LABORATORIJ SLAVE Zagrepčanin Marko Košiček pobjednik natjecanja u Britaniji


Marko Košiček svojim je izlaganjem osvojio i žiri i publiku u engleskom gradu Cheltenhamu

Ljubav je kemija, seks je fizika. Ja sam kemičar pa ne znam ništa o seksu... Tim je riječima, izgovorenim na početku svoje prezentacije pod nazivom Biokemija ljubavi, 24-godišnji Zagrepčanin Marko Košiček zaradio salve smijeha i na prvu loptu pokupio simpatije publike na međunarodnom natjecanju Laboratorij slave (Fame Lab) u engleskom gradu Cheltenhamu.

Marko, znanstveni novak na Zavodu za molekularnu medicinu Instituta Ruđer Bošković, nije osvojio samo publiku  i prema mišljenju stručnog žirija najbolje je odradio prezentaciju te zasluženo odnio prvu nagradu između deset finalista iz Britanije i jugoistočne Europe.

Savršene tri minute
Britansko natjecanje Laboratorij slave ima samo jednu svrhu  popularizaciju znanosti. British Council lani je prvi put organizirao nacionalno natjecanje i u Hrvatskoj, no ove godine hrvatski nacionalni pobjednik  Marko Košiček  imao je prigodu ravnopravno sudjelovati u velikom finalu održanom ovaj vikend.
 
Cilj natjecanja nije bio prezentirati originalne radove, nego odabrati znanstvenu temu i na pristupačan i nadasve zanimljiv način približiti je publici, odnosno povezati znanost i svakodnevni život  objašnjava Marko, koji je lani u rujnu diplomirao kemiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu.

Za svoju je temu odabrao ljubav, a inspiracija mu je bio običan natpis na magnetu  o kemiji i fizici te ljubavi i seksu, isti onaj koji je iskoristio za početak svoje prezentacije. Svoje tri minute, koliko je imao na raspolaganju, odradio je savršeno. Kad se dvoranom prolomio zvuk sirene, svih 150 ljudi iz publike i četiri člana žirija imali su jasnu sliku zašto se zaljubljujemo i koliko uopće traje to stanje.

Počinje s feromonima
Proces počinje s feromonima, kojima izmjenjujemo informacije o seksualnoj privlačnosti i kompatibilnosti između partnera. Kad ih udahnemo, vežu se za receptore, nakon čega počinje veća proizvodnja fenil-etil-amina, "molekule ljubavi". Ta molekula, pak, izaziva osjećaj uzbuđenosti, pojačano izlučivanje adrenalina i spolnih hormona. Eto, kaže se da ljubav dolazi kroz želudac, ali ispada da zapravo dolazi kroz nos  objašnjava Marko.

No nije stvar baš tako jednostavna. To izlučivanje fenil-etil-amina traje od tri do pet godina, objašnjava Marko, dodajući da ključ za dugotrajnu zaljubljenost  ili ljubav  treba tražiti u drugoj molekuli  oksitocinu, molekuli koja se u manjim količinama izlučuje pri tjelesnom dodiru i orgazmu  ali i u činjenici da ljudi nisu životinje te da, uz kemiju, u nas postoji i razum.

Izvor: Vecernji list

ah, da... po onoj staroj: ljubav je biologija, ali pre nje su bile hemija i fizika