Kvantno računalo rješava problem prije nego je upitano


Profesor Paul Kwiat (desno) i student Onur Hosten pronašli su zanimljiv način određivanja odgovora algoritma bez da se algoritam i pokrene (FOTO: L. Brian Stauffer)   

Tim znanstvenika na američkom sveučilištu Illinois uspio je natjerati računalo da pronađe odgovor bez da su algoritam prethodno i pokrenuli.    

Kombinirajući kvantne proračune i kvantno ispitivanje, znanstvenici na sveučilištu Illinois pronašli su neobičan način određivanja odgovora algoritma - i to bez da se algoritam i pokrene (?!).

Koristeći kvantno računalo bazirano na optici, istraživački tim pod vodstvom fizičara Paula Kwiata demonstrirao je prvo "kontračinjenično računanje" koje donosi informaciju o odgovoru, čak i kad računalo nije u pogonu.

Znanstvenici su o svojem radu izvijestili 23. veljače u magazinu Nature.

Kvantna računala imaju potencijal rješavanja određenih tipova problema mnogo brže nego što to mogu klasična računala.

Dobila se velika brzina i efikasnost jer kvantni bitovi (qubit) mogu biti smješteni u superpozicijama jedan i nula, za razliku od klasičnih bitova koji mogu biti jedan ili nula. Štoviše, logika iza koherentne prirode procesiranja kvantnih informacija često puta skrene prema intuitivnom rezoniranju, dovodeći na taj način do nekih vrlo iznenađujućih učinaka.

"Čini se apsolutno bizarnim da kontračinjenično računanje - koristeći informacije koje su oprečne onome što se doista moralo dogoditi - može pronaći odgovor bez pokretanja cijelog kvantnog računala. Međutim, priroda kvantnog ispitivanja čini ovo zadivljujuće djelo mogućim", rekao je prof. Kwiat.

Takozvano "mjerenje koje je oslobođeno od interakcija", odnosno kvantno ispitivanje je tehnika koja koristi dualnost čestice-vala (u ovom slučaju fotona) kako bi istražila područje prostora bez aktualnog ulaženja u to područje.

Koristeći dva povezana optička interferometra, umetnuta u treći, znanstveni tim profesora Kwiata uspio je u kontračinjeničnom pretraživanju četvero-elementne baze podataka koristeći pritom Groverov kvantni pretraživački algoritam, piše Nature.

"Stavljanjem našeg fotona u kvantnu superpoziciju kretanja, ali ne pokretanja cijelog algoritma, dobili smo informacije o odgovoru čak i kad foton nije pokrenuo pretraživački algoritam", objasnio je student Onur Hosten, glavni autor izvještaja objavljenog u magazinu Nature.

Nažalost, ovo računalo ne može biti podešeno tako da radi nešto korisno, primjerice da pogađa iduće brojeve lota.

Ako vam se cijela ova priča o kvantima, qubitima, kvantnom računarstvu, fotonima, "kontračinjeničnom računanju" i ostalom čini prekomplicirana za razumijevanje, imajte za svaki slučaj na umu riječi koje se pripisuju danskom fizičaru Nielsu Bohru, koji je dao temeljni doprinos razumijevanju atomske strukture i kvantne mehanike:

"Onaj tko kaže da kvantnu mehaniku razumije, taj je ne razumije. Onaj tko kaže da kvantnu mehaniku ne razumije, taj je razumije."

   
IskonInternet   
27.02.2006.