Komercijalni ili softver otvorenog koda?

Borba komercijalnog softvera i softvera otvorenog koda, svakim danom postaje sve oštrija. Kako će ova bitka završiti? Hoće li u budućnosti sav softver biti besplatan, ili ćemo pak morati plaćati i za neke stvari koje su danas potpuno besplatne?

Osim što mu konstantno raste popularnost, Linux je u zadnje vrijeme u borbi za za svjetsko tržište softvera pobjedonosan u sve više slučajeva. Administracije nekoliko europskih gradova i neka francuska ministarstva već su 'prešli' na Linux, a sličan bi se scenarij mogao uskoro ponoviti i u američkoj državi Kaliforniji, gdje su izračunali da bi prelaskom na softver otvorenog koda mogli uštedjeti više od 32 milijarde dolara u sljedećih pet godina.

Ovo nisu usamljeni primjeri. Kina je nedavno počela s razvojem vlastitog operativnog sustava zasnovanog na Linuxu, a cilj mu je potpuno istisnuti komercijalne Windowse s računala u toj zemlji s više od milijardu stanovnika.

S druge strane, proizvođači komercijalnog softvera ne stoje skrštenih ruku. Među najglasnijima je, naravno, Microsoft, koji je čak osnovao posebne fondove za borbu protiv softvera otvorenog koda. Otvoreni kod vrlo je bolan trn u oku proizvođača komercijalnog softvera, tako da se iz ovih redova na njegov račun mogle čuti brojne optužbe, od toga da djeluje pogubno na sigurnost računalnih sistema, do toga da je kriv za smanjenje broja radnih mjesta u IT industiji, a čak je bilo pokušaja izjednačavanja 'open source' programa sa softverskim piratstvom.


Windows XP, operativni sustav koji suvereno dominira na PC računalima   

Što ovaj proboj softvera otvorenog koda znači za nas, male kućne korisnike koji koristimo računala za povremeno surfanje po Internetu, pisanje tekstova, igranje igara?

Ako je suditi po statistici koja kaže da više od 90 posto osobnih računala kao operativni sustav koristi Windowse, a u bližoj budućnosti nema prevelike šanse da će se ovo promijeniti, onda ne previše. Zbilja, ako svi oko vas koriste Windowse, naučili ste kako u njima raditi i imaju sve što vam treba, zašto biste prelazili na Linux? Za ovo ima nekoliko razloga...

Linux je besplatan

Većina korisnika računala u Hrvatskoj još uvijek ne pridaje previše pažnje činjenici da većinu programa koje koriste na računalu treba platiti. Kada bi stanje bilo drukčije, vjerojatno bi se više korisnika koji koriste računalo samo za pisanje tekstova i surfanje po Internetu, umjesto da daju par tisuća kuna za komercijalni softver, odlučilo za besplatni Linux i OpenOffice. Linux ne košta gotovo ništa ako imate dovoljno vremena i dostatnu količinu volje za istraživanjem i eksperimentiranjem s brojnim distribucijama i besplatnim softverom koji se u raznim oblicima može naći na mreži.

Linux smanjuje izdatke za računalni hardver

Prema brojnim neovisnim testovima koje je moguće pronaći na Internetu, Linux OS i pripadajuće aplikacije zahtijevaju manje računalnih resursa te se zbog toga ne treba nabavljati najnovija i skupa računalna oprema. Zbog takvih karakteristika, Linux je sposoban pružiti novu svježinu starim i zagušenim poslužiteljima, dok će pri nabavci novih strojeva pružiti mogućnost uštede, s obzirom na svoje manje hardverske zahtjeve.


Sve veći broj poslužitelja nosi logo pingvina

Linux danas slovi za najpouzdaniju računalnu infrastrukturu

Samim se time Linux korisnici ne trebaju bojati ispada u vidu neobjašnjivih rušenja sustava i potrebe za dnevnim 'čišćenjem' računala (u vidu restartanja, kako bi se oslobodila nepropisno zauzeta memorija i obrisale nepotrebne i neželjene privremene datoteke). Za podizanje Linux sustava možda i treba nešto više vremena i ekspertize, no kada se takvo računalo jednom podesi, ono radi bez problema.

Ipak, i Linux ima svoju 'tamnu stranu'. Zbog 'open soruce' filozofije većina programa ima nekoliko desetaka verzija koje se nalaze u razvoju. Osim što je u toj šumi različitih inačica programa teško pronaći točno onu koja vam treba, pitanje je hoćete li pronaći verziju programa koja će se jednostavno moći instalirati u vašoj distribuciji Linuxa. Naime, svaka distribucija Linuxa ima vlastite pandane Windows 'instalacijskih datoteka' koje u najvećem broju slučajeva rade samo za distribuciju za koju su namijenjene. Tako da neki program za npr. Fedora Linux, vjerojatno neće raditi u SuSe Linuxu i obrnuto. Za ovo postoji rješenje, a to je kompajliranje izvornog koda, no to nije nešto što bi korisnik sa prosječnom računalnom naobrazbom znao ili bio u stanju napraviti.


Popularne Linux distribucije   

Kako biste razumjeli fundamentalne razlike između komercijalnog i 'open source' softvera ili softvera otvorenog koda, treba prvo razjasniti neka osnovna pitanja. Kao prvo, treba znati što je izvorni kod nekog programa i kako se razlikuje od izvršnog oblika tog istog programa. Dakle, bacite oko na linkove u gornjem desnom stupcu!
   
   
L. Z

T Portal

na slicici ovde vidim Corel Linux , ne znam da li jos uvek postoji taj projekat a i kako se secam on nesto nije bio besplatan

Vidim da niko i ne zna sta znaci "palcati linyx".........

Ne placas ti to kao sto placas npr. legalni cd windows XP-a, nego se placa celokupno "konfigurisanje" tvog racunara....