Ljeto 2005. bit će najtoplije u povijesti   
Autor Jolanda Rak Šajn   - Vecernji List
   
Vrelo ljeto kakvo nije zapamćeno u posljednjih 200 godina, a i ostala godišnja doba toplija od prosjeka, ovu bi godinu moglo učiniti rekordnom, najtoplijom u povijesti čovječanstva, objavili su znanstvenici NASA-e.

Prošla je godina bila četvrta najtoplija godina na Zemlji, odmah nakon 2002. i 2003., dok je dosadašnji rekord držala 1998. godina, kada je temperatura u prosjeku bila viša 0,54 Celzijeva stupnja nego u godinama sredinom stoljeća, tvrdi James Hansen, klimatolog iz Goddard instituta za svemirska istraživanja pri NASA-i.

No, ono što je globalno  nije i lokalno  tvrde u našem Državnom hidrometeorološkom zavodu, koji su od 1862. godine najtoplijom u Hrvatskoj zabilježili 2000. godinu, dok 1998., a ni lanjsku, četvrtu na globalnoj ljestvici, temperaturno ne pamte među značajnijima.

I najmoćnija računala precizniju vremensku prognozu mogu napraviti tek za 10-ak sljedećih dana, tvrde u DHMZ-u. Sve ostalo su nagađanja s većom ili manjom vjerojatnosti, pa i klimatologe, poput NASA-inih, ne smatraju previše pouzdanima. Naime, ni proljeće ni ljeto, smatraju, neće odstupati od normale  ni po temperaturama ni po oborinama.

Najzagrijanija Aljaska
Zbog gomilanja stakleničkih plinova u atmosferi, posebno ugljičkova dioksida iz industrijskih pogona i automobila, u kombinaciji s klimatskim fenomenom El Ni?om, posljednjih deset godina globalno su najtoplije dosad zabilježene. Lani je prosječna temperatura Zemlje iznosila 14 Celzijevih stupnjeva, što je 0,48 posto više nego u razdoblju od 1951. do 1980. godine, tvrdi Hansen.

I velike vulkanske erupcije 1963., 1982. i 1991. godine mogle su utjecati na porast temperature  sitne čestice sulfatne kiseline u višim slojevima atmosfere klimatske su promjene u nekim područjima mogle ubrzati. Područja koja su do sada doživjela najviše povećanje temperature su Aljaska, Kaspijsko jezero i Antarktika. No, strahoviti trend zatopljenja, koji se događa posljednjih 30-ak godina, već je sada takav da sva godišnja doba postaju trajno toplija, smatra Hansen, koji ipak nije precizirao kolike bi temperature ovoga ljeta mogle biti.

U DHMZ-u pak za ovu NASA-inu prognozu kažu kako stoji na klimavim nogama. Preciznija mjerenja, tvrde naši prognostičari, moguće je napraviti tek za idućih 10 dana. Za prva tri dana izračuni su točni 90 posto, a 10. dan 60-ak posto, što je još dobar prosjek. No, izrada dugoročnih sezonskih prognoza još je u eksperimentalnoj fazi, upozorava dr. Vlasta Tutiš.

Za sezonsku prognozu, odnosno tri sljedeća mjeseca, možemo izračunati samo njihovu zajedničku prosječnu vrijednost. Koji će od tih mjeseci biti suši, kišniji, topliji, vjetrovitiji ili će biti podjednaki, ne znamo  kaže V. Tutiš.
No, izračuni kažu, a potvrđuju to i u Europskom centru za srednjoročnu prognozu vremena u Readingu, da nas ovoga proljeća i ljeta čekaju prosječne vrijednosti temperature zraka. Proljeće će biti normalno, ni suviše toplo ni suviše mokro. Potkraj proljeća i početkom ljeta u zapadnim i središnjim predjelima Hrvatske moglo bi biti samo malo toplije, dok se na Jadranu neće događati ništa neuobičajeno. Oborina će posvuda biti u granicama normale, domeću u DHMZ-u. Napominju da će pametniji biti u lipnju.

Ipak, s deset najtoplijih godina u meteorološkoj povijesti od 1990. godine nije nemoguće da ova godina bude najtoplija, smatra meteorolog Milan Sijerković, i zbog prirodnog ciklusa i zbog globalnog zatopljenja, objašnjava naš sugovornik.

Kyoto će nas koštati!
Za razliku od naših meteorologa, koji su prilično oprezni u davanju dugoročnijih prognoza, naš najpoznatiji pučki meteorolog, inače magistar poljoprivrednih znanosti u mirovini, Stevan Braco Knežević iz Trnjana pokraj Slavonskog Broda, s lakoćom računa kakvo će vrijeme biti svakoga dana  sve do kraja godine. Njemu ne trebaju skupa računala  dapače, nema telefona, mobitela ni drugih čuda tehnike. Svoju prognozu temelji na statistikama, a za izračune mu trebaju tek  olovka i papir. I, tko zna, možda su se NASA-ini meteorolozi zaista prevarili jer, sudeći i prema Kneževićevoj prognozi, dolazeće ljeto bit će vruće, ali ne i ekstremno vruće za pamćenje. Već je cijela prošla godina, kako navodi Knežević, bila čak 2,5 stupnjeva toplija od 100-godišnjeg hrvatskog prosjeka.

U Međunarodnom odboru za klimatske promjene Svjetske meteorološke organizacije (WMO), pak,  predviđaju da bi temperature koje su u posljednjih 100 godina porasle 0,6 Celzijevih stupnjeva, u sljedećem stoljeću mogle porasti od 1,4 do 5,8 stupnjeva, što će izazvati zatopljenje kakvo svijet nije imao u posljednjih 10.000 godina. Izvještaj Europske agencije za okoliš (EEA) govori kako je zbog ljudske aktivnosti koncentracija ugljikova dioksida u atmosferi  jednog od glavnih stakleničkih plinova  porasla 34 posto.

Iako nije među glavnim zagađivačima, Hrvatska je, kažu u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja, najlošije prošla potpisivanjem Protokola iz Kyota, koji bi trebao umanjiti tempo zagrijavanja planeta, pa ga još nije ratificirala. Najvjerojatnije još ove godine Hrvatska će prebaciti dopuštenu kvotu emisije CO2, objašnjava Višnja Grgasović, viša savjetnica u Odjelu za zaštitu atmosfere. Stoga bi, ne izbori li ravnopravan status sa zemljama potpisnicama Kyota, naše gospodarstvo ulaskom Hrvatske u EU plaćalo od 40 do 120 milijuna dolara godišnje za veću emisiju stakleničkih plinova od dopuštene!

meni je vec vrucina  ... istopicemo se.. :|