Klimatske promene i brdo gljiva


Halucinogene 'lude gljive' sada rode kasnije jer prije Božića gotovo da više i nema mraza

Najočitiji primjer djelovanja globalnog zatopljenja na život u divljini su gljive. U Velikoj Britaniji divlje gljive rode dvaput na godinu, dok su do porasta temperatura to činile samo jednom.

Ovo je prvi slučaj koji dokazuje kako klimatske promjene utječu na životni ciklus bilo kojeg organizma.

Mnoge vrste gljiva provode život u tlu kao vlaknaste spore – micelij. Jednom godišnje one se razmnožavaju, stvarajući sočne izdanke s klobucima kojih ima posvuda po šumama. U Velikoj Britaniji to se događalo oko rujna, na početku britanske jeseni. No, sve se to sada izmijenilo.

Prema proučavanju 315 vrsta gljiva, koje su obavili Alan Gange s koledža Royal Holloway Sveučilišta u Londonu i njegovi kolege, unutar samo 50 godina mnoge su gljive udvostručile trajanje sezone razmnožavanja, te se ona s 33 popela na prosječno 74 dana.

Neke se gljive sada pojavljuju iznad tla već u srpnju, a najveći krivac za to vidi se u višim temperaturama, a manje mraza znači da se razmnožavaju sve do kasnog prosinca.

Pozitivni učinak
Ono što je značajnije, mnoge vrste gljiva su se okrenule reprodukciji dvaput na godinu, jednom u britansko proljeće, a drugi put u jesen, što je bilo nezabilježeno sve do porasta temperatura sredinom 1970-ih.

"U našoj analizi najviše iznenađuje što se 30% proučavanih vrsta sada razmnožava u svibnju", rekao je Gange.


Mraznica je gljiva koja je počela rađati dvaput na godinu, a u proljeće se po njoj još drže ostaci snijega

On vjeruje da su oštri mrazovi početkom godine držali gljive u mirovanju. Porastom temperatura, mraz je počeo iščezavati i više ništa ne drži gljive u stanju mirovanja u tlu.

"Sada gljive rastu, a s kišama u ožujku rode, i već u travnju i svibnju ima ih čitavo obilje", rekao je Gange.

No naglašava kako uz sve neprilike, te dramatične promjene mogu imati pozitivne ekološke učinke.

"Gljive osiguravaju veliki izvor hrane za insekte, koji su hrana pticama", rekao je. "Gljive također ubrzavaju razgradnju drveća i lišća, što osigurava više hranjivih tvari u tlu za biljke."

No, ima to i svojih loših strana. Neke vrste, kao što je Mraznica ili Puza (Armillaria mellea), nametnici su, koji mogu uništiti biljke u vrtovima i cvjetnjacima.

Izvor: NetPortal