Postoji li dobar TV-program? Ne, ako ga gledate duže od 30 minuta na dan. Zurenje u televizor štetnije je nego što mislite. Uz debljanje i otuđenje, neizravno utječe na odumiranje mozga te pojavu tumora.
Loš vid, pretilost, prerani pubertet i autizam neki su od problema koje može izazvati gledanje televizije. Istraživanje objavljeno u znanstvenom žurnalu Biologist zaključuje da smanjivanje sati pred televizorom, posebno za djecu, mora postati zdravstveni prioritet koji će dugoročno smanjiti i izdatke u zdravstvu. Gledanje TV-a ometa proizvodnju hormona melatonina, koji utječe na imunološki sustav, ciklus sna i pojavu puberteta. Smanjena razina melatonina možda je jedan od razloga zbog kojeg djevojčice ulaze u pubertet ranije nego 1950-ih, piše u studiji psihologa Arica Sigmana. Značajno je i to što se prosječna težina kod djevojčica također povećala.
Smanjena razina melatonina povezuje se i s pojavom tumora.
Među negativne učinke gledanja televizije kod djece znanstvenici su istakli:
- može potaknuti pojavu autizma
- čini se glavnim razlogom trajnog oštećenja vida
- jedan od vodećih razloga pretilosti
- potiče razvoj dijabetesa tip 2
Svaki dodatni sat pred ekranom povećava rizik za razvoj Alzheimerove bolesti kod osoba u dobi od 20 do 60 godina.
Znanstvenici smatraju da zabrana gledanja TV-programa kod najmlađih nije drastično nego jedino zdravorazumsko rješenje. Naime, prosječno 6-godišnje dijete u Britaniji jednu je godinu provelo gledajući TV, dok polovina trogodišnjaka ima TV u spavaćoj sobi.
"Dopuštanje da djeca i dalje nastave s tolikim gledanjem TV-a odbacivanje je roditeljskih odgovornosti", kaže Sigman.