Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 29. Mar 2024, 16:09:52
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Kijevska Rusija  (Pročitano 5375 puta)
02. Jul 2006, 08:14:49
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
OS
Windows XP
Browser
Opera 8.50
mob
Apple iPhone 6s
Kijevska Rusija

Kijevska Rusija je prva ruska država formirana oko grada Kijeva od 880. do XII veka. Zahvaljujući knezu Vladimiru I Velikom Kijevska Rusija je prihvatila hrišćanstvo od Vizantije 988. Period vlasti Vladimira Velikog (980.-1015.) i Jaroslava I Mudrog (1019.-1054.) predstavlja Zlatno doba Kijevske Rusije. Bila je po površini najveća evropska država svog vremena, a po nekima i kulturno najnaprednija.

Rana istorija Rusa

Varjazi (Vikinzi) su se najpre naselili oko jezera Ladoge, pa su krenuli južno do Velikog Novgoroda. Kretali su se duž plovnih puteva. Bavili su se piratstvom i trgovinom. Tokom IX veka dolazili su do Crnog Mora i Kaspijskog jezera. Sloveni duž vodenih puteva počeli su da Vikinge koriste kao zaštitnike.

Prema najranijoj hronici Kijevske Rusije, Varjag (Viking) Rurik je prvi osnovao Veliki Novgorod 862. Bio je izabran kao zajednički vladar nekoliko slovenskih i finskih plemena. Posle toga krenuo je južnije i proširio vlast do Kijeva. Hronika ga smatra pretečom dinastije Ruriković. Rurik je okončao vladavinu Hazara u tom području. Kijevska Rusija nastaje u IX veku u porečju Dnjepra. Kijevska Rusija je kontrolirala trgovačke puteve kože, voska i robova između Skandinavije i Vizantije duž reka Volge i Dnjepra.

Kijevsku Rusiju osniva princ Oleg oko 880. Tokom sledećih 35 godina Oleg i njegovi ratnici potčinjavaju razna istočno-slovenska i finska plemena. Oleg je 907. predvodio napad na Konstantinopolj, a 911. je potpisao trgovački ugovor sa Vizantijom kao ravnopravnim partnerom. Nova Kijevska Rusija je napredovala jer je kontrolirala trgovačke puteve od Baltika do Crnog mora, a posedovala je obilje koža, voska i meda za izvoz.

Do vladavine Svjatoslava I (945.-972.) kijevski vladari su prihvatili slovenske običaje i imena, ali još uvek je bilo mnogo Skandinavaca u njihovinm družinama. Svjatoslav je porazio najjače susede Hazariju i Bugarsko carstvo, izazvavši njihov raspad.

Zlatno doba Kijevske Rusije
 
Područje Kijeva je bilo glavno područje Kijevske Rusije dva veka. Veliki knez Kijeva kontrolirao je zemlje oko Kijeva, a njegovi potčinjeni vladali su gradovima i velikom knezu su plaćali danak. Period vlasti Vladimira Velikog (980.-1015.) i Jaroslava I Mudrog (1019.-1054.) predstavlja Zlatno doba Kijevske Rusije. Tada je dostignut zenit Kijevske Rusije. Oba vladara su širila teritorije Kijevske Rusije.

Vladimir Veliki je došao na vlast posle smrti svoga oca Svjatoslava I 972. i posle pobede nad bratom Jaropolkom 980. Kao veliki knez Kijeva Vladimir je pokrstio Kijevsku Rusiju. Proces je započeo njegovim krštenjem 988.

Tokom 987. Vladimir se konzultirao sa svojim boljarima, pa je na sve strane poslao predstavnike da izuče različite religije. Nestorova hronika opisuje ta zapažanja. Za muslimanske Bugare sa Volge izaslanici su javili da ta religija nije prihvatljiva, jer zabranjuje alkohol i svinje.

Ruski izvori opisuju Vladimirov sastanak sa Jevrejskim izaslanicima (moguće da su bili Hazari). Vladimir je smatrao da je jevrejski gubitak Jerusalima dokaz da ih je bog napustio. Vladimir se okrenuo hrišćanima. U nemačkim crkvama nije vidio nikakve lepote, ali u Konstantinopolju je bio oduševljen ceremonijalom i lepotom Svete Sofije. Rekao je "Mi više nismo znali da li smo na nebu ili zemlji".
 
Rusi su i ranije imali jake veze sa Vizantijom, koja je dominirala Crnim morem, a time i važnim trgovačkim putevima duž Dnjepra.

Pripadnost pravoslavlju imalo je i druge dugodosežne političke, kulturne i religiozne posledice. Crkvena liturgija je bila napisana na ćirilici. Prevedena je sa grčkog na staroslovenski i staroruski. Prevedeno je dosta knjiga sa grčkog. Postojanje literature olakšava prelaz Slovena na hrišćanstvo. Rusi tada dolaze u dodir sa grčkom filozofijom, naukom i istoriografijom, a da ne moraju znati grčki. U to doba obrazovani ljudi Zapadne i Centralne Evrope morali su učiti latinski. Pošto su bili oslobođeni od služenja Rimu, time su bili oslobođeni latinskog, pa Istočni Sloveni razvijaju vlastitu književnost i umetnost na svom jeziku.
 
Jaroslav I Mudri

Jaroslav Mudri se borio za vlast sa svojom braćom. Nakon četvorogodišnjeg rata pobedio je svog polubrata Svjatopolka I Kijevskog, koga je pomagao njegov tast Boleslav Hrabri. Svjatopolk se vratio sa poljskom vojskom, koju je predvodio Boleslav Hrabri. Zauzeo je 1018. Kijev, a Jaroslav je pobegao u Veliki Novgorod. Jaroslav je uspio 1019. da povrati vlast u Kijevu. Jaroslav je bio zainteresiran da popravi odnose sa Evropom, posebno sa Vizantijom. Udaao je svoju unuku za Henrika III (Svetog Rimskog Cara) , sestre i ćerke je udao za kraljeve Poljske, Francuske, Mađarske i Norveške.

Tokom vladavine Jaroslava Mudrog donesen je prvi ruski zakon "Ruska Pravda". Izgradio je dve velike katedrale: katedralu Svete Sofije u Kijevu i katedralu Svete Sofije u Novgorodu. Potpomagao je sveštenstvo i manastire. Osnovao je i prvu školu.

Dinastija Rurikovič je vladala Kijevskom Rusijom. Tokom XI i XII veka mešavina skandinavske i slovenske elite dominirala je Kijevskom Rusijom. Oficiri i službenici su dobijali prihode i zemlju u zamenu za svoju vojnu ili političku službu. Kijevsko društvo nije imalo autonomne gradove, ali gradovima su ipak upravljala veća (saveti). Ponekad bi saveti grada isterali vladara i doveli drugoga. Bilo je nešto malo robova, ali nije postojalo kmetstvo, koje je karakteriziralo Zapadnu Evropu.

Uspon regionalnih centara

Kijevska Rusija je dostigla zenit i počeli su problemi. Nije lako mogla da se održava kao prosperitetna država, jer je vladajući klan bio jako brojan i interesi su im bili često regionalnog tipa. Kneževi su se često borili jedan protiv drugoga. Pri tome su često formirali saveze kneževa sa vanjskim grupama, kao što su Poljaci, Mađari i Polovoci. Od 1054. do 1224. vodila su se 83 građanska rata, a 293 kneza su ušla u spor oko naslednih prava.

Krstaški ratovi su doveli do ubrzanja pada Kijevske Rusije. Tokom Četvrtog krstaškog rata Carigrad je opljačkan. Bitno je opao značaj Dnjeparskog trgovačkog puta, što je smanjilo prihode Kijevske Rusije. Kijevska Rusija se raspada na mnoštvo kneževina i nekoliko regionalnih središta: Novgorod,Vladimir-Suzdal, Halič,Polock, Smolensk, Černigov i Perejaslav.

Novgorodska Republika
 
Na severu, Novgorodska Republika je cvetala zahvaljujući kontroli nad trgovačkim putevima od Volge do Baltičkog mora. Sedište joj je bilo u Velikom Novgorodu Kako je Kijevska Rusija propadala, tako je Novgorodska Republika postajala sve nezavisnija. Novgorodom je vladala lokalna oligarhija. Glavne odluke je donosila gradska skupština, koja je izabirala i kneza, kao vojnog vođu. U XII veku Novgorod dobija arhiepiskopa, što je bio znak povećanog značaja i političke nezavisnosti. Veliki Novgorod je dosta ličio gradovima u Evropi, koji su pripadali Hanzi.

Severoistok i Vladimir-Suzdal

Na severoistoku Sloveni su kolonizirali teritorije, koje će postati Moskovska kneževina. Na tim teritorijama su potčinili ugro-finska plemena. Rostov je bio najstariji centar. Zatim je to postao Suzdal pa onda Vladimir, koji je postao sedište od Vladimir-Suzdala. Pod pritiskom turskih nomadskih naroda stanovništvo je migriralo od Kijeva prema severoistoku. Kako su južne zemlje pustile, tako je sve više plemića, umetnika i zanatlija stizalo u Vladimir i kneževinu Vladimir-Suzdal, koja je postajala najjača u Kijevskoj Rusiji.

Knez Andrej Bogoljubski je sa svojom vojskom zauzeo Kijev 1169. i tada je zadao Kijevu veliki udarac. Postavio je svog brata da vlada Kijevom, a on je vladao Vladimir-Suzdalom. Politička moć se tako preselila iz Kijeva u Suzdal. Nešto pre mongolske invazije mitropolija se seli 1299. iz Kijeva u Vladimir.

Severozapad

Kneževina Galicija je razvila trgovačke odnose sa Poljacima, Mađarima i Litvancima i postala je time moćna kneževina. Tokom XIII veka knez Roman Mstislavič je ujedinio dve kneževine, zauzeo Kijev i proglasio se Velikim knezom Kijeva. Njegov sin knez Danilo Kijevski (1238.-1264.) postaje prvi vladar Kijevske Rusije, koji prima krunu od pape. Ipak nije raskinuo sa Carigradom. U ranom XIV veku carigradski patrijarh daje mitropoliju vladarima Galicije-Volinije. Litvanski vladari isto tako dobijaju mitropoliju. Tokom ranog XV veka tim mitropolijama ponovo upravlja mitropolija "Kijeva, Haliha i cele Rusije".

Galicija-Volinija je oslabila zbog mongolskih invazija i zbog unutrašnjih sukoba i vanjskih intervencija. Tokom sredine XIV veka Galicija-Volinija prestaje postojati. Poljska je zauzela Galiciju, a Litva Voliniju, uključujući Kijev 1321. Litvanski vladari nose otad titulu vladara Rutenije.

Značaj

Kijevska Rusija je bila dosta retko naseljena, poredimo li to sa Zapadnom Evropom. Bila je po površini najveća evropska država svog vremena, a po nekima i kulturno najnaprednija. Dok su u Evropi čak i carevi bili nepismeni u Kijevu i Novgorodu deca su bila pismena. Novgorod je imao razvijen kanalizacioni sistem. Dok je u Evropi tortura i smrtna kašna bila uobičajena, po prvom ruskom zakonu "Ruskoj Pravdi" torture i smrtne kazne nije bilo.

Oko 1200. Kijev je imao 50.000 stanovnika, a Novgorod i Černigov oko 30.000. U isto vreme London je imao 12.000 stanovnika.

Izvor: Wikipedia
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Ucesnik diskusija

Zodijak
Pol
Poruke 86
OS
Windows XP
Browser
Internet Explorer 6.0
Treba procitati knjigu "Skandinavomanija ili stoletna istrazivanja o Varjazima" od Jurija Venelina
Odnosi se na istoriju Rusije pre 862. godine
Mozda nesto i napisem o tome
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 29. Mar 2024, 16:09:52
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.076 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.