Neandertalcima presudila – trgovina   
   
Nakon što su 260.000 godina bili najuspješnija vrsta, neandertalce je do izumiranja doveo Homo sapiens koji je već prije 30.000 godina prihvatio koncepte specijalizacije i trgovine.    

Antropolozi su već iznosili čitav niz uzroka kojima su pokušavali obrazložiti nestanak neandertalaca: od bioloških do okoliša ili kulture. Tako je jedna od većih studija, primjerice, zaključila da su neandertalci slabije reagirali na brze promjene temperatura tijekom posljednjeg glacijalnog razdoblja.

"Druga je mogućnost da su bili slabiji lovci zbog manjih mentalnih sposobnosti", kaže Eric Delson, antropolog s Koledža Lehman, Gradskog sveučilišta New York. Ali dodaje da se većina teorija temelji na nagađanju. Točna verzija prevladavanja modernih ljudi nad neandertalcima ostaje zagonetka. "Bili su jako uspješni tijekom jako dugačkog razdoblja", dodao je.

Jason Shogren, ekonomist sa Sveučilišta Wyoming u Laramieu, SAD, kaže da dio odgovora možda leži u superiornijoj ljudskoj navici trgovanja.

Trgovina je mogla omogućiti podjelu poslova, dopuštajući vještim pojedincima, kao što su bili lovci, da se posvete onome u čemu su najbolji. Drugi su, vjerojatno, pravili alat i odjeću ili su skupljali hranu, koju su mijenjali s lovcima za meso.

"Ideja specijalizacije koja vodi većem uspjehu prvi put je korištena u 18. stoljeću kako bi se objasnilo zašto su neke nacije bogatije od drugih. Ali ovo je prvi put da se primjenjuje na objašnjenje neandertalske zagonetke", kaže Shogren.

On navodi arheološke dokaze koji ukazuju da su se ljudi, koji su se pridružili neandertalcima u Europi prije otprilike 40.000 godina, specijalizirali i trgovali i untar i između regija.

Dokazi uključuju složene životne prostore s različitim dijelovima za različite namjene. Za razliku od ljudi, neandertalci su živjeli u "velikim neorganiziranim" prostorima.

Postoje i dokazi da su rani ljudi, uglavnom populacija poznata pod imenom gravetijansi, čak uvozili razne materijale. Bjelokost, kamen, fosili, morske školjke i izrađeni alati pronalaze se na širokom području koje je nastanjivala ta skupina.

"Taj veći izvor sirovina vodio je povećanoj inovativnosti", kaže Shogren.

Shogren je svoju teoriju testirao na simuliranju modela rasta populacije. Čak je neandertalcima, koji su bili veći od Homo sapiensa, dao početnu prednost pretpostavljajući da su bili bolji lovci i da su pojedinčano 'kući' mogli donijeti više mesa – što može i ne mora biti točno.

Ali zato jer su ljudi imali mogućnost trgovine, u dvije od tri simulacije, oni su nadišli početni hendikep i u samo 7000 godina 'izbacili neandertalce iz igre'.

U trećoj simulaciji, dvije skupine homoida nastavile su 'suživot'.

"To je intrigantna i nova ideja", kaže Delson. "Ali trebat će čvršći dokazi kako bi se prihvatila." Napominje da su se gravetijansi pojavili 'tek' prije 28.000 godina, dok su zadnji neandertalci umrli prije 29.000 godina.

Tako gravetijansi nisu mogli imat preveliki utjecaj na izumiranje nenadertalaca. "On (Shogren) pretpostavlja da je jedino što su oni jeli bilo meso. Što, naravno, nije točno", dodaje Delson.

Studiju su zajednički proveli Erwin Bulte s nizozemskog Sveučilišta u Tilburgu i Richard Horan s Državnog sveučilišta Michigan.


IskonInternet   
06.04.2005.

Ja sam dosta davno nasao da su Neandendalci [ po planini neandental u Nemackoj de su prvi put nadjeni njihovi ostaci] imali cak 100 kubnih centimetara vise mozga od savremenog coveka. Osim toga postoji tvrdnja da su nihovi neposredni potomci Baski. Baski se po sastavu krvi prilicno i razlikuju od nas a osobeni znak im je duga resa uva.