Kad smo zapravo najpametniji?!



Od trenutka kad navršimo četrdeset do sredine 60-ih godina života prolazimo kroz srednje godine kojih se često sa strepnjom bojimo pri ulasku u 30-e. No za strah nema razloga. U srednjim godinama mozak nam najbolje radi.
U srednjoj životnoj dobi memorija zna tu i tamo zakazati no istovremeno naša sposobnost da ispravno procijenimo ljude, posao i financije jača. Do srednjih godina u našem mozgu su izgrađene višestruke veze znanja koje nam omogućuju da odmah prepoznamo sličnosti određenih situacija i vidimo rješenje.

Tijekom normalnog procesa starenja ljudi ne gube bitan broj stanica mozga kao što se to prije mislilo, dokazali su to znanstvenici uz pomoć skenova mozga ljudi čije su starenje pratili. Osim toga u srednjim godinama se počnemo osjećati bolje i sretnije. Djelomično i stoga jer počinjemo drugačije koristiti mozak.

U srednjim godinama mozak postaje:

1. Dvostruko jači
Srednje godine donose sposobnost bilateralizma - kad se suočimo s kompliciranim problemom koristimo obje strane mozga, a ne samo jednu. Ovo je među prvima uočio dr. Cheryl Grady, neuroznanstvenica na Sveučilištu Toronto početkom 1990-ih. Uočila je da starije osobe, za razliku od mladih, koriste i frontalni korteks koji je presudan za rješavanja problema.

Osim toga pokazalo se da dok mladi naizmjence koriste jednu pa drugu stranu mozga, stariji koriste obje istovremeno. A što su osobe češeće koristile mozak tj. imale više obrazovanje to su bolje koristile i frontalni korteks. To je rezultiralo boljom memorijom.

2. Odlična logika
Niz dokaza ukazuju da s godinama ne stagniramo već postajemo pametniji. Kako je to moguće kad s godinama češće zametnemo ključeve i ne možemo se sjetiti niza pojedinosti? To su očito nevažni detalji. Općenito mozak nam ipak funkcionira bolje. Pokazalo je to do sada najopsežnije istraživanje Seattle Longitudinal Study, koje je započelo 1956. i sistematski pratilo mentalne sposobnosti 6.000 osoba više od 40 godina. Voditeljica istraživanja dr. Sherry Willis, ustanovila je da ljudi bolje ispunjavaju kognitivni test u srednjim godinama nego bilo u kojem drugom razdoblju života. Najbolje rezultate muškarci imaju nešto ranije u srednjim godinama - vrhunac ima je u 50-ima, dok kod žena rezultati rastu u 60-ima.

3. Odlično prosuđivanje drugih ljudi
Pravi test ljudskom mozgu predstavlja sposobnost procjenjivanja drugog čovjeka. A istraživanja pokazuju da s godinama bolje prosuđujemo druge. Thomas Hess, psiholog s North Carolina State University, istraživao je naše sposobnosti prosuđivanja karaktera drugih ljudi koje, ustanovio je, imaju vrhunac u srednjim godinama.
Studije pokazuju da se dijelovi mozga koji reguliraju emocije s godinama smanjuju manje nego druga područja. Upravo ta mješavina emocionalne kontrole, mentalne snage i životnog iskustva odgovorna je za ispravne prosudbe.

4. Uvijek optimisti
Prije nego stignu strepimo pred njima no nakon 40-e raspoloženje nam je sve bolje. S godinama slabije reagiramo na negativne događaje. Dio mozga, odgovoran za ove negativne reakcije, amigdala, nije tako aktivan. Naš se mozak zbog nekog razloga počne koncentrirati na pozitivne događaje i misli, a eliminira negativne.

No kod nekih osoba u srednjim godinama mozak još bolje radi. Faktori odgovorni za to su češća upotreba mozga zbog intenzivnog učenja i svladavanja novih vještina kao što su sviranje instrumenta ili jezika. Obrazovanje je dakle ključno - ono ne smije stati nakon završetka školovanja. Važna je i dobra prehrana ali čini se da je kod većine ispitanika ipak ključna tjelesna aktivnost koja se mora provoditi i u srednjim godinama života.

Izvor: NetPortal

Sto sam stariji sve se nakako osecam gluplje, a tek mi je 23. Sta znam, mozda tripujem, ali mi deluje da sam mnogo bistrije razmisljao pre par godina.