Možda se razlog za Janšin i Prodijev stav krije u odnosima između Srbije i Rusije. EU gleda na Rusiju kao na ‘tradicionalnog’ saveznika Srbije - to Evropi nimalo ne odgovara.
Kad je Janša trebao da se sastane sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, otkazao je sastanak bez konkretnog razloga: “Imam previše obaveza, dan ima samo 24 sata pa treba odlučiti što je manje, a što više važno.”- dok u istu ruku (sa Prodijem) igra ‘zaštitnika’ srpskih interesa. Evropa igra duplu igru; oduvek im je bilo u interesu da Srbiju što je više moguće odmaknu od ruskih uticaja.

To je zato sto smo kreteni koji poveruju u svaku laz 


  Slazem se 100%


 

Sad si se izlupetao za medalju.Gde se Slovenija razisla mirnim putem  A one mladice od 19 godina sto su pobili?  Jel to puj pike ne vazi jer su bili Srbi?  Ma zasluzili su oni debelu zatvorsku kaznu samo sto je Hag slep.Austrijska televizija je objavila njihov zlocin samo sto pravde nema i to je valjda svima jasno.Slovenija je htela rat samo sto Slobu nije zanimala Slovenija. 


Slazem se potpuno.

Janša: 'Odnos prema Hrvatskoj i njenom ulasku u EU pozitivan'


LJUBLJANA  - Slovenski premijer Janez Janša izjavio je u ponedjeljak da njegova vlada pozitivno gleda na uključivanje Hrvatske u Europsku uniju i da neće predlagati održavanje mirovne konferencije na kojoj bi se granice Hrvatske izmijenile u korist Slovenije, BiH, Srbije i Crne Gore, kako mu je to u svom zastupničkom pitanju sugerirao predsjednik Slovenske nacionalne stranke (SNS) i predsjednički kandidat Zmago Jelinčič.

"Naš odnos prema Hrvatskoj i njenom uključivanju u EU je pozitivan, kao i prema svim kandidatkinjama koje će ispuniti kriterije i europske standarde, kako je to učinila Slovenija", rekao je Janša. Dodao je da Hrvatskoj zaključivanje većeg dijela pregovaračkih poglavlja tek predstoji, ali da je ta zemlja već napravila velik napor ispunivši europske kriterije glede zakona koji se odnose na prodaju nekretnina stranim državljanima i osnivanja fonda za skladištenje radioaktivnog otpada iz nuklearke Krško.

Jelinčič je u zastupničkom pitanju Janšu upitao hoće li se kao budući predsjednik Europskog vijeća zauzeti za održavanje nove "mirovne konferencije" država nastalih na području bivše Jugoslavije na kojoj bi se Hrvatska proglasila "nasljednicom NDH" i zemljom koja se nije "denacificirala", a na konferenciji bi se, naveo je Jelinčič, raspravljalo o njenim granicama sa susjednim državama.

Ne vidim smisla u sazivanju neke mirovne konferencije i zasnivanju naših odnosa na nekim povijesnim reminiscencijama, takvo ponašanje u Europi ne bi bilo vjerodostojno
"Hrvatska i dalje agresivno poseže za slovenskim teritorijem", rekao je Jelinčič. Predsjednik slovenskih ultranacionalista rekao je da Janšinu vladu treba pohvaliti što sprječava hrvatske "jednostrane korake" na granici i što je nedavno predložila brže uključivanje Srbije u EU, ali da to nije dosta jer Hrvatsku "nekritički" gura u prvi plan i priznaje "nepravednu" međurepubličku granicu kao međudržavnu.

U uključivanju u EU Hrvatska ima i potporu nekih europskih dužnosnika koje je "potkupila", a zapravo predstavlja prijetnju sigurnosti u regiji, rekao je Jelinčič.

"Ne vidim smisla u sazivanju neke mirovne konferencije i zasnivanju naših odnosa na nekim povijesnim reminiscencijama, takvo ponašanje u Europi ne bi bilo vjerodostojno", rekao je Janša, dodajući da je budućnost Europske unije u udruživanju i proširenju i da su danas i Njemačka i Italija u istim međunarodnim ustanovama sa Slovenijom i da sve zemlje u Europskoj uniji i NATO savezu djeluju kao saveznice.

Odbacujući Jelinčičeve primjedbe da je njegova vlada mogla biti "energičnija", Janša je rekao da je ona za razliku od prijašnjih reagirala na svaki hrvatski "jednostrani korak" i da je s hrvatskom vladom prije dvije godine potpisala Brijunsku izjavu o sprječavanju incidenata. Ta je izjava još na snazi i znači da se jednostrani koraci neće priznati kao činjenica prilikom konačnog određivanja međudržavne granice, rekao je Janša.

Slovenski premijer je također izjavio da Slovenija priznaje odluku Badinterove komisije prema kojoj je međurepublička granica postala međudržavna i da je sporazumom o granici potrebno odrediti "mikrolokacije", a uvažiti stanje s proglašenjem nezavisnosti Slovenije i Hrvatske na dan 25. lipnja 1991. godine.

Objašnjavajući važnost odnosa s Hrvatskom, Janša je rekao da je riječ o državi koja je jedan od najvažnijih slovenskih gospodarskih partnera s kojom robna razmjena iznosi preko dvije milijarde eura godišnje.

"To je dodatan razlog za naše pozitivno stajalište prema uključivanju Hrvatske u EU", izjavio je Janša u ponedjeljak u parlamentu, odgovarajući na zastupnička pitanja. Dodao je da su odnosi Slovenije s Hrvatskom bolji od kada je na vlast došla njegova vlada i da je incidenata i "jednostranih koraka" sada bitno manje nego prije.  (Hina)

jutarnji.hr

'Janšino pismo je slovenski udar na Hrvatsku'



Inicijativa slovenskog premijera podijelila političku scenu

ZAGREB - Inicijativa slovenskog premijera Janeza Janše da se Srbiji olakša put prema EU i da joj se već kroz nekoliko mjeseci dade status kandidata izazvao je oprečne reakcije na hrvatskoj političkoj sceni.

I dok se pravaši oštro protive Janšinoj inicijativi jer je to “slovenski udar na Hrvatsku”, kako je rekao šef HSP-a Ante Đapić, predsjednik SDP-a i šef Nacionalnog odbora za praćenje pregovora Zoran Milanović smatra kako “treba odvojiti emocije od razuma”. Jedino u čemu se slažu svi jest to da Srbija prije ulaska u EU mora ispuniti sve kriterije koje su ispunile i druge države. - Status kandidata ne znači i početak pregovora. Srbija može imati status kandidata, ali teško će početi pregovore o članstvu prije nego što zadovolji cijeli niz kriterija - smatra Milanović. I predsjednica HSLS-a Đurđa Adlešić drži kako “Srbija mora ispoštivati sve kriterije za članstvo kao i druge države”.

Janša: 'Srbiji hitno dati status kandidata EU'

- Normalizacija stanja u Srbiji može samo koristiti Hrvatskoj - poručuje šefica liberala. Na desnoj strani političke scene, međutim, drukčiji su tonovi. Đapić ne podupire Janšinu inicijativu “po kojoj bi Srbija prema EU trebala skakati sedam milja brže u odnosu na Hrvatsku i druge države”. Po njemu, to nije dobra vijest za Hrvatsku, pogotovo ne u kontekstu presude protiv “vukovarske trojke”. - U zadnje je vrijeme previše koincidencija koje idu na ruku Srbiji. Očekujem od Vlade da reagira i odbaci inicijativu koja nije u interesu hrvatske politike - poručuje Đapić.

U ime vlasti, Gordan Jandroković se složio djelomice s Đapićem. - Da bi netko zaslužio status kandidata, mora ispuniti strandarde EU. Sve zemlje koje su ušle u Europsku Uniju prošle su isti put, bilo bi pogrešno izuzeti Srbiju od toga - zaključuje Jandroković.

jutarnji.hr

Tema je:      "Srbiji hitno dati status kandidata EU"

Tema nije:   "Kako podjebavati Hrvatsku" ... Svaki drugi / treći post spominje Hrvatsku ???   

Зашто Хрватска уопште реагује поводом ове теме?
Шта вас брига, ни у џеп, ни из џепа...

hoce da ono sto nam guraju od svojih proizvoda dolazi kod na bez carine.....

PA vidis da to objavljuje jutarnji.
Niko od nas ne izmislja toplu vodu.

Nema požurnice za Srbiju


Slovenski premijer Janez Janša dobio je košaricu. Predsjednik Europske komisije odgovorio mu je da Srbija neće preko reda u Europsku uniju. Odgovor je bio uljudan, ali jasan i čvrst.

"Predsjednik Barroso i EK pročitali su pismo slovenskoga premijera s očito velikim zanimanjem; znate da je EK vrlo predan europskoj budućnosti zapadnoga Balkana. Stoga EK pozdravlja namjeru Slovenije da tijekom svojega predsjedanja Unijom, u prvoj polovici 2008., pitanje članstva zapadnobalkanskih zemalja u EU stavi na dnevni red kao jedan od prioriteta", rekao je glasnogovornik Josea Manuela Durra Barrosa Johannes Leitenberger, a prenosi Večernji list.

"Sa Srbijom smo završili tehničke razgovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP); sada treba završiti njegov tekst i potpisati ga. Vrlo je, međutim, važno da Janša jasno uviđa da je uvjet za postizanje SSP-a potpuna suradnja Srbije s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY), a da je postupak europske integracije Srbije jedan od koraka koji će slijediti", upozorio je Leitenberger.

Barrosov glasnogovornik ne sumnja da će Srbija postati kandidatskom zemljom, ali to će se dogoditi tek kada za taj korak ispuni nužne uvjete.

Na sličan zahtjev, upućen Barrosu i Vijeću EU pred neformalni sastanak u rujnu ministara vanjskih poslova EU 27, tzv. Gymnich, u Viani do Castelo, odbijenicu je s jednakim obrazloženjem dobio i talijanski premijer Romano Prodi, piše Večernji list.

Inicijativa Janše i Prodija važna za Srbiju, ali Hag ostaje glavni uslov
Srbija ne može prečicom u Evropu
Autor: Bojan Bednar | 02.10.2007 - 09:20

Prečice za ulazak Srbije u Evropsku uniju neće biti. Uprkos najnovijem apelu Janeza Janše i nešto ranijem Romana Prodija da se našoj zemlji što pre dodeli status kandidata za članstvo, bez uslovljavanja budućim statusom Kosova, jasno je da našu zemlju čeka poznati vozni red: puna saradnja sa Hagom, potpuno rešavanje problema Kosova i usvajanje i primena svih neophodnih zakona.

U pismu predsedniku Evropske komisije Žozeu Manuelu Barosu, Janša se založio da Srbija što skorije postane kandidat za članstvo u EU.
„Moramo da dokažemo Srbiji da je naša podrška evropskoj perspektivi te države realna. Ispunjenjem potrebnih uslova, Srbiji bi status kandidata mogao biti dodeljen za nekoliko meseci, a najranije tokom prve polovine 2008. godine“, piše u Janšinom pismu.
Sličnu poruku EU, sredinom septembra, uputio je i nekadašnji predsednik Evropske komisije Romano Prodi stavom da je „kucnuo čas da na dnevni red budu stavljeni i izgledi za članstvo Srbije u EU i postepeno ukidanje evropskih viza za srpske državljane“.
Prema mišljenju slovenačkog premijera, dodeljivanje statusa kandidata za članstvo u EU Srbiji ne treba uslovljavati procesom odlučivanja o budućem statusu Kosova.
Međutim, iz Brisela je juče stiglo hitno objašnjenje Evropske komisije da će Srbija postati kandidat za članstvo u EU čim ispuni tražene uslove i etape, uključujući saradnju s Haškim sudom, o čemu je haški tužilac Karla del Ponte telefonom razgovarala s evropskim komesarom Olijem Renom.
- Janšina inicijativa je znak da postoji dobra volja da se proces približavanja Srbije EU ubrza, ali na tom putu nema prečica jer Srbija mora da ispuni svoje obaveze. Bez okončanje saradnje sa Haškim tribunalom ne možemo se nadati potpisivanju sporazuma o pridruživanju jer inicijativa nije znak popustljivosti EU prema saradnji Srbije sa Hagom. Inicijativu ne bi trebalo posmatrati ni kao vrstu kompenzacije za eventualno proglašenje nezavisnosti Kosova jer su status Kosova i priključenje Srbije EU dva odvojena procesa. U pitanju je podrška Srbiji da smelije ide ka EU i „Partnerstvu za mir“ - kaže Dušan Lazić, član Foruma za međunarodne odnose.
On objašnjava da EU, imajući u vidu skoro rešavanje statusa Kosova, mora imati neke mere koje bi stimulisale Srbiju da se opredeli za reforme i ulazak u EU.
- U EU su svesni složenosti problema Srbije na međunarodnom planu, ali i određenih političkih opcija koje su suprotstavljene ulasku Srbije u EU. Zbog toga je Janšina inicijativa značajna, pogotovo ako se u obzir uzme da će Slovenija od početka sledeće godine predsedavati EU - kaže Lazić.
Inicijativa slovenačkog premijera, kaže Goran Svilanović, funkcioner Pakta za stabilnost jugoistočne Evrope, svedoči o novoj politici EU prema Srbiji, koja našu zemlju ne ostavlja po strani, već je angažuje u evropskim integracijama.
- Pored rešavanja statusa Kosova, EU paralelno mora da ima ponudu za stabilizaciju regiona. Ovakva inicijativa je samo prva u nizu važnih mera koje EU mora da sprovede u cilju stabilizacije. Dakle, liberalizacija viznog režima, status kandidata i početak pregovora o pridruživanju EU i finansijska pomoć svim zemljama u regionu. Potrebne su nam takve inicijative, kakva god da bude odluka o statusu Kosova, jer sa njom EU počinje da deluje kao izvesnost - kaže Svilanović.

Ksenija Milivojević: Diplomatska inicijativa Beograda
Zalaganje slovenačkog premijera Janeza Janše da Srbija što pre postane kandidat za članstvo u EU, kao i nedavni sličan zahtev premijera Italije Romana Prodija, posledica su diplomatske inicijative Srbije, izjavila je za B92 Ksenija Milivojević, savetnica potpredsednika Vlade Srbije za evropske integracije.
Milivojevićeva očekuje da će izveštaj koji glavna tužiteljka Haškog tribunala Karla del Ponte podnosi polovinom oktobra biti pozitivan i da će Srbiji to omogućiti parafiranje sporazuma. Njegovo potpisivanje, međutim, moraju da odbore sve članice EU.
„Tu se postavlja pitanje tumačenja pune saradnje s Haškim tribunalom. Dakle, da li to mora da podrazumeva izručenja ili je to uveravanje, odnosno dokaz da država čini sve što je u njenoj moći da do tih izručenja dođe“, rekla je Milivojevićeva. Ona zaključuje da će puna saradnja s Haškim tribunalom na svakom sledećem koraku evropskih integracija značiti izručenje Ratka Mladića i ostalih haških begunaca.

Izvor: Blic