Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

Napomena: Govor mržnje, uvrede i svako drugo ponašanje za koje moderatori budu smatrali da narušava ugled i red na forumu - biće sankcionisano.
Idi dole
Stranice:
2 3  Sve
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Juznoafricka Republika ~ Civilizacija, Stanovnistvo, Kuhinja...  (Pročitano 25491 puta)
07. Maj 2010, 16:03:31
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne Diraj Tigra Dok Se Igra!

Zodijak Cancer
Pol Žena
Poruke 23881
Zastava Izgubljena u vremenu i prostoru
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.64



« Poslednja izmena: 08. Maj 2010, 00:40:00 od Tranda90 »
IP sačuvana
social share
Ja sam andjeo sa neba i bezobrazna kad hocu, ja cutim, al` kad treba pevam danju pevam nocu, zahtevna k`o dete, a u dusi sam romantik, ja se klonim svake stete, al` za frkom sam fanatik


Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne Diraj Tigra Dok Se Igra!

Zodijak Cancer
Pol Žena
Poruke 23881
Zastava Izgubljena u vremenu i prostoru
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.64
Praistorija

U Južnoafričkoj Republici se nalaze neka od najstarijih arheoloških nalazišta u svetu. Brojni fosilni ostaci kod u pećinama Sterkfontejn, Kromdrai i Makapansgat nagoveštavaju da su australopitekusi ovde živeli pre oko 3 miliona godinaNjih su smenili brojne vrste iz reda Homo, kao što su Homo habilis, Homo erectus i moderni ljudi Homo sapiens.

Naselja Bantu plemena, koja su koristila gvozdeno oruđe i bavili se zemljoradnjom i stočarstvom su do 4. ili 5. veka nove ere postojala južno od reke Limpopo. Oni su raselili, pokorili i asimilirali domorodačka kosjanska plemena. Bantu plemena su se polako selila na jug. Veruje se da najstariji gvozdeni radovi u modernoj pokrajini Kvazulu-Natal potiče iz perioda oko 1050. godine. Najjužnija grupa je bilo pleme Kosa, čiji jezik je primio izvesne lingvističke crte iz jezika kosjanskik plemena. Kose su stigle do Velike riblje reke u današnjoj pokrajini Istočni Kejp. Tokom svojih seoba, ovaj narod na stepenu razvoja gvozdenog doba je raselio ili asimilirao prethodne zajednice lovaca i skupljača plodova.


Pećinski crteži Bušmana u planinama Drakensberg.

Kolonizacija

Godine 1487. Portugalac Bartolomeo Dijas je kao prvi Evropljanin oplovio Rt dobre nade kod današnjeg Kejptauna. Vasko da Gama je plovio obalom Južne Afrike 1497. godine, na putu za Indiju. Oblast na istoku zemlje je nazvao Natal, pošto je ekspedicija tu bila za vreme Božića. Prvo stalno naselje, malu stanicu za snabdevanje za brodove na putu u Indiju, utemeljio je Holanđanin Jan van Ribek za potrebe Holandske istočnoindijske kompanije 1652. godine. Kolonija na Rtu dobre nade rasla je ispočetka doseljavanjem farmera i stočara iz Holandije i susednih zemalja, a kasnije i visokim prirodnim priraštajem, potiskujući na severu i istoku domorodačko stanovništvo, koje su nazivali Hotentotima. Buri, kako su se zvali kolonisti, uskoro su zbog velike udaljenosti od matice oblikovali zasebnu kulturu i zaseban jezik, afrikans. Domaća plemena bila su potčinjena doseljenicima i iskorišćavana kao jeftina radna snaga jednako kao i robovi poreklom iz severne Afrike, Madagaskara, Indije i Indonezije. Kako su se širili na istok, Buri su se sukobili sa plemenom Kosa u oblasti Riblje reke. Niz ratova od 1779, do 1879., nazvanih Kapski pogranični ratovi, je izbio zbog zemljišta i stoke.


Iskrcavanja Jana van Ribeka na Rtu dobre nade

Britanska ekspanzija


Šaka, kralj Zulua

Velika Britanija je 1795. godine preuzela kontrolu nad Rtom dobre nade pod izgovorom da sprečava da padne pod kontrolu revolucionarne Francuske. Pošto je već imala svoje kolonije u Australiji i Indije, Velika Britanija je želela da koristi Kejptaun kao trgovačku stanicu na dugim putovanjima. Britanci su vratili Kejptaun Holanđanima, ali je ubrzo Holandska istočnoindijska kompanija proglasila bankrot. Godine 1806. Velika Britanija je aneksirala Kapsku koloniju. U prve dve decenije 19. veka pleme Zulu pod svojim vođom Šakom je ojačalo i proširilo svoju teritoriju. Šakina pustošenja su indirektno dovela do Mfekane (slamanja), koja je opustošila unutrašnjost zemlje početkom 1820ih. Matabele, podgrupa Zulua, je stvorila još veće kraljevstvo pod kraljem Mzilikazijem, koje je obuhvatalo velike delove Hajvelda.

Nakon što su se Britanci nastanili u velikom broju u Kejptaunu i nakon što je britanska vlada 1833. godine zabranila ropstvo, oko 12.000 Bura (kako se naziva belo stanovništvo holandskog porekla) je krenulo dublje ka unutrašnjosti zemlje u današnje regione Natal, Transval i Slobodnu Državu Oranje. Ovi Buri su osnovali dve države: Južnoafrička Republika ili Transval (danas podeljenu u pokrajine Hauteng, Limpopo, Mpumalanga i Severozapadnu pokrajinu) i Slobodnu Državu Oranje.

Otkriće dijamanta 1867. i zlata 1884. u unutrašnjosti je doprinelo ekonomskom razvoju i imigraciji, kao i podjarmljivanju domorodačkog stanovništva. Borba za kontrolu nad ovim važnim ekonomskim resursima je bila razlog za sukobe Evropljana i domorodaca, kao i između Britanaca i Bura. Burske republike su se uspešno odupirale britanskim napadima tokom Prvog burskog rata (1880-1881) upotrebom gerilske taktike, koja je dobro odgovarala lokalnim uslovima. Ipak, Britanci su se vratili u većem broju, sa više iskustva i boljom taktikom u Drugom burskom ratu (1899-1902), u kom su trijumfovali.

20. vek


Nelson Mandela, dugogodišnji borac protiv aparthejda

Posle četiri godine pregovora i tačno osam godina posle Drugog burskog rata, 31. maja 1910. godine stvorena je Južnoafrička Unija od britanskih kolonija Kejp i Natal i od bivših burskih republika Slobodne Države Oranje i Transval. Novoosnovana Južnoafrička Unija je bila dominion Velike Britanije. Zakon o domorodačkoj zemlji iz 1913. je strogo ograničio zemljišne posede crnaca; u ovom periodu oni su posedovali jedva 7% države. Količina zemlje rezervisana za domorodačke narode je kasnije marginalno uvećena Južna Afrika je tokom Prvog svetskog rata okupirala Nemačku jugozapadnu Afriku, današnju Namibiju. Po odluci Drušva naroda iz 1920. godine, Unija Južne Afrike je dobila mandat da upravlja ovom bivšom nemačkom kolonijom. Posle raspuštanja Društva naroda nakon Drugog svetskog rata, Južna Afrika je odbila da da nezavisnost Jugozapadnoj Africi.

Usvajanjem Vestminsterskog statuta 1931. Uniji je efektivno data nezavisnost od Ujedinjenog Kraljevstva. Godine 1934. Južnoafrička partija i Nacionalna partija su se ujedinile u Ujedinjenu partiju u cilju pomirenja Afrikanera i Engleza. Stranka se 1939. godine podelila oko pitanja ulaska Unije u Drugi svetski rat na strani Ujedinjenog Kraljevstva, čemu su se sledbenici afrikanerske Nacionalne partije strogo protivili. Rat je doprinio razvoju industrije, što je mnoge crnce privuklo iz ruralnih delova zemlje u gradove. Ojačale su crne sindikalne organizacije i rasno je pitanje ponovno izbilo u prvi plan. Pobeda Nacionalne stranke na izborima 1948. označila je jačanje politike rasne segregacije, koja je tada dobila ime aparthejd. Svi su stanovnici podeljeni u četiri grupe: belce, Bantu (crnce), obojene i azijate. Zabranjeni su brakovi između pripadnika različitih grupa, ustanovljene su odvojene obrazovne, zdravstvene i druge javne ustanove, zabranjeno je kretanje crnaca u belačkim područjima bez propusnica, stvorene su enklave za naseljavanje crnaca kojima je dana ograničena samouprava (tzv. bantustani).

Aparthejd je uskoro izazvao snažnu reakciju crnaca. Afrički nacionalni kongres je ojačao i u šezdesetim godinama počeo je koristiti terorističke metode, na šta je vlada zatvorila njegove vođe, među kojima je najpoznatiji bio Nelson Mandela. Crni sindikati organizovali su niz štrajkova za bolje uslove rada i veće plate. Južnoafrička Republika suočila se s međunarodnom izolacijom i odlivom kapitala. Ipak, u situaciji hladnoratovske podele zapadne vlade nisu bile spremne na uvođenje strogih sankcija kapitalističkoj i prozapadnoj Južnoj Africi.

Godine 1966. godine organizacija SVAPO je pokrenula borbu za nezavisnost Jugozapadne Afrike. Ovaj sukob se intezivirao nakon angolske nezavisnosti, koja je pružala utočište borcima SVAPO. Tek 1988. Južnoafrička Republika je pristala predati svoju administraciju Namibiji, prema mirovnom planu Ujedinjenih nacija za ceo region. Namibija je dobila nezavisnost 1990, a teritorija Valvis Beja je vraćena Namibiji 1994. godine.

Krajem 80-ih postalo je jasno da je održavanje aparthejida nemoguće. Godine 1991. parlament je opozvao rasne zakone i oslobođena je većina političkih zatvorenika. Dvogodišnji pregovori predsednika Frederika Viljema de Klerka i Mendele doveli su do nacrta privremenog ustava koji je izjednačio biračko pravo svih stanovnika Južnoafričke Republike. Prvi slobodni izbori održani su u aprilu 1994, a pobedu je odneo Afrički nacionalni kongres. Mendela je izabran za predsednika.

U razdoblju od kraja aparthejda Južna Afrika se suočava s brojnim problemima koji su delom rezultat nasleđa segregacije: velikom nezaposlenošću među crnim stanovništvom, jednom od najviših stopa ubistava i drugih nasilnih zločina u svetu, kao i eksplozijom infekcije virusom HIV. Ipak, zemlja je uspela očuvati političku i privrednu stabilnost.



Izvor: Wikipedia
« Poslednja izmena: 07. Maj 2010, 16:21:11 od Oblachak »
IP sačuvana
social share
Ja sam andjeo sa neba i bezobrazna kad hocu, ja cutim, al` kad treba pevam danju pevam nocu, zahtevna k`o dete, a u dusi sam romantik, ja se klonim svake stete, al` za frkom sam fanatik


Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne Diraj Tigra Dok Se Igra!

Zodijak Cancer
Pol Žena
Poruke 23881
Zastava Izgubljena u vremenu i prostoru
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.64
Republika Južna Afrika ili Južnoafrička Republika (kraći naziv Južna Afrika) je republika na jugu Afrike. Nalazi se na južnoj ivici Afrike i graniči se sa Namibijom, Bocvanom, Zimbabveom, Mozambikom i Svazilendom. Mala država Lesoto je u potpunosti obuhvaćena južnoafričkom teritorijom. Površina Južne Afrike iznosi 1.221.000 km². Po površini Južnoafrička Republika je 25. država u svetu, a 9. na kontinentu. Po proceni iz 2009. Južnoafrička Republika je imala 49.320.000 stanovnika. Glavni gradovi Južnoafričke Republike su Pretorija (izvršni), Blumfontejn (sudski) i Kejptaun (zakonodavni), dok je najveći grad Johanesburg.

Najstariji stanovnici Južne Afrike su plemena Hotentota i Bušmana. Bantu narodi su se doselili oko 1000. godine. Godine 1852. Holanđani su osnovali koloniju na Rtu dobre nade. Godine 1795. britanska vojska osvojila je Rt dobre nade. Holandsko (bursko) stanovništvo je 1830. godine se kolektivno iselilo na sever i osnovalo Burske republike koje će Britanci anektirati 1902. godine posle Drugog burskog rata. Britanske kolonije će se 1910. godine ujediniti u Južnoafričku Uniju, koja će steći nezavisnost i istupiti iz Komonvelta 1961. godine. Tokom 20. veka glavni problem Južne Afrike je bilo pitanje premoći belog stanovništva nad crnačkom većinom. Politika aparthejda je zvanično uvedena 1948. Posle godina međunarodnog pritiska i unutrašnjeg nezadovoljstva, aparthejd je ukinut 1990. godine. Na izborima 1994. Nelson Mandela je izabran za prvog crnog predsednika države.

Južnoafrička Republika je jedan od osnivača Ujedinjenih nacija i Afričke unije. Privreda Južne Afrike je najsnažnija na afričkom kontinentu sa modernom infrastrukturom. Glavni proizvodi Južnoafričke republike su zlato i dijamanti.

Položaj


Krajnje tačke Južnoafričke Republike

Južnoafrička Republika je smeštena na krajnjem jugu afričkog kontinenta. Država izlazi na dva okeana — Atlantski i Indijski. Proteže se pravcem zapad—istok između 16° i 33° istočne geografske dužine. Najzapadnija tačka se nalazi u pograničnom gradu Alexander Bay na ušću reke Oranje, a najistočnija tačka na obali Indijskog okeana na granici s Mozambikom u blizini zaliva Kosi. Pravcem sever—jug proteže se između 22° i 34° 50’ severne geografske širine. Najsevernija tačka se nalazi na desnoj obali reke Limpopo na granici s Zimbabveom u blizini pograničnog zimbabvijskog grada Beitbridgea, dok se najjužnija tačka nalazi na Iglenom rtu, koji je ujedno i najjužnija tačka afričkog kontinenta.

Ukupna dužina granica iznosi 4.862 km. Od zapada prema istoku graniči se sa Namibijom (967 km), Bocvanom (1.840 km), Zimbabveom (225 km), Mozambikom (491 km) i Svazilendom (430 km). Mala država Lesoto je u potpunosti okružena južnoafričkom teritorijom (909 km).



Izvor: Wikipedia
IP sačuvana
social share
Ja sam andjeo sa neba i bezobrazna kad hocu, ja cutim, al` kad treba pevam danju pevam nocu, zahtevna k`o dete, a u dusi sam romantik, ja se klonim svake stete, al` za frkom sam fanatik


Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne Diraj Tigra Dok Se Igra!

Zodijak Cancer
Pol Žena
Poruke 23881
Zastava Izgubljena u vremenu i prostoru
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.64
Geologija

Geološka istorija Južnoafričke Republike je kompleksna. Na njenom se području nalaze jedne od najstarijih stena na Zemlji, koje datiraju od pre 3,7 milijardi godina iz doba prekambrijuma Kraton Kapval, koji obuhvata središnji i severoistočni deo zemlje je jezgro oko kojeg su se razvijale ostale geološke formacije. Najvećim delom ga izgrađuju gnajsevi i granitoidi arhajske starosti, a manjim delom zeleni škriljci.Takođe, mogu se pronaći i mafitne do ultramafitne vulkanske sekvencije stena. Zeleni škriljci sadrže velike količine zlata, antimona, železa, bakra, azbesta, talka, žive itd, dok gnajsevi i granitoidi nisu toliko bogati mineralnim rudama, no sadrže korund, grafit, te zlato u tragovima.

Trošenjem Kapvalskog kratona i kasnijim taloženjem sedimenata formirani su sedimenetacijski bazeni, koji su jedni od najbogatijih južnoafričkih izvora mineralnih sirovina. Najveće zalihe zlata na svetu sadrže sedimenti Witwatersrand supergrupe, taložene pre 3,074 do 2,714 milijardi godina, a nalaze se južno od Johanesburga. U isto vreme su se taložili i sedimenti Pongola supergrupe, kao i Pietersburg grupe koji takođe sadrže zlato, ali u manjim količinama.

Prije 2,6 do 2,1 milijardi godina došlo je do taloženja u Transvalskom i Griqualand West bazenu. Debele karbonatne naslage istih građene od krečnjaka i dolomita sadrže cink i olovo. Intenzivna karstifikacija dolomita u području Griqualand West u Severozapadnoj pokrajini dovela je do formiranja manganskih ležišta, koja zajedno s velikim ležištem mangana u Kalahari Manganese Field pored grada Hotazela, čini najveće površinsko ležište mangana na Zemlji.


Kromiti Bušveld kompleksa

Na severu zemlje u dolomitskim foramcijama Transval supergrupe pojaljuju se fluoriti. Njih, kao i sedimente Griqualand West supergrupe prekrivaju sedimenti BIF formacije koji sadrže železnu rudu. Pre 2,05 milijardi godina došlo je do intruzije Bušveld magamtskog kompleksa u sedimente Transval supergrupe. Intruzija Bušveld kompleksa sadrži 70% svih svetskih ekonomski isplativih ležišta kroma, zatim značajne količine platine, kao i kobalta, bakra i nikla. Takođe, to je i najveći izvor vanadijuma na svetu. Pre 1,3 milijardi godina unutar Kapvalskog kratona došlo je do formiranja kimberlitskih cevi koje sadrže dijamante.

Stenoviti Karu basen zauzima oko dve trećine površine Južnoafričke Republike, a uglavnom je građen od fluvijalnih sedimenata, uglja, škriljca i peščara. Takođe, Karu bazen prekrivaju i veliki izlivi baznih i kiselih lava, čije je izljevanje prethodilo fragmentaciji superkontinenta Gondvane koja se dogodila krajem jure pre oko 200 miliona godina. Intenzivan magamtizam koji je pratio fragmentaciju doveo je do stvaranja velikih kimberlistskih intruzija.

Tokom kreda i kenozoika u nekim od novoformiranih bazena uzduž obale došlo je do taloženja naftonosnih sedimenata, po čemu je osobito važno područje zaliva Mossel. Tanki sloj kenozojskih sedimenta se može naći i u delovima Severnog Kejpa i Severozapadne pokrajine.



Izvor: Wikipedia
IP sačuvana
social share
Ja sam andjeo sa neba i bezobrazna kad hocu, ja cutim, al` kad treba pevam danju pevam nocu, zahtevna k`o dete, a u dusi sam romantik, ja se klonim svake stete, al` za frkom sam fanatik


Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne Diraj Tigra Dok Se Igra!

Zodijak Cancer
Pol Žena
Poruke 23881
Zastava Izgubljena u vremenu i prostoru
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.64
Reljef

Teritorija JAR se može podeliti u tri reljefne celine. Uz obale okeana se nalazi uski pojas nizija širok 20 do 250 km koji se naziva Lowveld. Lowveld prema unutrašnjosti prelazi u venac planinskih lanaca koji se naziva Great Escarpment, a koji se pruža duž cele obale. Na zapadu i jugu doseže oko 2.000 m nadmorske visine, dok na istoku u predelu Drakensberga doseže gotovo 3.500 m. Tu se nalazi i najviši vrh zemlje — Njesuti visok 3.408 m. Venac planinskih lanaca Great Escarpmenta sa tri strane okružuje Hajveld, centralnu suvu visoravan većinom prekrivenu pašnjacima koja se nalazi na nadmorskoj visini od 900 do 2.000 m. Dužina obalske linije iznosi 2.798 km. Obala JAR je slabo razuđena, a jedina pogodna prirodna luka se nalazi u zalivu Saldanha severno od Kejptauna.


Fizička mapa Južnoafričke Republike

Klima

Na klimu JAR utiču njen položaj u umerenom klimatskom pojasu na južnoj hemisferi, uticaj Atlantskog i Indijskog okeana koji sa tri strane okružuju njen teritorij i polje visokog tlaka u Južnom Atlantiku (tzv. anticiklona sv. Helene). Takođe važan je uticaj morskih struja koje prolaze uz njene obale. Tako hladna Benguelska struja koja teče iz cirkumantarktičkog pojasa hladne vode ka severu duž zapadnih obala zemlje pridonosi isušivanju zraka i smanjuje padavine, dok Mozambička struja na istočnim obalama povisuje temperaturu i količinu padavina. Važan je i uticaj reljefa, koji je najizraženiji na istoku zemlje gde je uticaj tople Mozambičke struje ograničen samo na uzak priobalni pojas. Ovde planinski lanci koji se nalaze u neposrednom zaleđu obale onemogućavaju strujanje vlažanog oceanskog zraka prema unutrašnjosti pa zato primorje i istočne padine Drakensberga primaju više padavina od njegovih zapadnih padina i visoravni Hajveld u unutrašnjosti.

Prema Kepenovoj klasifikaciji klimata JAR se nalazi na području suvih klima (tip B), odnosno njenih podtipova: pustinjeske (BW) na severozapadnom delu zemlje i stepske klime (BS) u centralnom delu. Takođe, delovi zemlje se nalaze u području umereno tople klime (tip C), odnosno njenih podtipova: sredozemne klime (Cs) na jugozapadu, umereno vlažne klime (Cf) duž jugoistočnog primorja i sinijske klime (Cw) u unutrašnjosti na severoistoku zemlje.

Najviša izmerena temperatura — 51,7°С zabeležena je 1948. godine u Kalahariju u pokrajini Severni Kejp u blizini grada Upingtona, dok je u Saderlendu, u planinskom lancu Roggeveld severoistočno od Kejptauna zabeležena najniža temperatura od –15°С. Više od polovine Južne Afrike prima samo 200 do 600 mm padavina, a na krajnjem severozapadu on je manji od 200 mm.

Hidrografija

Većina reka izvire u planinama Drakensberg i teče na istok, prema Indijskom okeanu. Ipak, najduža reka Oranje, duga 1.860 km, koja takođe izvire u planinama Drakensberg, teče na zapad i uliva se u Atlantski okean. Na ovoj reci se nalazi vodopad Ogrejbis, širok 150 m i dubok 56 m. Druga važna reka je Limpopo, duga oko 1.600 km, a koja je granična reka sa Bocvanom i Zimbabveom i uliva se u Indijski okean, i reka Val, pritoka Oranja, duga 1.251 km. Vodostaji reka značajno variraju tokom godine. Reka Tugela, koja se uliva u Indijski okean, poznata je po istoimenom vodopadu, visokom 948 m. To je drugi po visini vodopad na svetu.

U cilju navodnjavanja plodnih oranica, izgrađeni su brojni irigacioni sistemi u dužini od oko 14,000 kilometara. Suša je glavna elementarna nepogoda u JAR. Malo je jezera većih razmera, a od važnijih treba spomenuti - Krisi, Sibaja, Oviston, Ronfoltejn i dr.

Flora i fauna


Finbos, florističko carstvo koje se nalazi samo u Južnoafričkoj Republici, kod Kejptauna

Južnoafrička Republika je rangirana šesta na listi 17 svetskih država sa najvećim megadiverzitetom, sa više od 20.000 različitih vrsta biljaka ili oko 10% svih poznatih vrsta biljaka na svetu. Najprisutniji biom u državi, a naročito na Hajveldu, je savana, kojom dominiraju različite vrsta trava, nisko rastinje i razne vrsta akacija. Vegetacija postaje sve ređa kako se ide prema severozapadu zbog malih količina padavina. Nekoliko vrsta sukuletnih biljaka koje čuvaju vodu, poput aloja i mlečika, žive u žarkoj i suvoj oblasti Namakvaland. Trave i bodljikavo savansko rastinje polako prelaze u ređu žbunovitu savanu u severoistočnom delu države. U ovoj oblasti, blizu severnog kraja Nacionalnom parku Kruger, raste značajan broj baobaba.


Planine Svartberg kod grada Oudtshoorn

Biom finbosa, koji obuhvata većinu oblasti i biljnih vrsta u Kapskoj oblasti, jednoj od šest florističkih carstava, je smešten u malom regionu Zapadnog Kejpa i u njemu živi više od 9.000 vrsta, što ga u pogledu biljnog biodiverziteta čini jednim od najbogatijih regiona na Zemlji. Većina ovih biljaka su zimzelene biljke sa tvrdim izduženim listovima, kao što su sklerofite. Još jedan endemski rod Južnoafričke Republike je rod proteja iz reda skrivenosemenica. Postoji oko 130 različitih vrsta proteja u Južnoafričkoj Republici.


Cvetno polje u Nacionalnom parku Zapadna obala

Iako je Južnoafrička Republika bogata biljnim vrstama, samo 1% njene teritorije su šume, i to skoro isključivo u vlažnoj priobalnoj ravnici u Kvazulu-Natalu, dok se oblasti mangrova nalaze u rečnim ušćima. Mali rezervati šuma nalaze se u pokrajinama Istočni i Zapadni Kejp. Dominiraju uvezene vrsta drveća, posebno eukaliptusi i borovi. JAR je izgubila velike površine prirodnog staništa u poslednje četiri decenije zbog prenaseljenosti. Takođe, JAR je jedna od država najteže pogođena invazijom tuđinskih vrsta, a mnoge (npr Acacia mearnsii, Acacia saligna, Hakea, Lantana i Jacaranda) predstavljaju pretnju domaćem biodiverzitetu i već oskudnim vodenim resursima. Prvobitne širokolisne i mešovite šume umerenih predela su eksploatisane sve dok nisu ostali mali džepovi. Neke južnoafričke vrste drveća kao što su Podocarpus latifolius, Ocotea bullata i Olea laurifolia su pod zaštitom države.

Brojne vrste sisara koje se mogu naći u južnoafričkim savanama su lavovi, leopardi, beli nosorozi, obični gnuovi, kudui, impale, hijene, nilski konji i žirafe.



Izvor: Wikipedia
IP sačuvana
social share
Ja sam andjeo sa neba i bezobrazna kad hocu, ja cutim, al` kad treba pevam danju pevam nocu, zahtevna k`o dete, a u dusi sam romantik, ja se klonim svake stete, al` za frkom sam fanatik


Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne Diraj Tigra Dok Se Igra!

Zodijak Cancer
Pol Žena
Poruke 23881
Zastava Izgubljena u vremenu i prostoru
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.64
Demografija


Mapa koja pokazuje dominantne jezike koji se govore u JAR.


Južna Afrika ima 40.6 miliona stanovnika i glavni grad je Pretorija. Stanovništvo je uglavnom crnačko (75.2%), ali ima i belaca (13.6%), mešanaca (8.6%) i azijata (2.6%). Većina crnaca i belaca pripada hrišćanstvu, dok su većina Azijata hindusi.

Južnoafrička Republika ima 11 zvaničnih jezika od kojih su 2 evropskog porekla: Engleski i Afrikans (kojim govore belci holandskog porekla), a ostali afričkog. Zulu je afrička etnička grupa od oko 5 miliona ljudi koji većinom žive u pokrajini Kvazulu-Natal u Južnoj Africi.

Religija

Prema poslednjem popisu u državi iz 2001. godine, hrišćani su činili 79,7% stanovništva. Od toga cionistički hrišćani 11,1%, pentekostalci 8,2%, rimokatolici 7,1%, metodisti 6,8%, holandski reformisti 6,7%, anglikanci 3,8% i ostali hrišćani 36%. Muslimani čine 1,5% populacije, hindusi oko 1,3%, a jevreji 0,2%. 15,1% nije se izjasnilo da pripada nijednoj veri, 2,3% su činili pripadnici ostalih vera, a 1,4% se nije jasno izjasnilo.

Jezici

Južnoafrička Republika ima 11 zvaničnih jezika: afrikans, južnoafrički engleski, ndebele, severni soto, soto, svazi, tsvana, tsonga, venda, kosa i zulu. Iako su svi jezici zvanično ravnopravni, neki jezici se govore češće od drugih. Prema popisu iz 2001. jezik koji se najviše govorio u domaćinstvu su zulu (23,8%), kosa (17,6%) i afrikans (13,3%). Iako je engleski jezik zvanični jezik u poslovanju i nauci, njega je 2001. godine kao maternji jezik govorilo samo 8,2% Južnoafrikanaca, što je manje nego na popisu 1996 (8,6%).

Drugi jezici koji se govore, a ne spominju se u ustavu su: fanagalo, ho, lobedu, nama, severni ndebele, puti i san. Ovi nezvanični jezici se mogu koristiti u nekim zvaničnim poslovima u ograničenim oblastima gde se utvrdi da su ti jezici dominantni. Međutim, broj stanovnika koji govori njima nije toliko velik da bi oni bili priznati kao službeni jezici u celoj državi.

Mnogi od nezvaničnih jezika plemena San i Hotentota uključuju regionalne dijalekte koji se koriste i u Namibiji i Bocvani. Ovi narodi, koji su fizički drugačiji od Južnoafrikanaca, imaju svoj kulturni identitet zasnovan na njihovoj zajednici lovaca i skupljača plodova. Oni su u velikoj meri marginalizovani, pa su njihovi jezici u opasnosti od izumiranja.

Imigranti iz drugih država pričaju i svoje maternje jezike. Mnogi beli Južnoafrikanci govore druge evropske jezike, kao što su portugalski (koji takođe govore i crnci poreklom iz Mozambika i Angole), francuski, nemački i grčki, dok Indijci u JAR pričaju na jezicima kao što su tamil, hindi, gudžarati, kurdu i telugu jezik. Francuski jezik govore potomci hugenota u Franšhuku, kao i imigranti iz Konga.

Najveći gradovi

U Južnoj Africi živi oko 48 miliona stanovnika, od čega skoro 17 miliona živi u šest najvećih gradova. Postoji šest milionskih gradova - Johanesburg, Kejptaun, Durban, Germiston, Pretorija i Port Elizabet. Najveći od svih je Johanesburg sa skoro 4 miliona stanovnika.


Kejptaun


Ukrašene kuće u planinama Drakensberg

Veći gradovi su (u zagradi broj stanovnika):

Najveće metropole   Pokrajina/teritorija   Stanovništvo
Johanesburg                 Hauteng               3.888.180
Kejptaun                 Zapadni Kejp     3.497.097
Durban                           Kvazulu-Natal    (3.468.086)
Germiston                 Hauteng                2.480.260
Pretorija                 Hauteng                2.345.908
Port Elizabet                 Istočni Kejp     (1.244.900)
Istočni London       Istočni Kejp        (478,676)
Vereniging                 Hauteng                   474.681
Rustenburg        Severozapadna pokrajina         395.761
Blumfontejn                 Fri Stejt                   369.568
Fanderbajpark                 Hauteng   
Ričards Bej                 Kvazulu-Natal         319.134
Polokvane                 Limpopo                   302.957
Nelspruit                 Mpumalanga         221.474



Izvor: Wikipedia
« Poslednja izmena: 10. Maj 2010, 10:27:33 od Oblachak »
IP sačuvana
social share
Ja sam andjeo sa neba i bezobrazna kad hocu, ja cutim, al` kad treba pevam danju pevam nocu, zahtevna k`o dete, a u dusi sam romantik, ja se klonim svake stete, al` za frkom sam fanatik


Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne Diraj Tigra Dok Se Igra!

Zodijak Cancer
Pol Žena
Poruke 23881
Zastava Izgubljena u vremenu i prostoru
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.64
Politika i državno uređenje

Južnoafrička Republika ima tri glavna grada: Kejptaun, najveći od ova tri, je sedište skupštine; Pretorija je sedište izvršne vlasti, a Blumfontejn sedište suda. Južnoafrička Republika ima dvodomni parlament: Nacionalni savet pokrajina (gornji dom) ima 90 poslanika, dok Narodna skupština (donji dom) čini 400 poslanika.


Zgrade Unije u Pretoriji su dom izvršne vlasti JAR


Gradska većnica u Durbanu

Članovi donjeg doma se biraju po proporcionalnom sistemu: polovina poslanika je izabrana na nacionalnim listama, a druga polovina na pokrajinskim listama. Desetoro poslanika se bira da predstavljaju svaku pokrajinu u gornjem domu, bez obzira na broj stanovnika pokrajine. Izbori za oba doma se biraju svakih pet godina. Vladu potvrđuje donji dom, a vođa najjače partije u Narodnoj skupštini je njen predsednik.

Osnove južnoafričkog pravnog sistema su rimsko-holandsko trgovačko pravo i lično pravo sa engleskim opštim pravom, koji su stigli sa holandskim i britanskom kolonizacijom.Prvi zakon u Južnoj Africi zasnovan na evropskim tradicijama donela je holandska Istočnoindijska kompanija i naziva se Rimsko-holandsko pravo. Ono je uvedeno pre kodifikacije evropskog prava u Napoleonov kod. Njega je u 19. veku pratilo englesko pravo, i opšte i statusno. Počevši od ujedinjenja 1910. godine, Južna Afrika ima svoju skupštinu koja donosi zakona samo za Južnu Afriku, zamenjujući one koji su prethodno važili za bivše kolonije.

Od završetka aparthejda 1994. politikom Južnoafričke Republike dominira Afrički nacionalni kongres, koji ima 60-70% podrške. Glavna opozicija Afričkom nacionalnom kongresu je Demokratska alijansa (Južna Afrika).

Nekada dominantna Nova nacionalna partija, koja je kroz svog prethodnika Nacionalnu partiju uvela aparthejd, je odlučila da se ujedini sa Afričkim nacionalnim kongresom 9. aprila 2005. Druge značajnije stranke su Kongres naroda, koji se otcepio od Afričkog nacionalnog kongresa, i Slobodarska stranka Inkata, koja uglavnom predstavlja narod Zulu.


Zgrada Južne Afrike u Kejptaunu.


Administrativna podela

Južnoafrička Republika je administrativno i politički podeljena na devet pokrajina.


Pokrajine Južnoafričke Republike


Izvor: Wikipedia
« Poslednja izmena: 10. Maj 2010, 10:34:34 od Oblachak »
IP sačuvana
social share
Ja sam andjeo sa neba i bezobrazna kad hocu, ja cutim, al` kad treba pevam danju pevam nocu, zahtevna k`o dete, a u dusi sam romantik, ja se klonim svake stete, al` za frkom sam fanatik


Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne Diraj Tigra Dok Se Igra!

Zodijak Cancer
Pol Žena
Poruke 23881
Zastava Izgubljena u vremenu i prostoru
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.64
Privreda

Po klasifikaciji UN, JAR je zemlja sa srednjim prihodu po glavi stanovnika, sa velim količinama sirovina, dobro razvijenim finansijskim, pravnim, komunikacioni, energetskim i saobraćajnim sektorima, sa berzom koja se svrstava među prvih 20 u svetu i dobrom infrastrukturom koja omogućava dobru raspodelu robe u velikim urbanim centrima širom celog regiona. JAR je po bruto domaćem dohotku bila 32. država na svetu u 2008. godini.
 

Divlje naselje u Sovetu, predgrađu Johanesburga

Najrazvijenija područja su smeštena u okolini pet gradova: Kejptauna, Port Elizabeta, Durbama, Pretorije i Johanesburga. Izvan ovih oblasti, privreda je slaba i siromaštvo još uvek preovlađuje uprkos vladinim naporima. Ipak, ključna zaostala područja su poslednjih godina doživela brz razvoj. U ta područka spadaju oblast od Pozelovog zaliva do zaliva Pletenberg, oblast Rustenburg, oblast Nelspruita, Blumfontejn, obala Zapadnog Kejpa i severna obala Kvazulu-Natala.

Nezaposlenost je izuzetno velika sa velikim nejednakostima u prihodima. U periodu od 1995. do 2003. godine broj prijavljenih radnih mesta je opao, a porastao je broz zaposlenih na crno; ukupno, nezaposlenost se povećala. Prosečan prihod južnoafričkog domaćinstva je značajno opao između 1995. i 2000. Prosečno belačko domaćinstvo je 1995. godine zarađivalo četiri puta više od prosečnog crnačkog domaćinstva. Godine 2000, taj odnos se pogoršao na odno 6:1.


Primarni sektor


Farma u centralnom delu Mpumalange


Radnici na farmi

Poljoprivreda u Južnoj Africi nije dominantna grana. Poljoprivreda zapošljava oko 10% stanovništva i doprinosi sa oko 2,6% BDP države. Zbog neplodnosti zemljišta zbog suša, samo 13,5 % površine se može koristiti za gajenje useva, a samo 3% zemljišta se može smatrati visoko plodnim. Usled velike klimatske raznolikosti zemlje, gaje se i različite vrste. U Zapadnoj pokrajini gaji se vinova loza i proizvodi vino, a poslednjih godina JAR se probila na peto mesto u svetu. Gaje se još jabuke, breskve, kajsije i višnje, a od južnog voća - papaja, mango, banana, dinja, ananas i dr. U regionu Karu razvijen je uzgoj stoke, ovaca i krava, dok se u Fri Stejtu gaje žitarice — pšenica i kukuruz.

Tokom poslednjih par godina, država je izvela nekoliko reformi poljoprivrednog sektora, kao što su agrarna reforma i deregulacija tržišta za poljoprivredne proizvode. Južnoafrička vlada je zacrtala preraspodelu oko 30% obradivog zemljišta crnačkim farmerima do 2014.

Još jedan problem koji utiče na poljoprivredu JAR je oštećivanje životne sredine lošom upotrebom zemljišta i globalnim klimatskim promenama. Južnoafrička Republika je izuzetno ranjiva na klimatske promene i opadanjem količine površinskih voda kao posledica toga. Neka predviđanja prognoziraju da se količina površinskih voda može smanjiti za 60% do 2070. godine u delovima Zapadnog Kejpa. Da bi popravila štetu nastalu zbog loše upotrebe zemljišta, vlada JAR podržava plana koji promoviše održivi razvoj i upotrebu prirodnih resursa.


Sekundarni sektor

U pogledu industrije, Južna Afrika je najmoćnija zemlja Afrike. Veliki industrijski centri su Kejptaun, Johanesburg, Port Elizabet i Durban, koji su ujedno i središta hemijske, tekstilne industrije, elektronske industrije i proizvodnje motornih vozila, kao i proizvodnje oružja. Crna metalurgija razvijena je u rejonima Pretorija, Njukasl, Saldana Bej, a obojena u Vitbanku, Falaborvi.

Južna Afrika je najveći proizvođač zlata (Vivtvatersrand, Velkom, Klerksdorp) na svetu. Osim njega, ona je i svetski lider u proizvodnji platine (Rustenburg, Impala, Krondal), mangana, hroma (Rustenburg i Burgersfort) i dijamanata (Kimberli, Kofifontejn). Nafte rezerve su slabije, ali je bogatstvo ugljem (Transval, Natal) značajno, naročito na istoku države. Preko 50% električne energije dobija se u termoelektranama sagorevanjem uglja iz domaćih ležišta. Bakra i gvozdene rude ima u Kaplandu i Transvalu, a olova u Pofadaru, dok se rudnici retkih metala nalaze u Namakvalendu. U zemlji postoji oko 700 rudnika, a izvoz ruda čini preko 50% ukupnog izvoza JAR. Rafinerije su smeštene u Durbanu i Kejtaunu.


Izvor: Wikipedia
IP sačuvana
social share
Ja sam andjeo sa neba i bezobrazna kad hocu, ja cutim, al` kad treba pevam danju pevam nocu, zahtevna k`o dete, a u dusi sam romantik, ja se klonim svake stete, al` za frkom sam fanatik


Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne Diraj Tigra Dok Se Igra!

Zodijak Cancer
Pol Žena
Poruke 23881
Zastava Izgubljena u vremenu i prostoru
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.64
Kultura

Zbog etničke raznolikosti ne postoji jedinstvena južnoafrička kultura. Znatan deo crnu većine Južnoafričke Republike čine žitelji sela koji uglavnom vode siromašne života. Međutim, među ovim ljudima kulturne tradicije su najviše opstale. Crnci u gradovima uglavnom govore engleski i afrikans kao dodatak njihovim maternjim jezicima. Postoje male, ali još uvek značajne grupe koje govore kosjanskim jezicima, koji ne spadaju u 11 zvaničnih jezika, ali su među osam jezika koji su koriste u određenim slučajevima. Postoje i male grupe koje pričaju ugroženim jezicima, većinom iz kosjanske familije, koje nemaju zvaničan status. Postoje grupe u JAR koje pokušavaju da promovišu njihovo oživljavanje i upotrebu.

Život stil srednje klase, uglavnom bele manjine ali sa sve većim brojem crnaca, meleza i Indijaca, je u mnogim pogledima sličan stilu života srednje klase u zapadnoj Evropi i Americi. Pripadnici srednje klase često studiraju i rade u inostranstvu.

Azijati, uglavnom indijskog porekla, čuvaju svoje kulturno nasleđe, jezike i verska uverenja, bilo da su hrišćani, hinduisti li sunitski muslimani. Govore engleski jezik, dok se hindi, telugu, tamil i gudžarati jezici govore ređe, ali većina Indijaca razume svoje maternje jezike. Prvi Indijci su stigli u 19. veku da rade. Postoji i manja kineska zajednica u Južnoj Africi, ali se njen broj uvećava useljavanjem sa Tajvana.

JAR ima velikog uticaja u pokretu izviđača. Mnoge tradicije i ceremonije izvođača potiču od iskustava Roberta Bejden-Pauela, osnivača izviđačkog pokreta, koji je deo svog života proveo u Južnoj Africi kao vojnik tokom 1890.

Obrazovanje

Deca pohađaju školu u 13 razreda. Nulti ili prijemni razred se može pohađati u školi ili u obdaništu. Osnovno obrazovanje obuhvata prvih sedam razreda. Deseti, jedanaesti i dvanaesti razredi nisu obavezni.

U JAR postoji 23 državna univerziteta koji se dele u tri kategorije: tradicionalni, tehnički i opšti. Tradicionalni univerziteti su usresrešeni na pružanje teorijskih znanja, tehničički na praktična znanja iz tehnike, dok su opšti mešavine ova dva tipa.


Univerzitet Rodez u Grejemstaunu

Sport

Najpopularniji sportovi u Južnoj Africi su fudbal, ragbi i kriket.

JAR je dugo bila odsutna sa međunarodnih takmičenja tokom najvećeg dela ere aparthejda zbog sankcija, ali je počela da se takmiči nakon što su belci na referendumu podržali rešavanje pitanja aparthejda.


Južnoafrički ragbi tim nakon osvajanja Svetskog kupa 2007. godine




Izvor: Wikipedia
IP sačuvana
social share
Ja sam andjeo sa neba i bezobrazna kad hocu, ja cutim, al` kad treba pevam danju pevam nocu, zahtevna k`o dete, a u dusi sam romantik, ja se klonim svake stete, al` za frkom sam fanatik


Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne Diraj Tigra Dok Se Igra!

Zodijak Cancer
Pol Žena
Poruke 23881
Zastava Izgubljena u vremenu i prostoru
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.64
Kuhinja

Južnoafrička kuhinja je uglavnom zasnovana na mesu i izrodila je specifična južnoafrička društvena okupljanja koja se nazivaju braj (roštilj). Južna Afrika je postala veliki proizvođač vina, a najbolji vinogradi leže u dolinama oko Stelenboša, Franšhuka, Parla i Baridejla.



Tradicionalna jela iz južnoafričke kuhinje


Neke od recepata mozete pronaci ovde:


http://forum.burek.com/juznoafricka-kuhinja-t489143.html
IP sačuvana
social share
Ja sam andjeo sa neba i bezobrazna kad hocu, ja cutim, al` kad treba pevam danju pevam nocu, zahtevna k`o dete, a u dusi sam romantik, ja se klonim svake stete, al` za frkom sam fanatik


Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
2 3  Sve
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.112 sec za 18 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.