Zvanični Beograd na ratnoj nozi sa svima u regionu: U odnosima Srbije i susjeda vladaju cinizam i nepovjerenje
25. 02. 2010. • 09:10 A. B.

Srbija vrati svog ambasadora u Podgoricu, a ministar spoljnih poslova Crne Gore pogrdno zaključi da "nije morao ni odlaziti”.

Hrvatski predsjednik ne stigne ni da završi rečenicu o iracionalnosti srbijanskog predsjednika, a na sto stigne demarš iz Beograda brže nego što je prihvaćena netom pružena ruka prijateljstva iz Zagreba.

Beograd bi usvojio deklaraciju o Srebrenici, ali brojni političari brzo u javnosti počnu da negiraju počinjeni genocid. I kad krenu nabolje, odnosi država u regionu potonu još brže, u još dublju jamu iz koje love tuđe greške i dokaze mržnje.

Iako su bolji odnosi sa susjedima među prva tri mjesta na agendi svih država u regionu, ovaj cilj djeluje nedostižno zahvaljujući tome što nijedan od brojnih problema nije riješen, a svaki pokušaj rješavanja zaglibi se u međusobnom nepovjerenju i neizbježnim uvredama.

Da su regionalna saradnja i dobrosusjedski odnosi jedan od prioriteta u Srbiji, potvrđuje za Blic i Vuk Jeremić, ministar spoljnih poslova.

"Čim padne brzina evropskih integracija, problemi u regionu izbiju u prvi plan zato što je situacija veoma krhka. Upravo zato mi insistiramo na brzim evropskim integracijama. Srbija više ne pristaje na poniženja i insistiraće na korektnom i ravnopravnom tretmanu u skladu sa međunarodnim pravom i ranije preuzetim obavezama. Vjerovatno će biti potrebno još neko vrijeme, nadam se ne previše dugo, da se svi susjedi naviknu na tu činjenicu", kaže Jeremić.

Najdrastičniji sukob je trenutno sa Crnom Gorom, koja je pružila utočište kriminalcima, vođama kokainskog klana.

"Kokainska afera koja je sada rasplamsana samo je jedan od primjera loših odnosa između dvije države, a ne pamtim kada su bili dobri. To je primjer nedostatka međusobnog povjerenja i iskrenosti, kojih da ima, ne bi ni bilo afere. Nijedna tvrdnja o tome čiji su glavni akteri mafijaških klanova nije tačna. Srbija prebacuje odgovornost na Crnu Goru i time pokušava da prikrije da bez veze sa pojedincima iz institucija ili čak političkim vrhom ne bi ti kriminalci uspjeli da pokupuju vile, poljoprivredna dobra, preduzeća u Srbiji. S druge strane, oni su svi rođeni i rasli u Crnoj Gori i ovo sve što se događa ne bi moglo bez njihove veze u političkom establišmentu", kaže za Blic ugledni crnogorski profesor Svetozar Jovićević.

Brojni poznavaoci prilika riješenje odnosa u regionu vide u evropskim integracijama, koje su gotovo jedini zajednički cilj svih država.

"Samo uz pomoć EU možemo da ih riješimo jer iz perspektive evropskih integracija oni izgledaju mekše i manje bolni. Što se tiče problema na relaciji Makedonija-Srbija, oni se uglavnom tiču samo makedonske crkve, koju SPC ne priznaje. Taj problem neće biti riješen jer je EU nezainteresovana za njega"m kaže Ljubomir Frčkovski, profesor na Pravnom fakultetu.

Kao dežurna tema između Hrvatske i Srbije, čiji odnos najviši zvaničnici EU ističu kao okosnicu za region, ispostavlja se tužba za genocid.

"Optužnice služe za internu upotrebu i jedne i druge strane. I Hrvatska i Srbija su u očekivanju pravde, ali ona ne može doći dok se svaka država ne suoči sa svojim zločinima. U Srbiji još nije uhapšen Ratko Mladić, a u Hrvatskoj se Tomislav Merčep, kao ugledni građanin, pojavljuje čak i u izbornim kampanjama", objašnjava za Tanja Tagirov, novinarka magazina "Vreme".

"Najveći problem između Srbije i BiH jeste odnos prema zločinima i žrtvama rata, nesposobnost suočavanja sa prošlošću i suđenja odgovornima za zločine. Najveći broj ljudi u Bosni obradovao se kada je najavljeno usvajanje deklaracije o Srebrenici, ali kasnije izjave da neće biti upotrebljen termin "genocid" unijele su sumnju u iskrenost. Šteta je što ovde na Balkanu nemamo političare sa vizijom. Fali nam balkanski Vili Brant", kaže Enes Osmančević, profesor na Filozofskom fakultetu u Tuzli.

tema:
http://forum.burek.com/u-odnosima-srbije-i-suseda-vladaju-cinizam-i-nepoverenje-t491742.html