Istraživanja jezgre Zemlje




Desetljećima ljudi lete u svemir na desetke tisuća kilometara, ali, kao što je pisac Jules Verne u svojem romanu opisao, put u središte Zemlje ostat će zbog vrlo teških uvjeta do daljnjega neostvaren
Japanski znanstvenici žele se putem posebne bušilice probiti sedam kilometara u dubinu Zemlje kako bi na taj način stekli saznanja o potresima, ali i o izvoru života na Zemlji. Najdublja bušotina trenutno je 2.000 metara, što predstavlja tek ogrebotinu na površini kugle zemaljske. Chikyu, japanski znanstveni brod težak gotovo 58.000 tona, ovih dana trebao bi biti gotov za porinuće u more.

Nakon faze treninga znanstvenici će tijekom godine započeti s bušenjem morskog dna. Projekt japanskog Centra za dubinska istraživanja (CDEX) koštao je 445 milijuna eura, a potpomaže ga i vlada u Tokiju. Pothvat je dio međunarodnih bušenja u dubinama mora u kojima osim Japana sudjeluju i Sjedinjene Države, Kina i 12 europskih država. U unutrašnjosti Zemlje vlada visok pritisak, visoke temperature i gotovo da nema kisika. Slični uvjeti vladali su najvjerojatnije prilikom nastajanja Zemlje, izjavio je Jun Fukotomi, suradnik CDEX-a.

Prikupljanjem uzoraka tla i kamenja iz unutrašnjosti Zemlje znanstvenici se nadaju da će pronaći organizme koji su postojali u vrijeme nastajanja planeta. 'Pomoću tih mikroba mogli bismo bolje razumjeti evoluciju i nastanak života na Zemlji', nada se Fukotomi i dodaje 'kako s ovim projektom započinje novo doba znanosti o životu'. S bušenjima bi se započelo pred obalama Japana u rujnu 2007. godine. Najprije bi se u dubini od 2.500 metara napravilo pokusno bušenje i nastavilo bi se do dubine od 3.500 metara.

Od tog prvog projekta znanstvenici se nadaju da će dobiti saznanja o tektonici Zemljinih ploča. U regiji Japana kolidiraju četiri kontinentalne ploče i na tom području se događa 20 posto svih potresa na svijetu. Podrobnije poznavanje interakcija između ploča moglo bi olakšati znanstvenicima da ubuduće lakše predvide potrese. Istraživanjem slojeva Zemljinog ogrtača znanstvenici se nadaju novim saznanjima o nekadašnjim, ali i o budućim klimatskim uvjetima.


U idućem koraku znanstvenici namjeravaju prodrijeti u morske dubine od 4.000 do 7.000. metara. Bušenja na dnu mora su lakša nego na kopnu, ističe Fukomoti i dodaje da je Zemljina kora ispod mora mekša nego na kopnu. Posada broda imat će 100 osoba i 50 znanstvenika, a platforma za bušenje strši 112 metara iznad razine mora. Tehnike koje se koriste u bušenju slične su bušenju za naftu. Sustav bušenja opremljen je posebnim elementima zaštite od eksplozije u slučaju da bušilica naiđe na rezerve nafte ili plina. Brod posjeduje navigacijski sustav i mjere za stabilizaciju broda u slučaju uzburkanog mora.
T-Portal/DW