Opet kreću Ratovi zvijezda


FOTO: The Economist

Pentagon je od Kongresa zatražio stotine milijuna dolara za testiranje oružja u svemiru, što je najveći korak prema pretvaranju svemira u bojno polje još od vremena Reagana.   

Pentagon je poslao zahtjev Kongresu da mu odobri stotine milijuna dolara za testiranje oružja u svemiru, što je najveći korak prema pretvaranju svemira u bojno polje još od vremena davno napuštene strateško-obrambene inicijative popularno nazvane Ratovi zvijezda (Star Wars), koju je odobrio predsjednik Reagan za vrijeme Hladnog rata, piše ugledni američki novinar Bryan Bender u Boston Globeu.

Prijedlog proračuna američkog Ureda za obranu (Defense Department) za fiskalnu godinu predviđa novac za različita testiranja ofenzivnog i defenzivnog oružja, uključujući projektile lansirane s malih satelita u orbiti, male letjelice koje putuju 20 puta brže od brzine zvuka i koje mogu raspršiti druga oružja te za određivanje mogu li visokonaponski laseri na Zemlji biti iskorišteni za efektivno uništavanje neprijateljskih satelita.


NASA lansira satelit

Vojska tvrdi da je njezina svemirska tehnologija, koja je eksponencijalno napredovala u protekla dva desetljeća, vrijedna devetoznamenkaste investicije jer će jednako tako ta tehnologija imati i civilnu primjenu, kao što su primjerice punjenje gorivom ili ponovno pronalaženje onesposobljenih civilnih satelita.

Ipak, stručnjaci za kontrolu naoružanja boje se da bi testovi mogli vojsku potaknuti prema razvijanju zračnog oružja u svemiru i to više nego što je to svojevremeno predviđala Reaganova Strateška obrambena inicijativa (Star Wars) sredinom 1980-ih godina prošlog stoljeća - bez javne rasprave o mogućim posljedicama takve strategije.

"Neke od tih stvari će biti podignute gore i testirane i to je mjesto gdje imate priliku prijeći granicu prema stvaranju pravog sustava svemirskog naoružanja", rekla je Theresa Hitchens, direktorica Centra za obrambene informacije u Washingtonu i koautorica nove analize troškova svemirskog oružja.

Daryl Kimball, izvršni direktor Organizacije za kontrolu oružja, upozorio je da će bilo koji potez Sjedinjenih Država koji bi vodio pozicioniranju oružja u svemiru "potaknuti ostale države da razviju protumjere".


Sve je počelo s Reaganom...

"Prije nego prijeđemo taj prag, Sjedinjene Američke Države trebaju s drugim državama ispitati neke smjernice i ograničenja o tome što se postavlja u svemir", smatra on.

Zahtjev za ovim projektom, koji predviđa tako ogroman proračun, došao je, doduše, od Ureda za obranu (Defense Department), međutim, većinom je u nadležnosti Missile Defense Agency, koja nadzire razvoj nacionalnog proturaketnog štita, jer taj sistem najviše ovisi upravo o hardveru postavljenom u svemir. Štit također može biti iskorišten ne samo za identifikaciju projektila, već i za njihovo uništavanje i za uzvraćanje napada prema drugoj strani.

Objašnjenja koja sadrži zahtjev za odobrenjem proračuna ukazuju samo na ono što je u javnosti okvirno poznato kao plan za svemirsko vođenje rata. Stručnjaci vjeruju da se povjerljivi udio od 439 milijuna US dolara (u proračunu je zatajen zbog sigurnosnih razloga) gotovo sigurno odnosi i na neke druge svemirske programe.

Rick Lehner, glasnogovornik Missile Defense Agency, rekao je da ne postoje planovi za postavljanje oružja u svemir: ''Želimo samo napraviti neke eksperimente na tehnologiji oružja u svemiru."

Pod Bushevim predsjedanjem, Bijela kuća je više puta isticala ono što je poznato pod izrazom space dominance, odnosno dominacija u svemiru - stanovište da Sjedinjene Američke Države moraju upravljati svemirom kako bi obranile naciju, što je strategija koja se vuče još od vremena predsjednika Reagana.

Vojska već ima izviđačke i komunikacijske satelite, međutim, Pentagon tvrdi da će sistem svemirskog oružja jednako tako štititi i komercijalne satelite.

Izvor: Iskon

Opet kreću Ratovi zvijezda (II)


Zgrada Pentagona snimljena iz zraka

Godine 2004. Air Force je objavio dokument u kojem je skicirana dugoročna vizija za svemirsko naoružanje, a ona obuhvaća antisatelitske projektile koji se lansiraju iz zraka, lasere smještene na Zemlji koji na nišanu drže satelite koji se kreću u orbiti na srednjoj udaljenosti od Zemlje te tzv. "hiperbrzo" oružje koje iz svemira može gađati bilo koju metu na zemlji.

U dokumentu se ističe da je za Sjedinjene Države od presudne važnosti da protivnicima uskrati pristup svemiru, a uspjeh će "zahtijevati puni spektar, more, zrak i obrambene protusvemirske sisteme", odnosno sve do čega vojska može doći.


Svemirski ratovi nisu samo SF

Pentagon je uvijek istraživao svemir kao potencijalno bojno polje, međutim, zahtjev za odobrenjem proračuna označava prijelaz s laboratorijskih teorija u stvarnost. I Busheva administracija je uvijek tražila da vojne opcije ostanu otvorena mogućnost, unatoč međunarodnom protivljenju svakoj militarizaciji svemira.

Zaista, i to se prvi put dogodilo, Sjedinjene Države prošle su jeseni zaustavile UN-ovu rezoluciju koja je pozivala na zabranu oružja u svemiru. Inače, u prošlosti se američka delegacija uvijek suzdržavala od glasanja za slične mjere.

Prema zajedničkim analizama koje su napravili obrambeni stručnjaci u Centru Henry L. Stimson i Centru za obrambene informacije, nekoliko svemirskih programa koji su danas u planu, ako se ostvare, kreirat će zapravo "činjenice u orbiti" - i to prije nego što bude provedena javna rasprava o tom vrlo delikatnom pitanju, ne samo za SAD, već i za cijeli svijet.

Philip Coyle, koji je od 1994. do 2001. za Pentagon radio na testiranju najsofisticiranijih oružja, rekao je u jednom intervjuu kako vidi "novi naglasak na svemirsko oružje" čak i kada "u svemiru ne postoji nikakva prijetnja koja bi opravdala novu utrku u naoružanju u svemiru".

"Američka proturaketna obrana je prvo sredstvo preko kojega Sjedinjene Države mogu unijeti napadačko oružje u svemir, a to je oružje i s mogućnošću napada", rekao je.

"Jednom kada ste se tamo gore u svemiru dočepali presretača, oni jednako mogu biti iskorišteni i za obranu i za napad", dodaje.

Najnoviju inicijativu Pentagona treba svakako promatrati i u svjetlu činjenice da su Indija i SAD ovaj mjesec potpisali povijesni sporazum o suradnji na području civilne nuklearne energije.

To je jedinstveni sporazum u svjetskim okvirima, jer Indija, koja je prvi nuklearni pokus izvela još 1974. i koja se 1998. proglasila nuklearnom silom, nikada nije potpisala Sporazum o neširenju nuklearnog oružja (NPT).

Činjenica da nije potpisnica NPT-a Indiji onemogućuje suradnju sa Skupinom nuklearnih dobavljača (NSG), a američki zakon izričito zabranjuje izvoz tehnologije koja može služiti u nuklearne svrhe u zemlje koje nisu potpisnice NPT-a.

Busha u uvjeravanju Kongresa u opravdanost tog sporazuma, koji je prekretnica u dosadašnjoj američkoj politici, ne očekuje nimalo lagan zadatak, jer njegovi protivnici javno upozoravaju na mogućnost da posluži kao loš primjer Iranu ili Sjevernoj Koreji, koje su, za razliku od Indije, potpisnice NPT-a.

Analitičari procjenjuju da će sporazum Indiji omogućiti i dobivanje novog statusa - odgovorne svjetske sile.

Zbog toga je i ugledni The Economist u svom najnovijem broju glavnu temu posvetio Bushevom nuklearnom savezništvu s Indijom te upozorio na opasnost od "novog Hladnog rata".

Izvor: Iskon