Evolucija ubrzava bliže ekvatora

S nesnosnom vrućinom i visokom vlagom mislili biste da život u tropskoj pražumi gmiže lijeno poput puža. No, u ovoj priči molekularna evolucija više nalikuje zecu nego kornjači.

Nova studija tvrdi da je brža evolucija, a ne povišena temperatura, razlog zbog kojeg u prašumi ima toliko raznolikosti i da upravo brža evolucija utječe na znanstvene rezultate u proračunima o vremenu odvajanja jedne vrste od druge.

Znanstvenici su otkrili naznake da je evolucijski napredak brži bliže ekvatorijalnog područja, a sporiji prema polovima. No, ta teorija do sada nikad nije bila potkrijepljena valjanim dokazima.

"Nitko nije testirao kako treba", kaže evolucijski ekolog Len Gillman Tehnološkog sveučilišta u Aucklandu na Novom Zelandu.

Jedna teorija kaže da male populacije u tropima pogoduju lakšim nasumičnim genetskim promjenama kako bi se akumulirale i povećale geneteske razlike među raznim populacijama pripadnika iste vrste.

Druga govori da brži metabolizam tropskih vrsta, dodatno potaknut visokim temperaturama i većim količinama Sunčevog svjetla, otvara puno više mogućnosti da podjela stanica krene u drugom smjeru. To bi moglo voditi do potencijalno korisnih mutacija DNK.

Gillman je s kolegama proveo precizni pokus u kojem su provjerili što razdvaja tropske vrste i vrste iz umjerenog područja.

Prvo su proučili 45 parova relativno raširenih biljaka. Par je činio dvije srodne biljke iste porodice, s tim da je jedna bila iz tropske prašume, a druga iz prašume iz umjerenog područja.

Znanstvenici su sekvencirali područje DNK za koje smatraju da kod obje biljke mutira svakih milijun godina. Uspoređivanjem tih parova sekvenci s trećom, biljkom u daljem srodstvu, otkrili su kada su biljke iz para postale raznolike.

To im omogućava da usporede koliko je mutacija u svom genetskom kodu svaka biljka akumulirala od te referentne točke.

U prosjeku, vrste iz tropskog područja imale su dvostruko više mutacija od biljaka istog porijekla iz umjerenog područja, objavili su znanstvenici.

Gillman kaže da je, zato jer su proučavali jako raširene biljke koje ne mogu nagomilati nasumične genetske promjene kao što to mogu manje populacije, razumljivo što njihovi rezultati upućuju na to da je brži metabolizam podređen bržim evolucijskim promjenama u tropima.

"To potvrđuje uzorak raznolikosti koju vidite širom planeta", kaže Gillman.

"Ovo je rad od izuzetne važnosti", kaže evolucijski ekolog Klaus Rohde s australskog Sveučlišta u Novoj Engleskoj.

Kaže da njihovi rezultati dodatno naglašavaju potrebu znanstvenika da proučavaju tople krajeve, od prašuma do podvodnih ispusta vrele vode, kako bi bolje shvatili bioraznolikost na Zemlji.

Njegov kolega James Brown sa Sveuličišta New Mexico kaže kako ovi rezultati mogu značiti da će globalno zatopljenje ubrzati ritam evolucije.

"No, to nam ne pomaže da ustanovimo koje će vrsta od toga imati koristi, a koje će patiti", kaže Brown.

Izvor: Iskon