Kada je opustošen Uskršnji otok?


Moai, 'zaštitini znak' Uskršnjeg otoka. Od oko 900 kamenih kipova, gotovo polovica se još uvijek nalazi u otočkim kamenolomima

Nove analize upućuju na to da su doseljenici na nekoć šumama bogati Uskršnji otok stigli stoljećima kasnije nego što se mislilo, ali da su nevjerojatno brzo opustošili sve oko sebe.   

Ako su zaključci analiza točni, ti polinezijski doseljenici počeli su uništavati prirodna bogatstva odmah po dolasku na otok netaknute prirode.

Uskršnji se otok često puta uzima kao paradigmatski primjer ekološke katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem.

Otok, jedno od najzabačenijih mjesta na Zemlji, nekoć je bio bogat šumama, koje su doseljenici posjekli, dijelom kako bi izgradili nastambe ili brodove za ribolov, ali uglavnom da bi drvo upotrijebili u gradnji masivnih kamenih statuta i hramova, po kojima je Uskršnji otok danas najpoznatiji.

Kad su 1722. do otoka stigli nizozemski moreplovci, pronašli su izgladnjelo stanovništvo na ogoljelom otoku.

Arheolozi su, na temelju datiranja ognjišta i pribora za kuhanje radioaktivnim ugljikom, zaključili da su prvi ljudi na otok stigli oko 800. godine. S obzirom da tragova teške deforestacije nema do 13. stoljeća, zaključili su da su stanovnici Uskršnjeg otoka živjeli nekoliko stoljeća bez većeg utjecaja na okoliš.

"Nije baš tako", kaže Terry Hunt, arheolog sa Sveučilišta Manoa na Havajima. Hunt i Carl Lipo s kalifornijskog Državnog sveučilišta u Long Beachu, radioaktivnim su ugljikom odredili starost najranijih pougljenjenih ljudskih ostataka iz novootkrivenog nalazišta na otoku.

Nalazište Anakena, jedina pješčana plaža na Uskršnjem otoku, dugo je vremena smatrano kao mjesto s najmanjom vjerojatnošću za prvo ljudsko naselje. Na iznenađenje arheologa, drvo pronađeno ispod pijeska Anakene nije starije od 13. stoljeća. Zapravo – mlađe je nekoliko stotina godina nego je itko očekivao.

Stablooooooooooo!
"Bio sam skeptičan kad sam dobio rezultate", kaže Hunt. "Mislio sam da nešto nije u redu." Kad je ponovljena analiza dala isti rezultat, on i Lipo ponovno su proučili postojeće znanstvene radove.

Nakon što su odbacili sve studije koje nisu uključivale uzorke s otoka i one koje su imale "drugih metodoloških problema", ostalo im je 11 studija koje su sve ukazivale na približno isti datum, oko godine 1200!

"Tako kasni dolazak znači da su se novi stanovnici Uskršnjeg otoka morali odmah baciti na obaranje stabala za gradnju divovskih hramova i kamenih glava, po kojima je otok danas tako prepoznatljiv", kaže Hunt.

I ekološki otisak nove civilizacije morao je biti razoran od samog početka. "Ne postoji razdoblje ekološke stabilnosti, nego je utjecaj gotovo momentalan. Tako da je teško više govoriti o priči iz dva dijela. Radilo se zapravo o jednom jedinom, i to prilično crnom poglavlju" ističe Hunt.

Širi kontekst
No, nisu svi tako uvjereni u njihove zaključke. "Prvi dolazak na Uskršnji otok oko 900. godine lijepo se poklapa s dolaskom Polinežana na "obližnje" otoke Mangareva, Henderson i Pitcairn", kaže Patrick Kirch, arheolog s Berkeleyja.

Kirch misli da su Hunt i Lipo preslobodno izbacivali studije zbog manjih metodoloških problema, te s njima i valjane vremenske periode. "Osobno me nisu uvjerili da možemo odbaciti ranije datume, pogotovo ako ih gledamo u svjetlu šireg regionalnog konteksta", kaže.

A njihova su iskapanja jednostavno pokupila nalaze mlađe naseobine, dok su zanemarili obližnje, kudikamo starije.

Kako bi riješili taj problem, istraživači će morati datirati podatke s više nalazišta kako bi mogli ustanoviti koji se uzorak pojavljuje i koji prevladava. "Tek tada ćemo moći reći da imamo konačni odgovor", kaže Kirch.

Izvor: Iskon