Kako preživjeti kraj školske godine?   
   
Ljetni praznici se bliže, u dućanima se šarene badići, na reklamama se nude putovanja iz snova, a ti imaš osjećaj da si na prvoj liniji fronte? Ta se standardna pojava zove panika pred kraj školske godine. No izdržat ćeš ti još to malo! Za početak, duboko udahni...   
   
   
Vrijeme ide, nema još puno do kraja školske godine... Zato se nakon što ovo pročitaš odlijepi od kompa :-)   
   
   
Pitaš se hoćeš li uspjeti ispraviti sve one propustiće i navući bolje zaključne ocjene nego što bi realno ispale kad bi se izračunao njihov prosjek prilikom zaključivanja, kako ćeš izdržati u klupi kad je vani tako lijepo vrijeme i kako ćeš se prisiliti da učiš kad već smišljaš super planove za ljeto... Evo kako!

NAGRAĐUJ SE!

Sad je idealno vrijeme da discipliniraš samu/og sebe onim famoznim: 'red, rad i disciplina'. Pretvori se u vlastitog gospodara i sad pokaži snagu svoje volje! No, da ne pomisliš na nekakav mazohistički sistem samokažnjavanja ili predbacivanja – ni govora. Radi se o – nagrađivanju! Za svaku dobru ocjenu ili vrijeme provedeno u učenju nagradi sam/u sebe odlaskom na slatkač, u kino ili jednostavno ludim plesom po sobi... Izmjenjivanje učenja i malih odmora uz ono što voliš puno će ti olakšati situaciju.

BUDI SVOJ GOSPODAR!

Reci sebi da ćeš još ovo malo vremena do kraja školske godine učiti i da ti to neće biti teško. Jest da se na telki nižu tvoje omiljene serije (a danas ih bar ima koliko voliš!), da bi radije išla van na rolanje ili bi s frendom igrao najnovije kompjutorske igrice, ali sjeti se da sve to može pričekati – dok ocjene i ispiti ne mogu. Kad škola završi, imat ćeš mnogo vremena za zabavu i sve što voliš raditi, a što se tiče televizijskog programa, ako nikako ne želiš propustiti neke serije ili filmove, možeš ih snimiti i pogledati kasnije.


   
He he, isplatilo mi se jučerašnje zagrijavanje stolca!   
Ako doneseš čvrstu odluku da ćeš sad pri kraju zagrijati stolicu kako spada (a ne se oslanjati na faktor omiljenosti i simpatičnosti kod profača) i toga se uspiješ i držati, vjeruj da ćeš, makar će ti se to možda činiti mukotrpnim, na kraju biti ponosan/a na sebe i nećeš zažaliti! Misliš da ti to ne možeš? Ma naravno da možeš! Nije to baš tako teška odluka.

NASPAVAJ SE!

Vrijeme pred kraj školske godine definitivno nije vrijeme za bančenje do kasnih sati i trošenje kalorija na zijevanje na jutarnjoj nastavi. Sad ti je potrebna energija i koncentracija za ispunjavanje svih obaveza u školi i učenje.

Gledanje telke do nekih jednoznamenkastih brojkica koje su već ušle u novi datum će ti samo poremetiti ritam, učiniti te umornim i razdražljivim i imat ćeš osjećaj da ti se ništa ne da i da si na izmaku snaga. Znanstveno je dokazano da tinejdžeri imaju poseban bioritam te da im treba više sna nego odraslim ljudima, a za dobro funkcioniranje i uspješno zagrijavanje stolca važno je dobro se naspavati – minimalno osam sati!

RASPOREDI VRIJEME!

Sad je red da napraviš raspored – ugledaj se na biznismene. Isplaniraj si okvirno planove za ovo vrijeme – škoske sate, vrijeme za učenje i dodatne obaveze izvan škole i vrijeme za zabavu, kako ti se ne bi dogodilo da odjednom imaš previše toga i da ne stigneš sve naučiti.

Običan ili elektronički planer ti je sad zbilja korisno pomagalo. Sad nije vrijeme za jutarnja iznenađenja prije škole tipa 'ajme, pa danas pišemo test iz povijesti'. A kako imaš dojam da ti je glava već puna svega i svačega, manje ćeš se zamarati i osjećat ćeš se sigurnije ako si sve zapišeš u planer. Npr.: srijeda – vježbanje za test iz matike, dovršavanje referata iz hrvatskog; četvrtak – napiši lektiru, ponovi fonetiku, otiđi zubaru; petak – vrati knjige u knjižnicu, vježbanje kemije s Ivanom, kino... Kad te netko bude pitao imaš li vremena tad i tad za to i to, izvući ćeš svoj super planer i kao pravi biznismen pogledati u svoj raspored kako stvari stoje. Zvuči štreberski, no drugi ti na tome mogu samo zavidjeti!

BE COOL

Ovdje mislimo na odnos prema profesorima i smirivanje živaca. Doba je zaključivanja ocjena i ostavljanja posljednjeg dojma (lijenčine ili onog tko se potrudio) pred profačima. Imaš li dojam da neki profesori više simpatiziraju neke učenike od drugih i da im s obzirom na to izlaze u susret, nećeš si pomoći nerviranjem.

Ovo je jedna od onih životnih nepravdi s kojima se jednostavno trebaš pomiriti. I profači su ipak osobe koje može zadesiti fenomen 'ljudskog faktora', bez obzira koliko se trudili biti objektivni, pa ocjene ponekad ne mogu biti potpuno pravedne. Možda ti se to samo čini, a uopće nije tako, a možda si i ti nekim profačima omiljeniji/a od drugih pa i sam/a na temelju toga zaradiš koji ekstra bod (oho, mislio/la si da ćeš imati četvorku iz engleskog, a kad tamo – petica, hoćeš li se buniti?).

Ako si uvjeren/a da ti je neki profač dao manju ocjenu (bilo zaključnu, bilo iz ispita, bilo pri ocjenjivanju bilježnica, zalaganja ili sl.) i da si mu stao/la na žulj, nemoj raditi histerične ispade na satu ili uz zazivanje svetaca bježati iz razreda. Tako ćeš mu se samo još više zamjeriti. Otvoreno porazgovaraj s profačem, objasni mu zašto misliš da je nepravedan i koliko si se trudio/la i učio/la.

Sretno!   
   
Hana Batcha Frančić
utorak, 07.06.2005.