo je da i nakon što je Republika Srbija od Opštinskog suda u Zagrebu zaprimila dokaznu dokumentaciju u ovom spisu, Republičko javno pravobranilaštvo Srbije, ostaje kod svojeg izjašnjenja u odgovoru na tužbu, što su potvrdili i novim podneskom od 9. jula 2008. godine, u kojem su pokušali obrazložiti pravno sledbeništvo nad Jugobankomsa sedištem Zagrebu, te u zaključku tvrde, da Srbija nije pravni sledbenik vlasništva nad ovim deonicama, i predlažu Opštinskom sudu u Zagrebu da se odbaci tužba za utvrđivanje prava vlasništva Srbije nad deonicama ZABE.
Oko čega su se dogovorili Zagreb i Beograd?
Osnovno pitanje koje se nameće u ovom sporu jeste to: oko čega i zbog čega su se politički Zagreb i Beograd dogovorili u ovom sporu, čije je rešavanje pre skoro dve godine inicirao tadašnji srpski premijer Vojislav Koštunica, koji je i sam u bilateralnim razgovorima sa Sanaderom tvrdio kako Srbija polaže vlasnička prava na deonice Zagrebačke banke d.d.
Koja je stvarna cena ove političke nagodbe, i ko su ljudi koji su operativno dogovarali detalje oko srpskog odustajanja od potraživanja prava vlasništva nad deonicama "najveće hrvatske banke" u vrednosti od 2.2 milijarde evra ostaje da se vidi?
Ipak, kako saznajemo, sudija Nikola Raguz, uprkos ovakvom izjašnjenju Beograda na tužbu kojom se utvrđuju prava Srbije nad deonicama ZABE, odlučio je nastaviti sudski postupak pred Opštinskim sudom u Zagrebu, i doneo je rešenje kojim je odbacio predlog o ustupanju postupka Prvom opštinskom sudu u Beogradu.

Iako skoro već godinu dana traje sudski postupak u kojem se dokazuju vlasnička prava Srbije nad deonicama Zagrebačke banke d.d. Zagreb, po osnovu utaje vlasničkih prava Republike Srbije nad deonicama Zagrebačke banke (ZABE) koje su trebale pripasti nekadašnjojJugobanci, sa sedištem u Zagrebu, krajem juna 2008. godine, ambasada Republike Srbije u Zagrebu u tajnosti je dostavila Opštinskom sudu u Zagrebu diplomatski spis, iz kojeg se vidi kako su se Zagreb i Beograd politički dogovorili oko odustajanja Srbije od potraživanja vlasničkih prava nad deonicama Zagrebačke banke.

Izvor:TABLOID
« Poslednja izmena: 21. Dec 2008, 14:26:50 od Nksamsj »
IP sačuvana
social share
Вуковар је коштао хиљаде српских живота – добрим делом управо оних наочитих момака који су 10. марта 1991. у колонама пристигли на Теразијску чесму са Звездаре, Карабурме, Чубуре, Чукарице, и из разних приграђа.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Јер, све до слома „Шездесет осме“ у Београду би се и пролазници на улици умешали у тучу, јачему вичући: „Шта си навалио на слабијега!“
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Svedok stvaranja istorije

Zodijak Scorpio
Pol Muškarac
Poruke 15462
Zastava Zagreb - Republika Hrvatska
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.0.5
Citat
iz pera hrvatskog novinara Domagoja Margetića

...zvanog pukotina  Smile

IP sačuvana
social share
Duh Sekire: Ја да сам се питао сада би у Загребу биле рекламе на ћирилици, и још бисте се извињавали што нисте имали више да вам узмемо - link
Reply by nikola34: @x#%§!!
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Prijatelj foruma
Superstar foruma


Sačuvaj me Bože od onih kojima treba da verujem

Zodijak Virgo
Pol Žena
Poruke 51791
Zastava Srbija
OS
Windows Vista
Browser
Mozilla Firefox 3.0.5
mob
Nokia 
Vlada Srbije i MIP su odavno trebali da osnuju imovinsko-pravno odeljenje koje bi pomagalo našim preduzećima i građanima da se snađu u galimatiojasu naslednih prava ex Yu.

Zapravo ako je multilateralnim ugovorom o sukcesiji imovina Jugobaqnke u Zagrebu bila uzeta u obzir, a Jugobanka je bila veoma jaka banka na tritoriji cele ex Yu, onda je Srbija dužna te pare, a ako nije onda je pare dužna Hrvatska. Poznajem lično neke ljude koji su radili u Jugobanci u Hrvatskoj i svi tvrde da ta imovina nije ušla u deobni bilans jer je bila prikrivena.

Odim Jugobanke velika su potraživanja Uprave dečijih letovališta koja potražuje ostrvo Jakljan, Dečioje selo, udeo u još nekoliko dečijih odmarališta, zatim mnoga preduzeća iz Srbije su takođe imala odmarališta na obali Jadrana.

Ali nije samo Hrvatska u pitanju. Vlada bi morala da poradi na rešenju pitanja imovine Ljubljanske banke, kao i udeo vlasništva preduzeća i vlade Srbije u priovredi KiM.
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Poznata licnost

Zodijak
Pol
Poruke 3484
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.20
Citat
iz pera hrvatskog novinara Domagoja Margetića

...zvanog pukotina  Smile




nidzo sto bacas hejt u zadnje vrijeme? Smile
IP sačuvana
social share
An elderly Albanian couple is sitting in their dark flat in Pristina. The electricity is out, yet again, and they are sitting in front of a blank television, lights out, food beginning to rot in the refrigerator which isn't running, no hot water, and certainly no cooking to do. They are just sitting there, wondering what to do next when all of the sudden, the crackle of electricity is heard when the lights begin to flicker. The television comes to life, the hum of the refrigerator can be heard and the water heater starts up.

The old man looks at his wife and says „Honey, get my gun. The Serbs are back.”
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows Vista
Browser
Opera 9.62
mob
Apple iPhone SE 2020
Sta 'ocete... dobili ste (Partizanovci) onaj raspad od stadiona JNA u zamenu...  Smile
« Poslednja izmena: 22. Dec 2008, 08:13:52 od Anea »
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Udaljen sa foruma
Krajnje beznadezan


Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 12298
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.0.5
mob
Nokia 6230
ovo je samo jedan beznacajan primer.
Dogovor oko pljacke bivse Titove prcije, je pao vec osmosm sednicom.
Ekonomija nije vise mogla da funkcionise, pa se odlucilo da se sve izbaci na sivo trziste i da se nastavi drugi rat gde je stao silom.
Tudjman i Sloba su poceli da brane dostojanstvo a njihovi timovi su sistematski pljackali imovinu bivse nam.
Srbija je tu bila najveci plen, sto zbog broja stanovnika sto zbog energetike (struja, naftna infrastruktura).
Sve je to evolucija pljacke. Misa Broz, baba Jula, srpki i hrvatski generali su oformili godinama takozvanu srpsku Moskvu sa svojim interesima, koja je kulminirala sa stvaranjem posrednika (Jugorod) koji drma oko 3 milijarde godisnjeg profita.
Sve to ide dogovorno, bez obzira na rezultate izbora. Prepreka svima je ukljonjena (Djindjic) a sada komesari poslusno savijaju kicme po nalogu komunistickih hordi koje polako ali sigurno stavljaju energetku omcu oko vrata i jednima i drugima.Toma kurtnon je to video, pa bi i on da ucestvuje (poceo da se izvinjava Hrvatima, preko izvinjenja Srbima iz Krajine). Ne shvata da ce vecito biti instrument za brisanje bulje svima.
U medjuvremenu se izbacuju medijske ujdurme: genocidni ovi, demokrate oni, ovi ne vole Ruse (najveca jeres).
Sve se to vodi organizovano a medju njima je bratsvo po pljacki toliko jako da balvanija ne moze to da shvati.
Sve se to vidi iz pomirenja, iz stvaranja posrednickih firmi (komesar Dinkic). Dogovorno savijanje kicmi i jednih i drugih od strane komunistickih hordi ideoloskih terorista.
jednino sto mi ispadamo najvece zrtve ponovo.
A i treba one koji su se iskreno borili za srpski interes da predamo kao ubice (Radovana i Ratka).
Zar se to ne vidi?Pa ko ne vidi i zasluzuje da ga vodaju na ular. Ako znas sta je to.
Sa nacijom koja je jos u feudalnom uredjenju se moze.
IP sačuvana
social share
Srbin je lud, Srbin je proklet. Jednom ga ubi, on hoce opet!!! :  Bora Corba.
Ne kradite. Vlast ne voli konkurenciju shkorpi
Trudnice,ja znam kako vam je Toma Nikolic
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 29. Apr 2024, 07:14:47
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.084 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.