Izmene Ustava Bosne i Hercegovine do marta 2010.
Autor: N. M. J. | 15.10.2009. - 05:00

SAD i EU očekuju da će 20. i 21. oktobra u Sarajevu biti postignut dogovor o izmenama Ustava BiH i ne očekuju nastavak pregovora na tu temu. Predstavnici SAD i EU, uključeni u pregovore, ističu da rezultat sastanka u Butmiru ne mora da bude pisani dokument, ali da mora da postoji paket dogovora koji će biti sproveden najkasnije do marta 2010, saznaje “Blic” od dobro obaveštenih diplomatskih izvora.

 
- Predstavnici SAD i EU poručili su pregovaračima iz redova Bošnjaka i Srba da BiH mora da govori jednim glasom prema EU i da mora da bude efikasna država koja mora da sprovede ono što obeća. Za to su potrebne izmene Ustava BiH, ali bi bilo garantovano postojanje jedne države i dva entiteta. RS ni na koji način ne bi bila ugašena - kaže naš sagovornik blizak pregovaračima.
Sa izaslanicima SAD i EU koji su juče bili u Beogradu razgovarali su i Vuk Jeremić, ministar inostranih poslova, i Jovan Ratković, savetnik predsednika Srbije za spoljne poslove.
- Srpska strana se interesovala da li se smatra pregovaračima u procesu. Kada su dobili negativan odgovor, oni su posle predloženog paketa mera odbili da iznesu svoj stav upućujući ih za sve na Republiku Srpsku. Ono što je Beogradu bilo bitno da čuje jeste da se ni na koji način neće ukidati entitetsko glasanje - kaže naš sagovornik.
Izaslanici SAD i EU sastali su se i sa Miloradom Dodikom u Banjaluci, sastanak je trajao tri i po sata i jedina ocena je da je bio konstruktivan.
Oli Ren, evropski komesar za proširenje, pozvao je juče u Briselu političke lidere u Bosni i Hercegovini da se dogovore o reformi Ustava, ukazujući na to da samo funkcionalne države mogu ući u EU.
- Zahtev za članstvo u EU BiH može biti razmatran samo kada Kancelarija visokog predstavnika međunarodne zajednice (OHR) bude zatvorena. Nikakvi kvaziprotektorati ne mogu ući u EU - istakao je Ren. On je podsetio da je prošle nedelje održan sastanak u Butmiru, na kojem su lideri političkih stranaka u BiH razgovarali sa Karlom Biltom, šefom švedske diplomatije, i Džejmsom Stajnbergom, zamenikom državnog sekretara SAD, o načinima da se prevaziđe zastoj u BiH.
- Iduće nedelje, u utorak i sredu, ponovo ćemo se sastati u BiH. Naš cilj je da BiH postane kredibilan podnosilac zahteva za članstvo u NATO i EU. Za to je potrebno da zemlja stane na svoje noge, bez izaslanika međunarodne zajednice ili EU - poručio je Ren i dodao da se ne radi o ustavnoj revoluciji već o radu na osnovama Dejtona.
Kad je reč o izjavama Milorada Dodika, Oli Ren je istakao da taj političar može doprineti da BiH postane funkcionalna država.
- Mi želimo da dobijemo sporazum o tranziciji - zatvaranju OHR (Kancelarije visokog predstavnika) i prelasku na pojačano prisustvo EU - naglasio je Ren.

Izvor: Blic

Prvo neka se EU i SAD sloze sta hoce, pa nek posle izlaze sa predlozima pred usijane bosnjacke glave.

ulavnom od referenduma nikad nista biti nece...pomirrite se sa cinjenicom da cete do roba ostati u okvirima bosne 

evo jedna svijetska vijest...nadam se samo da ce probosanski politicari ovu ovu poziciju umijet iskoristit u nasu korist...

Generalna skupština UN-a
BiH izabrana za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti!
Sa 183 glasova "za" Generalna skupština Ujedinjenih naroda, već u prvom krugu izabrala je u četvrtak Bosnu i Hercegovinu za jednu od pet novih nestalnih članica Vijeća sigurnosti, s mandatom od 2010. do 2012. godine.
Bosna i Hercegovina predstavljaće Istočnoeuropsku skupinu zemalja u UN-u. Do kraja ove godine ovu skupinu, koju čine 23 zemlje, predstavlja Hrvatska.

Izbor za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti OUN-a predstavlja nesumnjivo najveće vanjskopolitičko dostignuće Bosne i Hercegovine od njenog osamostaljenja 1992. Ovom rezultatu prethodio je čitav niz višemjesečnih koordiniranih diplomatskih aktivnosti s osnovnim ciljem da se naša zemlja prepozna kao vjerodostojan partner kojem se može povjeriti članstvo u Vijeću sigurnosti OUN-a.

Izbor za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti OUN-a predstavlja nesumnjivo najveće vanjskopolitičko postignuće Bosne i Hercegovine od njenog osamostaljenja. Ovom rezultatu prethodio je čitav niz višemjesečnih koordiniranih diplomatskih aktivnosti s osnovnim ciljem da se naša zemlja prepozna kao vjerodostojan partner kojem se može povjeriti članstvo u Vijeću sigurnosti OUN-a.

U toku kampanje, iskorištena je svaka prilika na bilateralnom i multilateralnom nivou da se zatraži podrška za kandidaturu BiH, te je na taj način osigurana pisana podrška više od 100 zemalja. Paraleleno sa aktivnostima kandidature, u MVP-u BiH su poduzimane neophodne programske, administrativne i kadrovske mjere da bi se stvorile sve pretpostavke za uspješno obavljanje našeg mandata u tako značajnom tijelu.

“Nestalno članstvo BiH u Vijeću sigurnosti OUN-a ima neprocjenjiv značaj, a BiH će u toku dvije godine biti među onim zemljama koje će odlučivati o svim najvažnijim pitanjima svjetske politike“, rekao je ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj koji je prisustvovao glasanju.

Ministar Alkalaj je dodao, kako će se, "naši stavovi i naš glas čuti ne samo u zgradi UN u Njujorku nego i šire. Upješno obavljen mandat nestalne članice Vijeća sigurnosti ojačat će imidž, ugled i uticaj BiH u svijetu i otvoriti nam mnoga politička i ekonomska vrata koja bismo inače veoma teško otvarali“.

"Najzad, prisustvo i sudjelovanje manjih država, kao što je Bosna i Hercegovina, u radu Vijeća sigurnosti OUN-a je od posebne važnosti i za održavanje ravnoteže unutar VS OUN-a koje, pored stalnih članica i svjetskih sila, treba da omogući i malim državama da prezentiraju svoje stavove i kao punopravni partneri sudjeluju u donošenju važnih odluka“.

Ulazak BiH u Vijeće sigurnosti OUN-a može se tumačiti i kao priznanje međunarodne zajednice našoj zemlji za do sada ostvarena postignuća u procesu pristupanja evroatlantskim integracijama, kao i novi poticaj za dinamiziranje tog procesa.

Kao zemlji multietničkog i multikulturalnog karaktera, sa bogatim historijskim naslijeđem, Bosni i Hercegovini se članstvom u Vijeću sigurnosti OUN-a otvara i put za prijenos iskustava kroz koja je prošla u postkonfliktnoj izgradnji mira i jačanju povjerenja među različitim zajednicama.

Članstvo u Vijeću sigurnosti OUN-a, također, predstavlja izazov i za sve institucije BiH jer iziskuje zajednički i koordiniran način djelovanja. Istovremeno, ovo je šansa da BiH da unaprijedi vlastite diplomatske i ostale institucionalne kapacitete, te da nakon završetka mandata, na osnovu stečenih iskustava i znanja, preuzme aktivniju ulogu i u drugim međunarodnim organizacijama.

Sigurni smo da će iskustvo stečeno u Vijeću sigurnosti UN-a omogućiti BiH i da na sveobuhvatniji način sagleda mnoge globalne probleme u njihovim političkim, vojnim, humanitarnim i civilnim aspektima, kao i da sa novostečenim kredibilitetom predlaže mjere i aktivno sudjeluje u rješavanju pojedinačnih kriznih žarišta u svijetu.
(Sarajevo-x.com)

A sta to ne stima u Bosni? Onako kako su Karadzica i Mladica  procesuirali, red je malo i na onog baliju koga drze od pocetka konflikta. Nije im jasno da su potpisali decentralnu drzavu, pa sada hoce centralnu zato sto balija hoce dzihad? Sve to moze da funkcionise tako kako jeste. Samo malo dobre volje.

kakav dziad, ocemo normalnu Bosnu, sa jakim centralnim oranima koji ce moci odovoriti na izazove evropski i nato interacija...a ne da vazda tapkamo na zacelju zato sto se tamo nekom kabadaiji iz laktasa ne moze dici...

Ма да.. Слика Сарајева све говори

Nakon 16 godina
Ferhadija se vraća Banjaluci
Nakon što je srušena u noći 7. maja 1993. godine Ferhad-pašina džamija u Banjaluci 16 godina poslije polako poprima stari izgled. Ovog ljeta na obnovi je urađeno mnogo više nego što je planirano, izvještava novinar Deutsche Wellea iz ovog grada Dragan Maksimović, u posebnoj reportaži o izgradnji ove džamije.

Congressman Chris Smith: Moramo se upitati priprema li se to podjela BiH      
17.10.2009. 01:09


Evropska unija i Sjedinjene države trebaju imati osjećaj vlastite krivice za ono kroz šta smo dozvolili da Bošnjacia prođu, kao uostalom i Hrvati, govori kongresmen iz savezne države New Jersey za Glas Amerike I nastavlja:

 

Mi smo, nevoljko, bili ipak učesnici koji su Beogradu dozvolili da radi te grozne stvari koje je činio. To nije baš bilo medju našim najboljim potezima. Sad, kad se dešavalo to u Butmiru prije nedjelju dana, trebalo je da nastojimo ukinuti ili barem ozbiljno reformirati instituciju entitetskog glasanja, što je, da kažem, prevazidjeni zaostatak - koji jeste djelovao u jednom kratkom periodu, na kratke staze, kao dio jednog sveobuhvatnijeg paketa čiji je cilj bio da se zaustavi rat na Balkanu, ali koji danas više nema smisla.

 

VOA: Koliko smo razumjeli, vi upravo radite na jednom prijedlogu.Šta on sadrži?

 

 

Kongresmen Smith:

Da, namjera mi je da , da tako kažem, poguram ideju da se ozbiljno izmijeni mehanizam entitetskog glasanja, tako da bi, možda, Ustavni sud bio nadležan ako bi entitetsko glasanje narušilo neki ozbiljan zajednički interes. Ono što zabrinjava sada je to da jedna veoma mala grupa, klika parlamentarnih zastupnika može zaustaviti bilo šta, ne dozvoliti da se to izglasa. Parlamentarci iz Srpske su više od 260 puta iskoristili entitetsko glasanje kako bi centralnu vladu učinili nemoćnom, i disfunkcionalnom.

Ja sam parlamentarac već 29 godina, i ako bih ja pokušao da dovedem do usvajanja nekog zakona, pod uslovima pod kojima to rade parlamentarci u Bosni i Hercegovini, frustracije bi me sigurno dovele do prevremne penzije, ili odustajanja od svega jer ništa ne možeš da uradiš. Narod u Bosni i Hercegovini zaslužuje bolje od toga, oni zaslužuju funkcionalnu federalnu vladu, centralnu vladu, koja može da sprovodi zakone, koji će odražavati želje i nade tih ljudi, da se promovira pravda, kako, konačno, Ured visokog predstavnika jednog dana nestao jer više nije potreban, jer postoji demokratija koja djeluje.

 

Republikanski kongresmen iz New Jerseya, i veliki prijatelj Bosne I Hercegovinew potom nastavlja:

 

U Butmiru je napravljena velika greška, zaista, i mi i Evropljani smo napravili veliku grešku na Butmiru! Naime, centralni problem koji se hitno mora riješiti jest entitetsko glasanje. To je imalo smisla na početku, u Dejtonu, zaustavilo je rat, ali to nema pozitivnu funkciju danas...Ja nisam bio u sali na Butmiru, ali koliko ynam, to nije bilo ni bliyu vrha agende na tom sastanku. Ja osobno, s druge strane, sam glasno i jasno savjetovao administraciju predsjednika Obame da zauzme čvrt i proaktivan stav u odnosu na ovo pitanje. Znate, nakon što su se Evropljani progurali u prve redove nakon pada Sovjetskog Saveza i berlinskog zida, ponavljali smo gao mantru da se Balkanom trebaju baviti upravo Evropljani. Medjutim, Evropljani su totalno zakazali, i na stotine hiljada ljudi je ubijeno , jer su pravili grešku za greškom! Upravo zato smatram da mi Amerikanci, i Evropljani, ovom pitanju sada moramo prići s osjećajem svjesnosti da je greška napravljena 90 tih., nametanjem embarga na BiH. Nipošto ne bismo željeli vidjeti ponovno rat i genocid zato što bi se Srpskoj omogućilo da se odvaja od BiH. I pošto predloženi oblik reformi odbija modificirati entitetsko glasanje, nego , umjesto toga, transferira tu i druge vrste imovine entitetima , moramo se ozbiljno upitati da li se to priprema teren za podjelu BiH. Sjedinjene Države bi se morale distancirati od ovakvih opasnih prijedloga koji samo mogu ojačati secesioniste . No, kada to propadne, a vjerujem da hoće, Amerika bi se trebala ponovno angažirati i podržati pravu ustavnu reformu, kaže kongresmen Smith.

 

VOA: Medjunarodna zajednica i Amerika vrše jaki pritisak sada da se izvrše Ustavne reforme, dok je očigledno i entitetsko glasanje problem. kada biste vi birali šta trebarješavati prvo, šta biste izabrali?

 

Kongresmen Smith:

Jednostavno treba odraditi oboje. Medjutim, Ustav mora biti izradjen u cjelosti od strane izabranih predstavnika naroda, a ne da se on pište ili nameće od nekoga drugoga, bilo da su to Evropljani ili Amerikanci.Mi možemo davati savjete ili preporuke, ali finalna verzija mora biti u interesu naroda BiH. nećemo praviti patronizaciju, ali, mi smo pomogli u stvoranju ovog problema , i zato moramo pomoći da se taj problem sada i otkloni. Postoji odredjeni stepen arogancije od strane Evropljana, ali i Amerikanaca,na koju bih ja, da sam Bosanac koji je izgubio voljenu osobu u ratu, viknuo:Stanite malo, to ne ide tako. Moramo pristupati Bosnia s mnogo manje arogancije nego što je to slučaj sada. Moramo konačnio ojačati same Bosance, a Haris Silajdžić i njegove kolege ne bi smjeli ni u kojem slučaju biti marginalizirani.Mi moramo pomagati, a ne diktirati.

 

@inzko80
Bi li ti meni da objasnis, zasto izmedju srba i srba treba granica, dve drzave tako negde jednom delu da sole pamet kad i kako ce biti sretni sa vama itd, itd.
bato, to ne funkcionise. nikako. nikada. jel opet privremeno resenje dok ojacamo i opet rokanje?

inziko odgovaraj ti na kakav izazov hoces i radi sta hoces samo pusti nas na miru...