Srbi procijenili da im RH duguje 4,5 milijardi eura


Srpski znanstvenici su ustvrdili da Hrvatska krajinskim Srbima zbog 'progonstva' odnosno prekinutog radnog staža, izgubljenih televizora, bojlera i druge pokretne imovine duguje fantastičnih 4,5 milijardi eura!

Naime, u izdanju beogradske izdavačke kuće Clio uskoro iz tiska treba izaći knjiga ‘Politička upotreba izbjeglica: 1990-2005’, čiji autori tvrde da minimalni financijski gubitak Srba izbjeglih iz Hrvatske, koji bi trebala podmiriti hrvatska Vlada, iznosi, dakle, 4,5 milijardi eura.

Dijelovi knjige koja još u pripremi, kao i izračuni pojedinih stavki, u koje su uključene i perilice rublja, objavljen je u zadnjem broju tjednika Vreme.

Do paušalne svote od 4,5 milijardi autori, koji vlastima i u Hrvatskoj i u Srbiji zamjeraju da su ‘samo približno procijenile’ materijalne gubitke izbjeglih Srba, došli su na isti ‘precizan način’ statističkom procjenom.

‘Procjene štete koje smo dobili statističkim uopćavanjem napravljene su u namjeri da posluže kao indikator materijalnog gubitka Srba iz Hrvatske...

Sve procjene službenih dužnosnika dosad su bile samo približne procjene o kojima nema suglasnosti... Broj Srba koji su napustili Hrvatsku 380.032, uzet je kao polazište naših statističkih obračuna.

Dobiven je na osnovi razlike u broju Srba na popisima iz 1991. i 2001’, navode autori. Od ukupne svote od 4,5 milijardi eura, najviše se odnosi na radni staž dvije milijarde eura, zatim na stanove jedna milijarda eura, na poslovne prostore 420 milijuna eura i kuće 267,9 milijuna eura.

Preciznom metodom statističkog uopćavanja procijenjeno je da su izbjegli Srbi ostali bez pokućstva u vrijednosti 244,5 milijuna eura, automobila vrijednih 190,5 milijuna eura, traktora vrijednih 101,6 milijuna i stoke u iznosu od 190,5 milijuna eura.

Poseban trud autori su si dali u procjeni pokućstva. Ta procjena napravljena je na temelju statističkog godišnjak za Hrvatsku iz 1991. Štednjaci na kruta goriva procijenjeni su na 15,2 milijuna eura, električni štednjaci na 22,8 milijuna, perilice na 25 milijuna, hladnjaci na 22,2 milijuna, televizori na 22,8 milijuna, a bojleri na čak 8,8 milijuna eura. Mikseri i sušila za kosu nisu uvršteni u proračun.

Kad je u pitanju stoka, autori su, uzimajući za primjer upravo potpisani Memorandum Hrvatske i Crne Gore o naknadi ratne štete stočnog fonda farme u Konavlima, gdje Hrvatska potražuje 385.000 eura, procijenili da su Srbi ‘izgubili puno stoke, okvirna statistička procjena je 150.000 grla, a najmanja počinjena šteta stoga bi mogla biti 190,5 milijuna eura’.

Taj iznos odnosi se na krupnu stoku. Stoka sitnog zuba, perad i pčele nisu zasad procijenjeni.

Cijela procjena, tvrde autori, trebala bi potaknuti institucije u Srbiji da pomognu povratku hrvatskih Srba jer ‘ako nema nikog u nadležnim srpskim institucijama tko po cijeli dan ne zbraja i oduzima, onda je srpski nacionalni interes u Hrvatskoj u vrlo ozbiljnom problemu’.

S obzirom na to da su najvažniji ekonomski uvjet povratka radna mjesta, kojih u Hrvatskoj nema dovoljno, teško je povjerovati da će zbrajanja perilica, bojlera i štednjaka na drva bilo kome pomoći.

T-Portal/Večernji list
subota, 13.08.2005.