Nakon ekokatastrofe – obilje


Gornji dio slike predstavlja morski život prije, a donji nakon masovnog izumiranja

Nova analiza fosila pokazala je da je najveće masovno izumiranje svih vremena dovelo do naglog bujanja složenog morskog života, koji je brzo zagospodario podvodnom scenom.

Paleontolozi su dugo vremena pretpostavljali da su, od kada su evoluirale prve oklopljene životinje prije oko 540 milijuna godina, ekosustavi postajali sve složeniji.

No, Peter Wagner iz čikaškog muzeja Field je nakon proučavanja podataka o 1176 morskih ekosustava, pohranjenih u opsežnoj Bazi paleobiologije, došao do drugačijeg zaključka.

Permijsko izumiranje dogodilo se prije 251 milijun godina i u njemu je nestalo 95% morskih vrsta. Prije tog velikog umiranja bilo je podjednako jednostavnih i složenih morskih ekosustava.

"No, nakon toga su složeni ekosustavi postali tri puta brojniji, što je odnos koji se zadržao do danas", kaže Wagner.

Jednostavni morski ekosustavi sastoje je od nekoliko vrlo brojnih, ali uglavnom nepokretnih životnih oblika, kao što su plaštenjaci, koji hranu filtriraju iz vode i ostavljaju malo toga za druge vrste, čiji populacija onda ostaje vrlo mala.

Složeni ekosustavi dijele resurse među kudikamo aktivnijim organizmima, kao što su puževi i školjke, i uključuju mnogo više vrsta koje su u složenijoj interakciji.

"Zapravo i nemamo mehanizam kojim bismo to objasnili", rekao je Wagner. "Druga masovna izumiranja nisu poremetila taj odnos. No, kraj Permija je možda tako teško opustošio morski ekosustav da je na njegovom mjestu naraslo nešto potpuno novo."

Dodao je kako suvremeni morski ekosustav možda nikad ne bi nastao da nije bilo permijskog izumiranja.

Izvor: NetPortal