Imamo li mozak Neandertalca?


Homo Sapiens i Neandertalac, rekonstrucija Elisabeth Daynes

Neko smo vrijeme živjeli jedni kraj drugih, no mi smo pobijedili, a Neandertalci su nestali. Sve do sada se tvrdilo da od njih nismo imali prilike dobiti ništa, ponajmanje dragocjene gene mozga.

Već desetljećima istraživači ljudske evolucije raspravljaju jesu li se Neandertalci i moderni ljudi mogli međusobno razmnožavati.

Većina znnastvenika došla je do zaključka da bi bilo kakva romanca između hominidnih rođaka u najboljem slučaju bila – prolazna.

No, nova studija ukazuje da su neke od tih usputnih igrica mogle imati presudni učinak na evoluciju mozga Homo sapiensa. Ako je tako, Neandertalci su, iako odavno izumrli, ljudskoj vrsti možda ostavili dugotrajni genetski poklon.

Neki antropolozi tvrde da postoji pregršt čovjekolikih kostura koji pokazuju odlike i Neandertalaca, ali i modernih ljudi. No, sekvenciranjem drevne neandertalske DNK do sada nije dokazano takvo međusobno miješanje. Zbog toga je većina istraživača uvjerena da su te dvije vrste genetski zasebne.

Sada su genetičar Bruce Lahn i njegovi kolege sa Sveučilišta u Chicagu objavili dokaze da je evolucijsku podjelu premostio najmanje jedan gen.

Lahnov tim analizirao je porijeklo gena mikrocefalina, za kojeg se vjeruje da regulira rast mozga.

Prošle je godine taj znanstveni tim u magazinu Science objavio da je određena varijacija tog gena, koja se pojavila prije nekih 37.000 godina i brzo se proširila po čitavom globusu, danas prisutna kod 70% svjetske populacije.

Po svemu sudeći, tu je varijantu, poznatu kao haplogrupa D, favorizirala prirodna selekcija, iako nitko nije siguran koja je funkcija toga trebala biti.

U novoj studiji, koja je nedavno objavljena u Proceedings of the National Academy of Sciences, Lahn i suradnici analizirali su gene mikrocefalina 89 ljudi s raznih mjesta u svijetu.

Prema statističkim testovima otkrili su da se haplogrupa D u mnogočemu razlikuje od ostalih verzija mikrocefalina te da se morala razviti jako rano, možda čak i prije milijun godina. No, kod modernih se ljudi pojavila prije tek 37.000 godina.

Lahn ova ekipa zaključila je da je najvjerojatniji scenarij uključivao međusobno miješanje između prethistorijskih modernih ljudi i, sada izumrle skupine hominida koja je nosila haplogrupu D – najvjerojatnije Neandertalaca.

"Haplogrupa je vjerojatno koristila modernih ljudima pa se zato i tako brzo proširila", kaže Lahn.

Ali on nije siguran kakvu je prednost to osiguravalo. Zato jer se većina istraživača slaže da Neandertalci nisu bili kognitivno napredniji od modernih ljudi, Lahn i njegovi suradnici misle da je haplogrupa mogla Homo sapiensa učiniti prilagodljivijim eurazijskom okolišu, koje je Neandertalac naseljavao puno prije dolaska nove vrste.

Pionir israživanja drevne DNK Svante Pääbo s Instituta Max Planck za evolucijsku antropologiju u Leipzigu, kaže da je Lahnov rad "najuvjerljiviji slučaj genetskog doprinosa Neandertalca modernim ljudima do sada".

Zapravo, Pääbo kaže da će sada u svojim istraživanjima genoma Neandertalca, početi tražiti varijante haplogrope D mikrocefalina.

Izvor: NetPortal

da da sta bi da nije bilo neandertalaca,mada mislim da 70% planete nije jos uvek evoluiralo,cak pre ce savremeni covek evoluirati u neandertalca.