Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 23. Dec 2024, 17:27:03
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
2  Sve
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Kralj Artur  (Pročitano 13215 puta)
07. Feb 2007, 21:27:55
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.10
mob
Apple iPhone 6s
Kralj Artur (Arthur, Artus) bio je britanski kralj koji je vladao oko 500. godine. Artur je jedan od najpoznatijih likova keltske mitologije; od 13. veka on je središnji lik brojnih književnih dela.

Istorijski izvori

Velški hroničar Nenije u svom delu Istoria Britonum (oko 800. godine) spominje Artura kao vođu keltskih Brita u 12 bitaka protiv Anglosasa.Taj pohod završava Arturovom pobedom u bitci kod Mons Badonicusa,516. Međutim, najstariji prepis Historia Britonum je iz godine oko 1000., pa nije dovoljno pouzdan. Nenije ističe i da se u Britaniji u prvoj polovini 6. veka nakon odlaska Rimljana, živelo mirno i bez ratova. Uopsteno, izvori istorijskih podataka o Arthuru magloviti su i nejasni, ali svi se slažu oko činjenice da je krajem 5.veka. na teritoriju današnjeg Walesa i Engleske, u tadašnjem britskom kraljevstvu Powys, živeo ratni vođa koji je objedinio razjedinjena britska kraljevstva u borbi protiv nadirućih Angla i Sasa (svi izvori ističu da Arthur nije bio kralj, nego "Dux bellorum" - ratni vođa).
Smatra se da Arthur nije bilo njegovo pravo ime, nego titula, koja je simbolizovala  udruživanje Brita koji su zadržali stare, keltske običaje, i onih Brita koji su tokom vladavine Rimljana romanizovani i koji su prihvatili hrišćanstvo. Te su dve frakcije, naime, bile u sukobu u vreme početka invazije Angla i Sasa, i bilo ih je potrebno ujediniti. Stoga je Arthur uzeo ovaj pseudonim, skovan od britske i latinske reči za medveda - simbol Arthurov - "Arth" i "Ursus" - od čega je nastalo ime "Arthursus" - tj. "Arthur".
Prema nekim izvorima, britska su kraljevstva bila tako posvađana da je čovek koji bi ih ujedinio morao doći izdaleka - stoga postoje pretpostavke da je Arthur zapravo došao iz plemena Votadini (Goddodin) koje je živelo na području na kojem se danas nalazi grad Edinburgh. Arthurove sjajne pobede nad Sasima, koje su zabeležene u istoriji, verovatn su bile posledica njegove jedinstvene borbene taktike koja se oslanjala na upotrebu konjice - roda vojske nepoznatog barbarskim plemenima koja su nadirala s istoka Britanskog otoka.

Postoji teorija prema kojoj su njegovi konjanici ("vitezovi") bili potomci Sarmaćana, prisiljeni na službu Rimskom carstvu, koji su bili vrhunski jahači (ova teorija prikazana je u filmu "Kralj Arthur"). Prema nekim drugim teorijama, bili su to ostaci rimske aristokracije ("equites") koja je bila obučena za upotrebu konja u ratovanju. Nakon niza od 12 sjajnih pobeda protiv osvajača, čini se da je Arthur postao žrtva istih onih sukoba među kraljevstvima zbog kojih je i došao na položaj zapovednika - bitka kod Camlanna, u kojoj je poginuo, bila je navodno sukob dva britska kraljevstva. Nedugo po njegovoj smrti, Angli i Sasi nastavili su s osvajanjem Britanskog otoka, i samo 50 godina nakon njegove smrti poslednji Briti bili su potisnuti u udaljena brda Walesa i Cornwalla, gde su se do današnjih dana sačuvali stari keltski običaji. Godine 1191. u gradu Glastonbury navodno su pronađeni posmrtni ostaci kralja Artura i kraljice Genoveve. Kosti su kasnije prebačene u gradsku crkvu, ali je grob uništen u doba engleske reformacije, a kosti su nestale. Međutim, otkrilo se da je reč o propagandnom potezu tadašnjih lokalnih vlasti, koje su želele privući hodočasnike. Pravi Arthurov grob nikada nije otkriven, iako je prema legendi prenesen na otok Avalon, kako bi njegove smrtne rane zacelile.

Legenda o Arturu

Legenda o kralju Arturu prvi se put iznosi u delu Historia Regum Britanniae,oko 1139. Artur se spominje i u delima Bruta, oko 1200. godine, Layamona, zatim Le Morte d'Arthur od Thomasa Maloryja, a najpoznatiji biograf kralja Artura je Geoffrey of Monmoutha. Ističu se i dela Roberta de Borona: Joseph d'Arimathe, Merlin i Perceval.

Likovi u legendama o kralju Arturu nisu uvek u istim odnosima, već su povezani različito u raznim verzijama priče. Artur je sin kralja Utera Pendragona i kraljice Igraine. Njegova draga kojom se ženi jest Genoveva (Guinevere). Lancelot je Arturov najbolji prijatelj i najpouzdaniji vitez. Međutim,ljubavna veza Lancelota i Genoveve označava i početak Arturova pada. Merlin je mudar čovek i čarobnjak. Morgana (Morgan le Fay) je Arturova sestra koja mu otkriva ljubavnu vezu Lancelota i Genoveve. U drugim verzijama ona je vila ili simbol sreće, a ponekad i negativan lik koji želi vladati umesto Artura. Tu su još i vitezovi Parsifal, Galahad i Gawain, koji se ističu kao idealni vitezovi odani Arturu.

Njegov mač Excalibur i priča o maču u kamenu opste su poznati. Artur kao mladić vadi mač iz kamena. Legenda tvrdi da onaj koji izvuče mač jeste sin Utera Pendragona, pa Artur postaje kralj. Okrugli sto, za kojim sede Arturovi vitezovi okruglog stola i dvorac Camelot takođe su sastavni deo u pričama o kralju Arthuru. Posebno treba spomenuti potragu za gralom. Gral, mistični predmet, može pronaći samo vitez čista srca. Time se u srednjem veku objašnjavalo koje osobine mora imati idealan vitez.

U nekim verzijama Artur gine u boju protiv svog nećaka Mordreda, koji je digao bunu protiv njega. U kasnijim verzijama Mordred je sin incestuozne veze Artura i njegove sestre Morgane. Bitka kod Camlanna, 537., prema tradiciji je bitka gde je Artur poginuo. Nakon bitke Artura odvode na otok Avalon, gde mu rane zaceljuju. Prema priči, jednog dana Artur će se vratiti i ponovo vladati.

Izvor: Wikipedia
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Ucesnik diskusija

Zodijak
Pol
Poruke 166
OS
Windows XP
Browser
Internet Explorer 6.0
Super. Daj nesto o Merlinu, cuo sam da je i on neka istorijska licnost, cak i uticajnija od samog dux bellorum-a., kao neki duhovni vodja. Kazu da su mu, zbog njegove pameti, idioti iz onog vremena (mracno doba) prebacivali da je djavolov sin. to je sve sto znam Smile
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Hronicar svakodnevice

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 973
Zastava Hrvatska
OS
Windows XP
Browser
Internet Explorer 7.0
Je li legendarni kralj Arthur doista živio i umro u Podstrani?


Ugledni povjesničar smatra da se legenda o kralju Arthuru temelji na tri povijesne ličnosti, od kojih je rimski vojskovođa Lucius Artorius Castus, koji je imao golemo imanje u Podstrani, prvi kralj Arthur


ZAGREB - Vjerujem da je kralj Arthur u stvarnosti bio rimski vojskovođa Lucius Artorius Castus koji je pokopan u Dalmaciji - izjavio je ugledni britanski povjesničar John Matthews, savjetnik američkog producenta Jerryja Bruckheimera za posljednju veliku filmsku verziju priče o legendarnom engleskom kralju.

U filmu “Kralj Arthur”, redatelja Antoinea Fuquea, vladara Lancelota glumio je Clive Owen, a film iz 2004. najavljivan je kao “povijesno utemeljena neispričana priča koja je inspirirala legendu”. Lik legendarnoga kralja scenarist David Franzoni, koji je napisao scenarij i za “Gladijatora”, temeljio je na vojskovođi koji je živio u 2. stoljeću, a pokopan je u Podstrani pokraj Splita i za to postoji materijalni dokaz. Tamo je donedavno stajala njegova nadgrobna ploča, ali zidić uz mjesno groblje u Podstrani danas je razrušen. Ovih su dana splitski konzervatori izvadili ploču kako bi je očistili, analizirali i konzervirali.

- Zbog duge izloženosti atmosferilijama, kemijskim i mehaničkim oštećenjima površina spomenika je uništena. Zamijenit ćemo ga kopijom, a original pohraniti u muzejskoj zbirci Podstrana - poručili su iz Ministarstva kulture.

Na korak od Jadranske magistrale stoljećima je stajao materijalni dokaz impresivnog vojnog puta rimskog vojskovođe, koji podsjeća na život kralja Arthura. Tijekom stoljeća je preživjela legenda o kralju Arthuru koji se prvi put kao mitski kralj Brita spominje u Nennijevu djelu o povijesti Britanije u 9. stoljeću, a poslije se legenda prenosila s koljena na koljeno. Ta ploča uz crkvu Sv. Martine, tik do ceste, preživjela je tijekom stoljeća razna oštećenja. U Ministarstvu tvrde da će postaviti repliku, ali nitko od nadležnih ne najavljuje arheološko istraživanje područja na kojemu se ploča nalazila ne bi li se možda dokazala povijesna spekulacija Johna Matthewsa, našeg sugovornika i konzultanta scenarista filma.

Je li kralj Arthur, najpoznatiji lik keltske mitologije i od 13. stoljeća središnja figura brojnih književnih djela, doista Lucius Artorius Castus koji je pod stare dane živio i umro u Dalmaciji?

- Vjerujem da je on prvi kralj Arthur u povijesti - nastavlja razgovor povjesničar Matthews koji je napisao više od 100 knjiga o kralju Arthuru i već 40 godina proučava tu legendu.

No, hrvatski znanstvenici znatno su oprezniji. Arheolog Dino Demicheli, asistent Mirjane Sanader, predstojnice Katedre na Odsjeku za arheologiju pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu, drži da ta spekulacija nije dokazana, ali smatra da “očito nije budalaština” i da bi bilo zanimljivo na tom području provesti istraživanje.

Naglašava da su arheološka istraživanja skupa i zahtjevna te da je područje cijele Dalmacije arheološki zanimljivo. No, prije nego što počne kopanje, trebalo bi provesti istraživanje posebnim strojevima “kako se ne bi uništilo tlo te kako bi se utvrdilo ima li nešto ispod”, predlaže arheolog Demicheli. Navedena ploča nije nadgrobni spomenik i teško je sa sigurnošću utvrditi je li ona na tom zidiću bila originalno postavljena ili je onamo donesena s nekog drugog mjesta.

- Nekad su ljudi raznosili kamenje, ali vjerujem da ovu ploču nisu dovukli izdaleka. U Dalmaciji je bilo dovoljno kamenja i nisu ga morali donositi - objasnio je Demicheli.

U Ministarstvu kulture teoriju po kojoj je snimljen filmski hit smatraju neozbiljnom: “povezivanje imena Artorius s kraljem Arthurom izlazi iz okvira ozbiljnog znanstvenog pristupa našoj spomeničkoj baštini”.

- Dajte vašem ministru kulture da pročita moju knjigu ‘King Arthur: History & Legend’. Možda promijeni mišljenje - rekao je povjesničar Matthews.

On vjeruje da je Artorius bio prvi kralj Arthur, a kad kaže prvi, zapravo smatra da je legenda o kralju Arthuru spoj više stvarnih likova jer se ne temelje sve legende na jednoj ličnosti. Tako Matthews vjeruje da se tri povijesne ličnosti mogu povezati s kraljem Arthurom.

- Prvi se u povijesti s tim imenom pojavio Lucius Artorius Castus - dodao je Matthews.

Tu je teoriju prvi iznio američki povjesničar Kemp Malone još 1925. godine. On je u članku “Artorius” napisao: “Jedina povijesna ličnost s kojom se može povezati junak britanske legende o kralju Arthuru je rimski vojskovođa iz 2. stoljeća Lucius Artorius Castus”. Matthews je davno pročitao taj članak, ali se ozbiljno tom teorijom počeo baviti tijekom rada na filmu koji se nizom detalja razlikuje od brojnih priča o kralju Arthuru.

- Što sam više istraživao, to sam nailazilo na sve zanimljivije podatke koji su se podudarali. Danas sam uvjeren da je Lucius Castus bio prvi kralj Arthur. Druga dvojica pojavila su se u 5. i 6. stoljeću, a moguće je da su i ime dobili po prvom - napomenuo je Matthews.


Koliki bi značaj to otkriće imalo za britansku povijest?

- Izazvalo bi velika negodovanja u Britaniji kada bi se pokazalo točno. Sjećam se kad smo radili film da su me neki Britanci nazivali lopovom. Optuživali su me da im želim ukrasti kralja Arthura. Očito je da bi to bilo veliko otkriće. Nesumnjivo bi bilo dobro provesti arheološko istraživanje tog područja Dalmacije jer tko zna što se sve tamo može pronaći - rekao je Matthews i dodao da i jedna američka povjesničarka upravo piše veliku knjigu s tom tezom.

U Hrvatskoj se tom tematikom znanstveno još nitko nije bavio. Akademik Nenad Cambi naveo je da je o toj ideji kod nas razmišljao dr. Julijan Medini s Filozofskog fakulteta u Zadru, ali nije napisao rad o toj temi.

- Smrt ga je, nažalost, pretekla, pa nije objavio svoje rezultate - istaknuo je akademik Cambi koji se još nije ozbiljno uhvatio te teme.

Dodao je da je natpis s ploče iz Podstrane davno objavljen. Otkrio je kako je Medini u jednom radu iznio mišljenje da je Artorius bio namjesnik provincije Liburnije, ali nije isključeno da se kratica LIB čita kao Liburnorum, odnosno da je Artorije bio zapovjednik Liburna. Akademik Cambi drži kako je opravdana pretpostavka da je u Arthurovoj mitogenezi utjecaj mogao imati rimski vojskovođa.

- Artorije je bio zapovjednik raznih legija, mizenske flote. Imao je značajnu karijeru. Tijekom 2. stoljeća ratovao je i upravljao u Britaniji. Nadimak Castus upućuje na to da je u svom krugu smatran moralnom osobom. Pokopan je u Podstrani gdje je posjedovao veliko imanje od mora do padina Mosora jer natpis na ploči upućuje da se radi o nadgrobnoj ploči. Pretpostavlja se da je imanje dobio kao nagradu za vojne pothvate. O veličini imanja svjedoči golemi mlin za masline koji nisam vidio nigdje drugdje, a koji se također nalazi na lokalnom groblju. Pozabavit ću se tim pitanjem samo ako uočim da mogu pridonijeti rasplitanju enigme ili ako otkrijem neke novosti ili pukotine u dosad iznesenim tezama. Zasad, čini mi se, to vrijeme nije došlo - zaključio je Cambi.

Nakon razgovora s akedmikom stojim pokraj mlina za masline u Podstrani. Obrastao je travom, jedva ga se vidi, a projekt ozbiljnog arheološkog istraživanja tog područja zasad još ne postoji.


Britanski turisti i američki novinari u Podstrani 

Lokalno stanovništvo posljednjih je godina primijetilo da ploča koja opisuje životni put rimskog vojskovođe privlači brojne turiste, ali i britanske i američke novinare. Zato će potpredsjednik lokalnog jedriličarskog kluba, Denis Jonjić, u srpnju organizirati utrku kajaka u čast Artoriusa. Tih dana organizirat će se razni događaji posvećeni tom vremenu, pa tako ove godine, kao i lani, udruga Red srebrnog zmaja priprema prezentaciju viteških borbi. I HRT priprema dokumentarni film o toj temi.
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows Vista
Browser
Mozilla Firefox 3.0.10
mob
Apple 15
O, boze... pseudoistorija...  Smile
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Hronicar svakodnevice

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 973
Zastava Hrvatska
OS
Windows XP
Browser
Internet Explorer 7.0
Nema većih mitomana od Srba. Imamo se na koga ugledati.  Smile
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows Vista
Browser
Mozilla Firefox 3.0.10
mob
Apple 15
Mozda mislis da si mi spustio, ali... ja ovo trpam u isti kos sa "prvo Srbi, pa amebe"...
A nisu ni Hrvati bolji... drnda vas to sto smo ipak genetski vezani... Smiley))
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Udaljen sa foruma
Poznata licnost

Zodijak Libra
Pol Muškarac
Poruke 2823
OS
Windows XP
Browser
Internet Explorer 7.0
upravo sam maloprije prošao kraj groba,pozdrav iz Podstrane-
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Hronicar svakodnevice

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 973
Zastava Hrvatska
OS
Windows XP
Browser
Internet Explorer 7.0
Hrvatska na svojem svetom, junačkom hrvatskom krvlju natopljenom tlu u Podstarni kraj Splita čuva zadivljujuće vječno počivalište veličanstvenog vođe herojskih vitezova okruglog stola. Na toj znamenitoj ploči piše:

Dis L . Artorius Castus . Centurioni legionis Manibus
III Gallicae . item Centurioni legionis VI Ferra
tae . item 7 leg . II Adiutricis . item 7 leg V Ma
cedonicae . item primo pilo eiusdem praeposito
classis Misenatium praefecto legionis VI
Victricis . duci leg cohortium alarum Britanici
niarum adversus Armoricanos . Procuratori Cente
nario provinciae Liburniae iure gladi . Vi
vus ipse sibi et suis st

ploce su ostecene pa zbog toga fali par rijeci.

jos stoji: Lucius Artorius
Castus, primus pilus,
V legion Macedonica,
praefectus,
VI Legion Victrix.

Što znaci u prijevodu:

Lucius Artorius Castus... prefekt VI legije Victrix (koja je bila smjestena u Britaniji), vojvoda od legije od kohorte od konjice iz Britanije.

Kasnije se Arthurova titula vojvoda ( dux) promjenila u titulu kralj (rex). A titula dux je definitivno bila njegov pravi vojni čin.

Fajlovi prikačeni uz poruku (kliknite na slike za punu veličinu)

Grob kralja Arthura.JPG
(185.78 KB, 1281x722)
Grob kralja Arthura 1.JPG
(77.17 KB, 1281x722)
« Poslednja izmena: 02. Jun 2009, 16:06:59 od 2772 »
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Legenda foruma

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 36621
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.0.10
mob
Sony xperia
Citat
Hrvatska na svojem svetom, junačkom hrvatskom krvlju natopljenom tlu
Ma sta kazes ?? Prvo to, pa onda tek ono sta je vezano za temu ?? Da se potencira, jel' te ??

 Smile Eeeeeeee dal' ce te ikada doci pameti ??
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Hronicar svakodnevice

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 973
Zastava Hrvatska
OS
Windows XP
Browser
Internet Explorer 7.0
Nije vama lako. Kao naciji vam kolektivno smeta hrvatsko domoljubje. Nema tome lijeka ni u opjevavnju slavnih neprežaljenih poraza s patetičnim pjesmama uz gusle. Mi slavimo, vi tugujete i tako kroz cijelu povijest.  Smile
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
2  Sve
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 23. Dec 2024, 17:27:03
nazadnapred
Prebaci se na:  
Upozorenje:ova tema je zaključana!
Samo administratori i moderatori mogu odgovoriti.
web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Nova godina Beograd :: nova godina restorani :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.175 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.