Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 29. Mar 2024, 12:21:09
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Etnogeneza Makedonaca  (Pročitano 4767 puta)
20. Mar 2006, 06:42:22
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
OS
Windows XP
Browser
Opera 8.50
mob
Apple iPhone 6s
Oblast Makedonija dobila je ime po Makedoncima (starije ime: Maketi), plemenu dorskog ogranka Helena koje je delimičnim proganjanem i asimilacijom Pajonaca, Brigijaca i Tračana osnovalo svoje kraljevstvo i koje je govorilo varijantom helenskog jezika koja je imala delimične posebnosti u odnosu na fonetiku i leksiku nasuprot ostalim grčkim govorima, kao i uticaj iz susednih starobalkanskih jezika.Politička simbioza Makedonaca i Helena južno od Olimpa pod Filipom Drugim osnova je od koje je Aleksandar Treći Veliki stvorio imperiju od Balkana, Egipta i Bliskog Istoka u 4. veku p.n.e.

Rimskom okupacijom u 2. veku p.n.e. dolazi do uticaja latinske kulture i jezika utemeljene rimskom državnom organizacijom i kolonizacijom.Od vremena primanja Hrišćanstva do podele Rimskog Carstva na Zapadno i Istočno (1. - 4. vek n.e.) centralni i južni deo Geografske Makedonije u savremenom smislu pripada grčkom jeziku i etnicitetu, dok na severu preovladava vulgarni latinski.Geografsku Makedoniju u 6. i 7. veku n.e. naseljavaju slovenska plemena (Dragoviti, Velegeziti, VojuniĆi) kao i narodi i plemena tursko-iranskog porekla (Sagudati, Bugari) koja u različnim periodima razaraju Vizantijsku državnu vlast ili žive u periodima opšteg mira.

Uspostavljanjem Bugarske vlasti nad Slovenima Makedonije dolazi do stvaranja etnološkog začetka bugarskog naroda slovenskog govora za koji se smatra da je bio oformljen najkasnije do 11. veka.Od 1282 do 1392 Makedonija potpada pod srpsku vlast koja uvodi značajne etničke promene kolonizacijom Srba koja se najviše oseća u Pologu, Skopskom kraju, Poreču, Ovčem Polju, a delimično i oko Prilepa i Seresa.

Padom Geografske Makedonije pod otomansku vlast posle srpskih poraza na Marici (1371), Kosovu polju (1389) i padom Skoplja (1392) dolazi do delimične emigracije Srba ka Severu i kolonizacije Turaka i drugih naroda muslimanske vere i orijentalizacija kulture koja se odrazila na bit lokalnih Slovena.Srpska i Bugarska kultura su kroz vekove Turkokratije konvergirali u različnim merama ka Cvijićevom "Centralnom Tipu" kod koga je izbledela nacionalna svest i pojačala se identifikacija sa pravoslavnom verom.Jedan deo gradske i obrazovanije klase aromanskog i slovenskog porekla, uglavnom u južnoj Makedoniji u kojoj je živela etnički grčka populacija smatrao se Grcima.U ranom 19 veku dolazi do preporoda Bugara u Makedoniji koja je protekla iz sredina kao Veles, Ohrid, Bitolj, Prilep, Solun i koja se u izvesnoj meri oslanjala na podršku iz Rusije.Bugarski intelektualci ove epohe su Pavel Božigrobski, Rajko Žinzifov, Kuzman Šapkarev, Braća Miladinovi, Grigor Prličev, Jordan Hadžikonstantinov-Džinot (koji je imao fazu srpskog rodoljublja).U periodu pre Berlinskog Kongresa 1878 i posle propasti projekta "Sanstefanska Bugarska" iste godine jača bugarski nacionalizam unutar Geografske Makedonije, a javlja se i buđenje kod Srba u njenom severnom delu koji je u znatnoj meri pomognut merama srpske vlade.U jeku sukoba bugarske VMRO i srpskih oružanih formacija kao i prosvetno-propagandne delatnosti Srbije i Bugarske, neretki su primeri konvertitstva pojedinaca i pojedinih oblasti unutar Vardarske Makedonije.

Podelom Geografske Makedonije 1913. godine na Jegejski deo (Grčka), Vardarski deo (Srbija), Pirinski (Bugarska) pri čemu su manji krajevi pripali Albaniji sve nabrojane države uspostavljaju dominaciju svog matičnog etniciteta raznim merama, pri čemu je najmanji problem imala Bugarska, zbog etničke homogenosti Pirinske Makedonije.U Vardarskoj Makedoniji nametnuto je izjašnavanje svog slovenskog stanovništva za Srbe što je prihvaćeno samo kod dela stanovništva u severnom delu, dok je u ostalim, a posebno u istočnim delovima delovao snažan bugarski iredentizam.U Drugom svetskom ratu bugarska vlast je dočekana sa oduševljenjem, koje je delimično splasnulo uvođenjem nekih ekonomskih i političkih mera okarakteriziranih od komunističke makedonske istoriografije kao profiterskih i represivnih.Komunistički partizanski pokret je bio veoma slab i neomiljen kod šireg stanovništva, a na intenzitetu dobija tek pred sam kraj rata.Srpski četnički pokret manjeg obima postojao je u okolini Bitolja, Poreča, Kumanova i naročito Skopske Crne Gore.


Po 1944 odlukom Antifašističkog Sobranja Narodnooslobodilačke borbe Makedonije (ASNOM), saglasno odlukama i uputstavima Kominterne iz 1930-tih, kao i ideja manjeg broja neuticajnih intelektualaca iz Geografske Makedonije i inostranstva koje su bile u opticaju nekoliko decenija unazad, položeni su temelji makedonskog naroda, pri čemu je izvršena kodifikacija makedonskog književnog jezika uglavnom na osnovi govora u trouglu Bitolj-Prilep-Veles i stvoreno je makedonsko ćirilićno pismo.Snažnim i temeljnim merama propagande, prosvete , školstva i izgradnje osnovnih nacionalnih institucija stvoren je makedonski etnički identitet, različit od bugarskog i srpskog.Masovno, ali ne i potpuno, uveden je patronimički sufiks -ski (ž.rod: -ska), do tada retko zastupljen.Uz ispomoć od strane drugih jugoslovenskih centara i naučnika kao i komunističkih i liberalnih stranih akademika stvoren je makedonski informativno-kulturni prostor na svim vrstama medija koji je promovisan tokom cele epohe komunističke Jugoslavije.Od 1980-tih pa preko raspada SFRJ makedonski nacionalizam se češće oslanja na državno-etnički kontinuitet od antičkih Makedonaca preko Samuilovog Carstva pa sve do savremenosti.Javljaju se i težnje ka istorijskom revizionizmu koje traže sagledavanje istorije Slovena u Geografskoj Makedoniji u okviru bugarskog etnosa i bugarske nacionalne istorije.

Izvor: Wikipedia
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Pocetnik

Zodijak
Pol
Poruke 5
OS
Windows XP
Browser
Internet Explorer 7.0
Jbote, sve je lepo, jos samo da je istina Smiley Pokraj toliko silne propagande kao sto su bili srpska, bugarska i grcka, neko se je setio i reko je, ja cu biti makedonac... jbote
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 29. Mar 2024, 12:21:09
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.083 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.