Dobro i loše ne razlikujemo pospani



Neki trebaju tri sata sna, neki 11. Stručnjaci kažu da u prosjeku trebamo osam, a nova istraživanja da to određuju geni. Bilo kako bilo, umorni teže rješavamo moralne dileme.

Nekoliko neprospavanih noći ne utječe samo na jutarnji mamurluk i cjelodnevnu smušenost osobe, već može negativno utjecati na njezino moralno prosuđivanje, utvrdili su znanstvenici s vašingtonskog Vojnog instituta za medicinska istraživanja Walter Reed.

Tijekom istraživanja su ustanovili da je skupina dobrovoljaca - vojnika nakon dvije neprospavane noći imala problema pri donošenju brzih odluka u emocijama nabijenim situacijama.

To bi moglo biti važno saznanje kada su u pitanju razne druge profesije, među kojima i liječnička. Naime, oni imaju česta noćna dežurstva tijekom kojih su prisiljeni donositi brze odluke u ponekad teškim, odnosno kriznim situacijama.

Otprije je poznato da premalo sna može poremetiti mnoge važne životne funkcije, među kojima posebice koncentraciju i pamćenje.

Neke osobe tvrde da su im dovoljna tri sata sna dnevno da bi se osjećali odmornima, za razliku od drugih koji tvrde da im je potrebno i do 11 sati.

Stručnjaci općenito savjetuju da bi prosječno osam sati sna pojedincu trebalo biti dovoljno za normalno funkcioniranje tijekom dana. Voditelj istraživačkog tima William Killgore upozorava da rezultati istraživanja ne znače da neprospavane noći osobu pretvaraju u "nemoralnu" kada je riječ o njezinim moralnim uvjerenjima.

"Naši rezultati jednostavno upućuju na zaključak da čovjek nakon nekoliko neprospavanih noći postaje selektivno sporiji kad razmišlja o osobnim moralnim dilemama često vezanim za neke važne odluke. Moguće je da nedostatak sna usporava sposobnost mozga da primi neke kognitivne i emocionalne informacije potrebne da bi se suočio s rješavanjem ozbiljnih moralnih dilema", rekao je Killgore.

Tijekom istraživanja, u kojemu je sudjelovalo 26 zdravih vojnika, od njih je zatraženo da riješe neke hipotetske situacije, odnosno morali su odgovoriti je li rješenje koje im je ponuđeno dobro ili loše.

Znanstvenici su također ustanovili da emocionalna inteligencija utječe na sposobnost osobe da shvati vlastite i tuđe emocije te da uspostavi učinkovit odnos s drugim ljudima.

Istraživanje je pokazalo da su osobe s "posebno dobro razvijenim emocionalnim i društvenim sposobnostima" manje podložne negativnom učinku nespavanja na moralnu prosudbu.

Postoje indicije prema kojima se neki aspekti emocionalne inteligencije mogu razvijati i poboljšavati.

Ta bi informacija mogla biti vrlo korisna, smatraju znanstvenici, jer bi se mogao ispitati rezultat ciljanog rada na emocionalnim vještinama kod osoba koje se gotovo svakodnevno suočavaju s moralnim dilemama u stresnim uvjetima, poput primjerice liječnika.

Izvor: NetPortal

Spavamo koliko nam geni odrede



Jeste li noćna ili jutarnja ptica odredit će vaš 'vremenski gen'. Taj ima dva oblika, kraći i dulji. Oni određuju hoćete li spavati pet ili deset sati. Vi sami određujete skoro pa ništa.

Hoćete li se odmorno i naspavano osjećati nakon pet ili deset sati sna, ovisi o vašim genima, odnosno o "vremenskom genu", koji su znanstvenici s britanskog Sveučilišta Surrey nazvali Period 3, a rezultate istraživanja objavili su u časopisu Current Biology.

Dakle, pripadate li skupini "noćnih ili jutarnjih ptica" kada je riječ o vašem bioritmu, ovisi o vašem "vremenskom genu". Sklonost osobe jutru ili večeri ovisi o vezi s genom Period 3, koji sudjeluje u reguliranju unutarnjeg sata svakog pojedinca. Taj gen ima dva oblika - kraću i dulju varijantu. Većini ljudi potrebno je oko osam sati noćnog sna da bi se dobro odmorili, no uvijek postoje iznimke, izvijestili su britanski mediji.

Istraživanje provedeno na 24 osobe u laboratorijskim uvjetima pokazalo je da ljudi koji vole rano ustajati imaju dugi oblik Perioda 3, a "noćne ptice" imaju njegov kraći oblik.

Znanstvenici su pratili kako se dobrovoljci nose s nespavanjem u laboratoriju tijekom 48 sati. U tom su razdoblju znanstvenici proučavali pitanje održanja njihove koncentracije i druge reakcije ispitanika. Ustanovili su da su se neke osobe teško nosile s nespavanjem, boreći se s pospanošću, dok su druge probdjele noć bez problema.

Razlike su bile posebno izražene tijekom ranih jutarnjih sati - između 4 i 8. Tada su osobe s kraćom genskom varijantom imale lošije rezultate kada je riječ o pozornosti i radnoj sposobnosti. Riječ je o dijelu noći koja pada najteže osobama prisiljenima raditi noćne smjene. Znanstvenici su također upozorili da na sklonost jutru ili večeri, osim gena Period 3, utječu i drugi geni te drugi faktori poput ponašanja i stila života pojedinca. Oni smatraju da bi rezultati njihova istraživanja mogli imati praktične prednosti za mnoge ljude. Primjerice, ljudi s kraćom verzijom gena Period 3 mogli bi svjesno birati rad u noćnoj smjeni.

Znanstvenici su također ustanovili da su sudionici studije koji su imali dulju gensku varijantu te im je bio omogućen normalan san u najdubljem obliku sna proveli 50 posto vremena, što je ključan znak da je nekomu potrebno više sna da bi se dobro odmorio.

Izvor: NetPortal

Otkriven "spavački gen"?

Britanski naučnici sa Surej univerziteta su otkrili da je nekim ljudima potrebno tek nekoliko sati spavanja, a tajna leži u genu zvanom "period 3".

Većini ljudi je potrebno oko osam sati spavanja, ali neki mogu vrlo dobro da funkcionišu i s puno manje sna.

Kao primer naucnicu su naveli da je Margaret Tačer, bivša premijerka Velike Britanije, jedna od poznatijih osoba koja je spavala samo četiri sata.

U ljudskoj populaciji postoje dve varijante gena "period 3", s dugim ili kratkim verzijama odgovarajućih belančevina. Svaki čovek ima dve kopije gena, od kojih svaka može biti duge ili kratke forme.

Naučnici su proučavali 24 ispitanika koji su imali samo dugačku ili samo kratku verziju gena i držali su ih budnim 48 sati. Neki ispitanici su se borili da ostanu budni, dok drugima to nije bio problem.

U tom periodu ispitanici su imali i neke zadatke u kojima se odredjivalo kolika im je pažnja i kako reaguju, prilikom čega su se rezultati najbolje videli u ranim jutarnjim satima - izmedju četiri i osam kada su ispitanicima s dužom verzijom gena pažnja i pamćenje bili vrlo slabi.

Kada su ispitanici mogli da spavaju, oni s dugom verzijom gena proveli su 50 odsto više vremena u najdubljem snu, što je ujedno glavni znak da je nekome potrebno više sna.

Izvor: MTS-Mondo