Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

Registracijom prihvatate pravila foruma.
ConQUIZtador
banner
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
1 2 [Sve]
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Ishrana u vanrednim uslovima  (Pročitano 99123 puta)
12. Feb 2005, 12:59:51
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
mob
Apple iPhone 6s
Upotreba  samoniklih divljih jestivih biljaka korisna je dopuna hrani koju pretezno sacinjavaju kulturne biljke. To isto vrijedi i za  zivotinjsko  meso u ishrani covjeka. Covjek najvise za ishranu koristi meso domacih zivotinja. Meso zivotinja koje covjek ne uzgaja, samo povremeno i u manjim kolizinama dopunjuje uobicajeni jelovnik covjeka. Izuzetak zine morske ribe, koje u nekim zemljama predstavljaju glavnu hranu stanovnistva.

  Iako divlje biljke i zivotinje u normalnim uslovima cine tek dopunsku hranu, u odredjenim vanrednim uslovima kao sto su ratovi, revolucije, elementarne katastrofe (zemljotresi, poplave, suse ili nerodne godine) ova hrana  moze da bude od ogromnog znacaja. Tako i u miru ima situacija kada smo prisiljeni da jedemo  samo ono sto se nadje u prirodi. Mozemo reci da uvijek kada je redovno snabdijevanje hranom otezano, covjeku ostaje jedino da u ishrani koristi divlje biljke i zivotinje.

  Da bi se iskoristila hrana koja se nalazi u prirodi mora se dobro poznavati biljni i zivotinjski svijet. Od ukupnog broja oko 350.000 biljnih vrsta koje zive na Zemlji, mogla bi se za ishranu ljudi iskoristiti jedna trecina ili priblizno oko 120.000 vrsta, a covjek danas stvarno koristi  za jelo jedva oko 600 vrsta, sto znaci priblizno 200 puta manje od onog sto mu pruza priroda. To znaci da ogromno prirodna bogatstva hrane ostaje neiskoristeno. Glavni razlozi za ovo su: neznanje, nerazvijene navike u ishrani, a narocito kada je u pitanju upotreba zivotinja u ishrani. Za vrijeme rata ljudi su zesto umirali od gladi premda su mogli prezivjeti da su znali iskoristiti neke izvore hrane u prirodi. U stvari, sve sto nije otrovno i sto ne izaziva poremecaje u probavnim organima moze se koristiti u ishrani.

  U prirodi nase zemlje sadrzano je veliko bogatstvo jestive flore i faune. Kolicine nekih od glavnih minerala i vitamina u prirodi su skoro neogranicene i to u svakom godisnjem dobu. Rezerve biljne hrane neuporedivo su vece, prakticki su neiscrpne, ukoliko ne bi, iz drugih razloga, nastupili poremecaji u prirodnim odnosima. Iz ovog proistice da je neophodno da se sprovede obrazovanje i vaspitanje korisnika kao cuvara prirode.
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
mob
Apple iPhone 6s
Prehrambena vrijednost jestivog divljeg  bilja zavisi prvenstveno od dijela biljke koji se koristi za ishranu. Plodovi su bogati secerom  i vitaminima, lisce vitaminima, a korijen i lukavica su bogati skrobom i secerima. Neki plodovi i sjemenje su odlican izvor  masnoca.

  Kaloricna vrijednost lisca i zeljastih dijelova je relativno mala, kao sto je to slucaj i sa kultivisanim povrcem tipa spanaca ,kupusa, kelja i sl. Iz 100 gr.ociscenih povrcnih biljaka i salata dobija se od 22 do 70 kalorija, zavisno od vrste biljke. Iz 100 gr. ociscenih hljebnih biljaka  dobija se od 34 -140 kalorija. Narocito visoku kaloricnu vrijednost imaju orasi , ljesnici, zir i kestenovi, bukovica (plod bukve).

  Da bi nasa ishrana bila bogata vitaminima treba upotrebljavati povrcne biljke i salate, a za obezbjedjenje kalorija hljebne biljke i divlje voce.

  Bilje starenjem postaje bogatije celulozom i postaje sve gorce , pa zbog toga za ishranu treba upotrebljavati mlade biljke.  Najjestivije  je mlado bilje.

  Zastupljenost mladog bilja u pojedinim godisnjim dobima:

u proljece i jesen je najsocnije mlado bilje. U ljeto  mlado bilje treba traziti  po vaznim i sjenovitim mjestima. Gorcina  koja postoji u bilju moze se ukloniti ili djelimicno ublaziti ako se bilje prokuha. Neke biljke se konzumiraju i sirove i na taj nacin  se unosi vise i minerala  i vitamina. Konzervisanjem divlje bilje moze da se sacuva za dug vremenski period i to susenjem na vazduhu, u susnici ili samokiseljenjem.   


Jestivo divlje bilje  po svojoj upotrebi i hranljivoj vrijednosti moze da se svrsta u nekoliko grupa:

Lisce ili nadzemni dijelovi cajnih biljaka se upotrebljava za spremanje caja
kadulja   kantarija   majcina dusica   lipa   sipak   
Zacinske biljke se upotrebljavaju  za poboljsavanje ukusa hrane      
Hljebne biljke su biljke ciji se korijen krtola , lukovica ili plod , zbog bogatstva u skrobu, koriste za pripremanje pirea ili hljeba      
Povrcne biljke i salate su zeljaste biljke ciji se listovi ili stabljike upotrebljavaju za pripremanje salata i corbi.

Od jestivih biljaka koje se mogu koristiti pored navedenih:

jagorcevina, maslacak, mrtva kopriva, kokosija trava,  divlje zelje, hocu necu (kao zacin), slatka paprat (rizom zamjena za secer), zatim plodovi gloga, zove, bukovice i drena.

U ishrani su vrlo vazne i gljive.

 Za gljive je bitno naglasiti da ih moze brati i koristiti samo osoba koja ih poznaje ali ako uvijek bere sa istog mjesta odredjenu vrstu ili tu vrstu razlikuje od otrovnih koje su veoma slicne.

Ako se pojede otrovna gljiva, dolazi do sprecavanja obrzovanja sinapse u centru za disanje i rad srca u produzenoj mozdini.

 

 Jestive gljive su znacajne u ishrani, a mogu se susiti, konzervirati, jesti kuhane i dinstane, nemaju holestorola.

Gljive  koje zive u zemlji u vidu gomolja imaju izuzetnu aroma , dodaju se jelima kao zacin. Ima ih u Dalmaciji, nekim djelovima  Italije i Francuske.  

 Jestive  gljive, za razliku od drugog jestivog  divljeg bilja, predstavljaju dobar izvor bjelancevina. Tako npr. U 100 grama gljiva (vrganja  i pecurki) ima 4,2 grama bjelancevina. Gljive mogu da se nadju po pasnjacima , livadama, parkovima, u sumama ispod nagomilanog lisca, oborenih i trulih stabala, grana , mahovine itd.  Ima ih od proljeca  do kasne jeseni, a najvise pocetkom jeseni.


Po obliku i gradji razlikuju se sledece grupe gljiva:   
SMRČCI  I  HRČCI - imaju jako naborane ili uzduzno rebraste glavice sa valjkastom supljom drskom, brasnjave povrsine. Tu spadaju: smrčci, hrčci, jesenji hrčci, reduše.

GLJIVE, PEČURKE - imaju sesir i drsku. Razlikuju se dvije grupe:

prva grupa na donjoj strani sesira ima listice. Tu spadaju: rudnjace, reduse, zakice, mlecnice, prstenke, mastivljke i pupovke.

Druga grupa  na donjoj strani sesira ima cjevcice : Tu spadaju vrganji i skripavci.

LISIČICE -  imaju ljevkast sesir, kratku drsku, a ispod sesira rijetke nabore koji silaze niz drsku.   
BABJE  UHO - lici na plitku casicu nepravilnog oblika dnom pricvrsnim za podlogu   
PUHARE - prasnice  su okruglasto-kruskolike, a kad sazru,  cijeli sadrzaj se pretvara u prah.   
KORALKE - kapice su bez sesira. Granaju se iz drske i to veoma gusto.

Pored jestivog divljeg bilja postoji i ljekovito bilje koje u vanrednim uslovima ima poseban znacaj.

Najčešće vrste jestivog i ljekovitog bilja su :

KOPRIVA (Urtica dioica)  je visegodisnja zeljasta biljka. Stabljika je cetvrtasta . Listovi su jajoliko-duguljasti, sa produzenim siljastim krajem , po ivici zupcasti. Sa obe strane  su pokriveni kratkim , mekim dlakama koje zare . Ona raste po zapustenim mjestima. kao korov  kraj puteva, kraj ograde, po sumama , mocvarama, cesto u velikom mnostvu na jednom mjestu. Listovi i izdanci se upotrebljavaju za pripremanje : corbi , variva, pirea, a mogu da se prze na ulju  ili masti. Listovi se najvise upotrebljavaju u proljece i jesen. Postoje i mala i ljuta kopriva (urtica ureus) .



ŽENSKA PAPRAT  (Athyrium filix temina)

Prilikom izbijanja listovi su joj uvijeni kao puz , a kasnije postaju dugacki. Raste po sumama od visih brada  pa do preko 1500 m nadmorske visine. Listovi sadrze dosta vitamina i upotrebljavaju se za hranu kuvani ili bareni.



BUJAD (Pteridium oljulinium) Visegodisnja biljka, visoka 50 do 150 cm . Listovi su trouglastog oblika i dvostruko do trostruko izdjeljeni. Raste na suvim mjestima u rijetkim , svjetlijim sumama, na proplancima , na krcevinama, uvijek na kiselom tlu. Javlja se u ogromnoj kolicini . Mladi izdanci brani u proljece upotrebljavaju se za sprvljanje corbi, varima. Podanak je bogat skrobom i moze se vaditi s jeseni ili krajem zime i mljeti u brasno.





KLEKA (Juniperus communis)  je cetinarski zbun visok od tla 3m, razgranat  sa uskim zimzelenim listovima. Plod je bobica koja sazrijeva u jesen i modre je boje . Bobice se koriste kao zacin , a cetine se upotrebljavaju  za sprvljenje zaja. Postoji polegla kleka koja je niza  a raste iznad visinskog pojasa u kome se javlja obicna kleka.   



BREZA (Betula rerrucosa) je visoka do 25 m , kora je glatka a

grancice tanke i savitljive. zuckasti cvjetovi se razvijaju u proljece . Ona raste na suvljem pjeskovitom zemljistu u rijetkim cvijetnim sumamama, krcevinama, pozaristima i sl. U vanrednim prilikama  rese se u toku zime i ranog proljeca beru, suse, melju mijesaju sa brasnom , amogu da se proprze kao zamjena za kafu. Kada se u mladjim stablima izvrti rupa dobija se sok. Od jednog stabla za 48 casova moze da se dobije prosjecno 4,5 l soka. Postoje i maljava i patuljasta breza koje su znatno manje . Listovi se koriste za zaj i za pravljenje sampona.   



LOKVANJ (Numphaea alba ) je visegodisnja vodena biljka.Njen korijen se razvija u miru na dnu stajacih voda, a kroz

vodu se pruzaju  sozne lisne drske i cvjetna stabljika. Naseljava  skoro sve stajace vode, bare, lokve u mocvarama, plica toplija jezera. Cvjeta u junu , a cvjetovi su krupni , lijepi i bijeli. Korijen i podanak moze da se upotrijebi za hranu kuvan, pecen ili osusen. Sjeme kad se poprzi moze da sluzi kao zamjena za kafu.   


DJETELINA (Psoralea bituminosa) je visegodisnja zeljasta biljka koja naraste do 50 cm u visinu. Listovi  su trodjelni. Cvjetovi su dosta veliki, ljubicasti i cvjetaju od marta do maja. Mladi proljetni izdanci  i listovi prije cvjetanja biljke mogu da se upotrebljavaju kao povrce  za spravljenje corbi, variva i pirea. Postoje bijela djetelina, barska djetelina i livadska djetelina.   


DIVLJA MRKVA (Daucus carota ) je dvogodisnja zeljasta biljka koja anraste do 80 cm u visinu . Listovi su dvostruko do cetvorostruko perasto izdjeljeni. Cvjetovi su mnogobrojni, sitni,bijeli. U sredini cvati se nalazi sitna mrljica. Cvjeta od aprila do pocetka avgusta . Listovi se upotrebljavaju za spravljenje corbi i variva. Korjen  dok je mlad moze da se koristi za jelo svjez ili kuvan.   


POPONAC (Convolvulus arvensis)  je visegodisnja zeljasta biljka koja se uvija oko cvrstih biljaka. Listovi su strelastog oblika. Cvjetovi su u obliku lijevka, a bijele su ili ruzicaste  boje.  Mladi listovi se upotrebljavaju  za spravljenje corbi, variva itd. Raste po kamenitim  i slabo zatravljenim mjestima , po njivama itd.   


BOKVICA (Plantaga media) visegodisnja zeljasta biljka. Listovi su okruglasti, nesto izduzeni i postepeno prelaze drsku. Veoma je rasprostranjena po cjeloj nasoj Zemlji. Mladi listovi se upotrebljavaju za spravljenje corbi, variva i pirea. Mogu da se beru od ranog proljeca do sredine ljeta prije cvjetanja biljke. Sjeme koje sadrzi ulja pokiseljeno u mlijeku, moze da sluzi kao prijatan zacin. Postoje  i muska bokvica, velika pjescana i planinska bokvica. Bokvica je veoma lekovita biljka.
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
mob
Apple iPhone 6s
Divlje zivotinje se mogu koristiti u ishrani kao odlicna zamjena mesu  domacih zivotinja. Kod nas se obicno jedu divljac, razne ptice, morske i rijecne ribe. Medjutim , postoji niz vrsta divljih zivotinja od kojih mogu da se pripremaju veoma hranljiva i ukusna jela, a u nas se rijetko jedu ili se  uopste ne jedu. Radi obogacivanja ishrane , a narocito kada  je oskudica u hrani, za vrijeme vanrednih uslova, trebalo bi nuzno savladavati predrasude i gadljivosti, te upotrebljavati ovu veoma uskusnu i kaloricnu hranu.   
   Zivotinje predstavljaju vazan izvor bjelanzevina. Neke zivotinje nije tesko uhvatiti jer su spore, a za lov na njih potreban pribor (puzevi, gusteri, zabe).

Vecinu je  teze uhvatiti i za ljih je potreban specijalni pribor npr. razne zamke, mreze  i lovacko oruzje.      
Od zivotinja  koje zive  u vazdusnoj sredini , najvaznije za ishranu su ptice i sisari. Poznato je da su sve ptice jestive. Najmanje ukusno meso imaju grabljivice (jastreb, sova, orao). Veoma je ukusno meso ptica koje spadaju u koke (fazan, jarebica, prepelica, ljestarka), golubovi (sumski golub, grlica, kumrija, golub dupljak), sljuke  (sumska sljuka), plavuse (divlja patka, divlja guska, liska). Dobre su za jelo i sve ptice koje spadaju u vrane (siva vrana, galac, svraka, kreja, ljesnjikara, cavka). Narocito je ukusno meso mladih ptica dok su jos u gnijezdu, Vrane zive kod nas po rubovima suma i sikara. Ima ih dosta pa ih nije tesko uloviti, za razliku od drugih ptica, koje je tesko pronaci. Meso divljih ptica se priprema za jelo na isti nacin kao i meso peradi. Sve vrste skakavaca, narocito krupne, mogu se jesti. Skakavci se jedu uglavnom przeni. Mogu se jesti i larve mrava kao i  jaja ptica.   


Vecina sisara je upotrebljiva za jelo. Mnogi su lovne zivotinje. Manje je poznato da su ukusni za jelo puz, vjeverica i jazavac. Meso divljih sisara priprema se otprilike na isti nacin kao i meso domacih zivotinja.   
Koriscenje divljih zivotinja u ishrani za vrijeme mira odredjeno je propisima koji dozvoljavaju da se takve zivotinje love u strogo odredjenim vremenskim periodima u ogranicenom broju. Bezobzirni lov ubrzo bi doveo do njihovog istrebljenja, a to bi pricinilo velike materijalne i kulturne stete. Zasticene divlje zivotinje se mogu koristiti za ishranu samo u ratu i drugim vanrednim uslovima, kada su u pitanju ljudski zivoti.
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
mob
Apple iPhone 6s
Koliko ce prehrambena industrija zajedno  sa poljoprivredom  ispuniti ocekivanja  u ratnim uslovima   i  uspjeti  da  zadovoljava potrebe  stanovnistva  i oruzanih  snaga  u  ishrani  zavisi  od dostignotog nivoa mirnodopske  proizvodnje. Takodje zavisi i od priprema drustveno-politickih  zajednica,  preduzeca , poljoprivrednih  proizvodjaca  i  ostalih   drustvenih  faktora   za orgnizovanu proizvodnju u ratnim uslovima.

 Vazna  je  edukcija ljudi i  navike u ishrani. Divlje forme su bez  pesticida,  aditiva, besplatne,  a bogatije  vitaminima i minerlima  od gajenih sorti.  Bilo bi nuzno  odlaziti u prirodu ne samo radi branja,  vec  radi  uzivanja u ljepoti ciste prirode .

Treba podizati  ekoloski nivo i ekolosku  kulturu, da se covjek u prirodi ponasa  kao domacin,  a  ne  kao   gospodar. Bitno  je  da  se  u  prirodi  uzima ono  sto  nece  dovesti do  poremecaja   ravnoteze u ekosistemu. Sto  znaci da se priroda voli,  postuje i  racionalno  koristi.
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Zodijak
Pol Žena
Poruke 1
Ovo je odlicna tema, mene zanima, ima li neko vise informacija o vrstama jestivih zaba i njihovoj pripremi.

Unapred zahvaljujem svima koji ce dati neke podatke :D

IP sačuvana
social share
"The most wasted day is that in which we have not laughed."(Chamfort)
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Prijatelj foruma
Poznata licnost


What doesn't kill you will make you stronger

Zodijak Capricorn
Pol Žena
Poruke 4499
Zastava Beograd
Jela od zaba

Žablji bataci u testu

1/2 kg žabljih bataka
testo za palačinke
so
ulje

Očišćene i dobro oprane žablje batake osušite (ili obrišite suvom krpom), posolite pa onda umočite u testo (koje treba da bude malko gušce nego za palačinke)... Potom, pržite na vrućem ulju (s obe strane) sve dok ne porumeni.

PEČENE ŽABE

Žablji kraci (kupe se već očišćeni, ko da se bakće s time ;-)) - treba ih samo oprati, posoliti i poprskati limunovim sokom. Onda se svaki krak uvalja u brašno, pa u razmućeno jaje i mrvice; zatim se sve isprži na vrućoj masti. Najbolje je da ih servirate sa holandskim umakom (i, naravno, različitim salatama).

SUPA OD ŽABA

8 para žabljih bataka (nije strašno i ako se malo zabrojite :-))
kasičica seckanog peršuna
2 kašike putera
2 kašičice brašna
2 kašike slatke pavlake
so
malo muškatovog cveta
1 litar supe od graška
1 zemička

Žablje batake oprati (i osušiti) pa ih ispeći u vrućem puteru (1 kašika putera je dovoljna), posipajući ih kasičicom brašna. Kada je meso gotovo (znači: pečeno), doliti 1 litar supe od graška. U vrelu supu ukuvati svetlu zapršku od 1 kašičice putera, 1 kašičice brašna i peršuna. Supu začiniti sa solju (i malo muškatovog cveta). Kada je supa (ponovo) uvrila, odmaknuti je sa vatre i polako umešati slatku pavlaku. Narezati zemičku (najbolje na sitne kocke) i sve ispržiti u tiganju, bez masnoće. Pre serviranja posuti po supi.

(ovo je klasika)
KUVANI ŽABLJI BATACI

8 pari ocišćenih (i oguljenih) žabljih bataka
1 kašika sirćeta
1 glavica luka
malo majčine dušice (timijana)
1 kašika prezli
1 kašika sitno seckanog peršuna
1,5 kašika putera
so

Oprane žablje batake staviti u hladnu vodu (kojoj odmah treba dodati sirće, prepolovljen luk, majčinu dušicu i so). Kuvane žablje batake složiti u činiju, posipati ih prezlama, peršunom i poprskati rastopljenim puterom

(i ovo je klasika)
POHOVANE ŽABE

8 pari očišćenih (i, kao i gore, obavezno oguljenih žabljih bataka)
1,5 kašika putera
2 jaja
nešto brašna i prezli za pohovanje
1 limun
so

Žablje batake posoliti i uvaljati najpre u brašno, zatim u razmućena jaja, pa u prezle, a zatim ih pohovati (na vrućem puteru, i sa obe strane). Pohovane žablje batake složiti u činiju, i ukrasiti ih kriškama limuna.

PRŽENE ŽABE - 1

500 gr žabljih bataka
1/4 l (oporog, malo gorčeg) belog vina
2 2 jaja
limun
zejtin (ulje, drugim rečima ;-))
nekoliko kašika mleka
malo belog brašna

Dobro operite (i, naravno, osušite!) žablje batake i stavite da se mariniraju (nekoliko sati) u posudi sa vinom. Umutite jaja sa mlekom i brašnom, dodajte so, i mešajte dok se ne napravi gusta masa. Marinirane batake dobro ocedite i uvaljajte u mešavinu jaja, mleka i brašna. U tiganj sipajte zejtin i kada bude vrelo, stavite ih da se prže. Kada postanu reš, izvadite i servirajte (tako vruće) sa kriškama limuna (zbog arome).

PRŽENE ŽABE - 2

zelene i sive žabe
jestive masnoće
brašno
kuhinjska so

Zelene i sive žabe (one koje žive pored same vode), ubiti udarcem tupim predmetom (kao tek upecane ribe) illi ubodom noža u glavu. Batake odrezati tačno na mestu gde se spajaju sa trupom, svući kožu do sapa (tačnije, odrezati zajedno sa sapom) i odbaciti. Batake oprati, posoliti, uvaljati u brašno i pržiti (oni mogu, naravno, i da se pohuju ili kuvaju i da se sve ovo iskoristi i kao dodatak čorbama ili drugim jelima).
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Zodijak
Pol
Poruke 2
OS
Windows XP
Browser
Internet Explorer 6.0
imali iko ista o ishrani u ratnim uslovima
unaprijd zahvaljujem
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Clan u razvoju


U barama je i vedro nebo mutno

Zodijak Leo
Pol Muškarac
Poruke 44
OS
Windows XP
Browser
Internet Explorer 6.0
Moj hobi je prezivljavanje u prirodi,vec par godinama shvrljam po planinama (shto dalje od asvalta sa minimum opreme) Odlichno poznajem gljive koje mi "daju zivot" tih 15-ak dana.Malo sam slabiji sa samoniklim jestivim biljem...sa chajevima lekovitog bilja  nemam problema.FIGHTER-U mislim da si dao malu dezimformaciju shto se tiche Jagorchevine,tj. nisi pomenuo da se ona u chajevima koristi u minijaturnim kolichinama jer sadrzi puno saponozida tj u vecim kolichinama je otrovna.No ono shto me zanima je ako neko zna da mi istipka shto vishe jestivog samoniklog bilja chij se koren koristi , ili cela biljka.Za ove gore FIGHTER hvala,poznajem ih sve ,samo me zanimaju latinski nazivi jestivih POZ.I hvala unapred.
IP sačuvana
social share
Every night and every morn
some to misery are born
Every morn and every night
someone born to sweet delight

Someone born to sweet delight
Someone born to endless night
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Hronicar svakodnevice


quotes r for wimps

Zodijak Leo
Pol Muškarac
Poruke 927
Zastava Lav iz in the air
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 1.5.0.1
mob
SonyEricsson k810i
ova tema je extra
mi smo u vojsci jeli poskoke i pili caj od borovih grancica....jeli gustere i zabe...mada sve nam je to pripremao staresina ali i ja sam naucio ponesto  ](*,)
IP sačuvana
social share
gde da stavim otisak?
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Clan u razvoju


U barama je i vedro nebo mutno

Zodijak Leo
Pol Muškarac
Poruke 44
OS
Windows XP
Browser
Internet Explorer 6.0
Tema jeste extra,ali shta da radish kad ostanesh bez ikakve opreme u sred shume ? zna li neko neku biljku chij je koren jestiv svez? :-k
IP sačuvana
social share
Every night and every morn
some to misery are born
Every morn and every night
someone born to sweet delight

Someone born to sweet delight
Someone born to endless night
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Zodijak
Pol
Poruke 1
OS
Windows 98
Browser
Internet Explorer 5.0
Mozes li mi odgovoriti,koliko od prilike kleka moze dostici starost razvitka?
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Clan u razvoju


U barama je i vedro nebo mutno

Zodijak Leo
Pol Muškarac
Poruke 44
OS
Windows XP
Browser
Internet Explorer 6.0
IP sačuvana
social share
Every night and every morn
some to misery are born
Every morn and every night
someone born to sweet delight

Someone born to sweet delight
Someone born to endless night
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
1 2 [Sve]
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: 24sata :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: ConQUIZtador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: Advokat Draganić :: MojaFirma

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.075 sec za 17 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.