Mimo dogovora sa Beogradom, Zagreb otvara ambasadu u Prištini, a hrvatski tajkuni kupuju stotine preduzeća na Kosovu

BEOGRAD - Hrvatska namerava da na Kosovu i Metohiji preuzme više stotina preduzeća, ali i da dobije koncesiju za gradnju kosovskog dela autoputa Priština-Tirana. Pored toga, Zagreb u Prištini namerava da otvori i diplomatsku kancelariju za vezu, kao preteču buduće ambasade!





Sagovornik Kurira blizak Ministarstvu spoljnih poslova Srbije, koji nije želeo da mu pominjemo ime, upozorava da je Hrvatska namerila da svoje interese ostvari tako što će iz cele priče potpuno isključiti Beograd, pod čijom je Kosovo i dalje kontrolom, makar formalno.

- Koliko je velik hrvatski bezobrazluk pokazuje i činjenica da su i mnoge druge zemlje na Kosovu otvorile svoje kancelarije za vezu, ali su to učinile konsultujući se sa Vladom Srbije i Unmikom. Istovremeno, iako Koštuničina vlada zna za ovaj albansko-hrvatski plan, ona nija preduzela ništa da bi sprečila ponižavanje Srbije - kaže naš sagovornik.

Kako Kurir saznaje, dogovor na liniji Priština-Zagreb postignut je 13. marta, kada su na Kosovu boravila čak 82 direktora hrvatskih preduzeća. Interesantno je da je ova poseta, ali i ono što su se dogovorili Čeku i Hrvati sakriveno od srpske javnosti. Tačnije, u državnim medijima je objavljena samo štura informacija o dolasku hrvatske delegacije na Kosovo, ali ne i ono što su Zagreb i Priština na tom sastanku ugovorili.

Blagonaklono ponašanje Vlade u Beogradu kad je Hrvatska u pitanju još je čudnije s obzirom na to da se od međunarodne zajednice i Unmika uporno traži uvođenje moratorijuma na privatizacione procese u pokrajini do konačnog rešenja statusa KiM.

Šef Ekonomskog tima za Kosovo i Metohiju i jug Srbije Nenad Popović kaže za Kurir da je svaka privatizacija na Kosovu i Metohiji nelegalna i da predstavlja neku vrstu otimačine. Stav Srbije je, ističe Popović, jasan. Na privatizaciju na Kosovu treba uvesti moratorijum dok se ne reši status pokrajine.

- Što se tiče sastanka hrvatskih privrednika sa Čekuom i najave privatizacije više stotina preduzeća, mislim da do toga neće doći. To je još uvek samo na nivou priče. U svakom slučaju, ovakvo ponašanje Zagreba ne može doprineti razvoju dobrosusedskih odnosa - smatra Popović. On veruje da su hrvatski preduzetnici dovoljno pametni da ne ulaze u rizik kupovine preduzeća na Kosovu.

- To je prostor na kome caruju kriminal i korupcija i svako ulaganje u takvim uslovima bilo bi i više nego rizično. O tome, uostalom, najbolje govori činjenica da na Kosovu nema niti jedne ozbiljne strane investicije - kaže Popović.

Cena prava sitnica

Osnovni motiv Hrvatske za kupovinu preduzeća na Kosovu je, objašnjava naš sagovornik, niska cena.
- Zagreb je procenio da je znatno isplativije ući na tržište Kosova sada, nego posle definitivnog rešenja statusa južne srpske pokrajine. Tada će cene preduzeća i imovine na Kosovu drastično porasti, a u privatizaciju će se uključiti i strane velike kompanije, što bi znatno umanjilo šanse tajkuna iz Hrvatske da se dokopaju dobrih i profitabilnih preduzeća - kaže Popović.

Izvor: Kurir



"Mimo dogovora s Beogradom, Zagreb otvara ambasadu u Prištini, a hrvatski tajkuni kupuju stotine poduzeća na Kosovu," uvod je u članak srpskog tabloida koji ocjenjuje Hrvatsku bezobraznom.

Neimenovani izvor blizak Ministarstvu vanjskih veza Srbije obavijestio je Kurir kako je Hrvatska odlučila otvoriti veleposlanstvo u Prištini te dobiti kocesiju za gradnju kosovskog dijela autoceste Priština - Tirana, napominjući kako je u svemu zaobiđena Srbija , iako je Kosovo i dalje dio te države.

“Koliko je velik hrvatski bezobrazluk, pokazuje i činjenica da su i mnoge druge zemlje na Kosovu otvorile svoje urede za vezu, ali su to učinile savjetujući se s Vladom Srbije i Unmikom. Istodobno, iako Koštuničina vlada zna za ovaj albansko-hrvatski plan, ona nije ništa učinila da to spriječi“, tvrdi taj izvor.

Dogovor na liniji Priština - Zagreb navodno je postignut  13. ožujka, kad su na Kosovu u tajnosti bila čak 82 direktora hrvatskih tvrtki. Naime, javnost je obaviještena samo o dolasku hrvatske delegacije na Kosovo, ali ne i onome što su Zagreb i Priština na tom sastanku dogovorili.

Šef Ekonomskog tima za Kosovo i Metohiju i jug Srbije Nenad Popović tvrdi kako je “svaka privatizacija na Kosovu i Metohiji nelegalna” te da vjeruje da su “hrvatski poduzetnici dovoljno pametni da ne ulaze u rizik kupnje poduzeća na Kosovu”. Dodao je kako bi osnovni motiv Hrvatske za kupnju na Kosovu bila niska cijena jer će ona porasti nakon rješenja statusa te srpske pokrajine.

Izvor: Jutarnji.hr

Sta je to: Kupuje se na kiosku, a nisu novine?

Da... novi talas HR lopova ide prema Pristini... Ambasada je tu samo da bi ih dobro primili, nju nije problem placati jer ce 1/5 hrvatskog stanovnistva biti zadovoljna robom 

Zapušteni rudnici Xim Strezovci i Golesh jedna su od najvećih nalazišta magnezita u Europi sa zalihama od 100 milijuna kubika

ZAGREB - Hrvatska tvrtka Iming iz Stobreča prije nekoliko dana pobijedila je na natječaju za kupnju dvaju rudnika magnezita na Kosovu koji spadaju u neka od najvećih nalazišta tog minerala u Europi. Na taj način Iming je postao prva hrvatska tvrtka koja je ušla u proces privatizacije na Kosovu.

Vlasnig Iminga Rustem Zogaj, koji je i sam podrijetlom s Kosova, na natječaju tamošnje Agencije za privatizaciju za danas zatvorene rudnike Xim Strezovci i Golesh ponudio je iznos od 1,5 milijuna eura i dvogodišnje ulaganje od 30-ak milijuna eura.

Njegova ponuda bila je bolja od ponuđača iz Indije, Rusije i Njemačke. Ako u idućih mjesec dana uplati iznos u visini 25 posto ponude ili 375.000 eura, postat će vlasnik rudnika sa zalihama od 100 milijuna prostornih metara magnezita.

Iming se do sada u RH bavio istraživačkim radom i surađivao pri eksploataciji kamena i boksita, a poznat je i po gradnji apartmanskog naselja u Dalmaciji. Unatoč činjenici da se rudnici koje kupuje nalaze na Kosovu, Zogaj najavljuje da će prodaju magnezita voditi iz Hrvatske.

- Sjedište tvrtke bit će u Zagrebu, tako da će se i sav izvoz te naplata obavljati iz Hrvatske. Kad je riječ o Kosovu, nadamo se da će se za našim primjerom povesti i druge hrvatske kompanije koje tamo imaju veliku perspektivu i mogućnost zarade.

Ako se uskoro, što svi očekujemo, riješi status Kosova, ubrzo bi trebala započeti obnova, gradnja cesta i infrastrukture. To je, pak, odlična prilika za ulazak tvrtki poput Lavčevića, Konstruktora ili Vijadukta na to tržište - rekao je Zogaj.

Konzultant Iminga koji je i izborio pobjedu na natječaju, magistar Duško Stić, objasnio je zašto ovu kupnju smatra odličnim ulaganjem, ali i kako privatizacija na Kosovu funkcionira.

- Budući da se svi natječaji odvijaju pod kontrolom međunarodne zajednice, cijeli proces, koji je u našem slučaju trajao otprilike godinu dana, vrlo je zahtjevan i transparentan. Što se tiče rudnika oni su danas zapušteni, ali već nakon uplate prvih 25 posto od cijene, mi možemo stupiti u njegov posjed i početi s radom. Namjera nam je, kada budemo u punom pogonu, zaposliti oko 600 ljudi i modernizirati proizvodnju, u čemu će nas, naravno, pratiti strane banke - naveo je Stić.

Izvor: Jutarnji.hr

Ne moze se zameriti hrvatima! Para vrti gde burgija nece!
Ipak nisu hrvati ti koji nam otimaju kosovo!

Dobar potez... samo ce biti problem ovo sve oko KiM i pregovora. Ipak je to jos uvijek Srbija. Kazu da se pitanje Kosova nikad nece rijesiti i da ce i dalje biti pod protektoratim EU.


Aha... sve do jednom... Martovski progon je odnio i katedrale u plamenu...

Kurir  

Treba da vode racuna jer sve sto sto kupe od siptara, a bilo je u drzavnoj svojini vrlo lako ce i izgubiti kada se Srbija jednom vrati dole!

Srbija se nikad dole nece vratiti... jedino ako i Srbi ne pocnu da se drogiraju u velikim razmjerama... pa vlada posalje ambasadu... 

Nikad ne reci nikad!
Vratila se 1912, 1945, a mozda i u buducnosti.
a LDP nikad nece biti dovoljno jak da bilo gde salje ambasade.